Grad država, grad-država 

Ovaj se specifičan pojam spominjao uz političke tvorevine u starom svijetu (Grčka, Fenicija) koje su bile obuhvaćene grčkim imenom pólis. Izvori ga pišu dvojako: i kao grad-država (tako Bratoljub Klaić u svojem Rječniku stranih riječi, Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1999., Rječnik hrvatskoga jezika (ur. Jure Šonje), Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga, 2000., Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, 2002., Hrvatski pravopis Matice hrvatske, Hrvatski jezični portal, a Wikipedia, neuredno, ima svašta: i grad-država i grad država; gradovi-države i gradovi države) i kao grad država (ovo rješenje ima Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013. godine). Hrvatski jezični savjetnik (također izdanje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ***) nema, kao i često u takvim slučajevima, ništa (ni pod grad država ni pod država grad). Oni koji ovaj pojam pišu sa spojnicom, grad-država, nikada ne navode i kose padeže, a upravo  pisanje ovakvih dvopojmovnih imeničkih složenica u genitivu, dativu itd. izaziva poteškoće. Priklonila bih se rastavljenu pisanju, bez spojnice, a evo i zašto. Prvo, pojam „grad država“ ne zadržava značenje i grada i države, nego dobiva novo, sliveno, značenje specifične državne i pravne tvorevine. Drugo, ako to pišemo sa spojnicom, problem će se javiti već u sklanjanju. Naime, polusloženice koje se pišu sa spojnicom (general-bojnik, Radio-Sljeme i sl.) sklanjaju se tako da se sklanja samo njihov drugi član, a prvi ostaje nepromijenjen. U primjeru grada države sklanjaju se oba pojma (iz Sparte, grada države …), a ne bi se mogla sklanjati da među njima stoji pravopisni znak spojnice ili crtice. Dakako, ako se želi istaknuti jedinstveno značenje te tvorevine, može se cijeli pojam staviti u kurziv: grad država. Jednako će se ponašati i grad muzej, grad heroj (njemu se obično pojača frekvencija uz svako obljetničko spominjanje grada Vukovara) itd. .

Komentari