Dvije najvažnije institucije za borbu protiv kriminala ostaju bez čelnih ljudi, a nasljednika nema na vidiku

DINKO CVITAN VIŠE NEĆE BITI ŠEF DORH-a! Dvije najvažnije institucije za borbu protiv kriminala ostaju bez čelnih ljudi, a nasljednika nema na vidiku

Za nepuna tri tjedna dvije najvažnije institucije za borbu protiv kriminala ostaju bez čelnih ljudi, a procedura za imenovanje novih ljudi (ili produljenje mandata postojećima), koja se trebala aktivirati još početkom godine, nije ni u povojima. Ravnateljici USKOK-a Tamari Laptoš mandat istječe 16. travnja, a glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu traje osam dana dulje i istječe 24. travnja.
Ravnatelja USKOK-a imenuje glavni državni odvjetnik, a postupak treba pokrenuti četiri mjeseca prije isteka mandata aktualnom ravnatelju. Cvitan, međutim, po tom pitanju još nije učinio ništa. Navodno je stvar u tome što ne zna hoće li ostati na poziciji glavnog državnog odvjetnika. Logika je, kako smo neslužbeno saznali, da ne želi nametati svoje kadrove eventualnom novom glavnom tužitelju.

Kandidati
Glavnog državnog odvjetnika imenuje Sabor, ali na prijedlog Vlade čija je dužnost pokretanje procedure izbora glavnog tužitelja. Po zakonu ju je trebalo pokrenuti najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata Cvitanu, a u slučaju da je razriješen s dužnosti, izbor novog mora biti pokrenut najkasnije mjesec dana od smjene.

Neslužbene informacije iz kruga suradnika premijera Andreja Plenkovića govore kako je Vlada već dulje vrijeme nezadovoljna Cvitanovim radom i zadnjih se mjeseci vode intenzivne konzultacije o mogućoj zamjeni. Sigurno je da Cvitan neće dobiti novi mandat, kažu nam izvori bliski premijeru Plenkoviću, ali se još ne zna tko bi ga mogao zamijeniti.

Naši sugovornici kažu da je na stolu nekoliko imena, ali ih ne žele otkrivati. Dosad se u javnosti spekuliralo s više navodnih kandidata, pa se tako spominjalo zagrebačku županijsku tužiteljicu Sani Ljubičić, zamjenika glavnog državnog odvjetnika Darka Kliera, zamjenicu u građanskom odjelu Državnog odvjetništva RH i bivšu pomoćnicu ministra pravosuđa Baricu Novosel, pa čak i odvjetnika Tomislava Penića koji zastupa HDZ u korupcijskom procesu za Fimi-Mediju, no sva su ta nagađanja demantirana. Spekuliralo se i s imenom osječkog tužitelja Davora Petričevića, no i to je demantirano. Više izvora tvrdi da je na razgovoru o preuzimanju dužnosti glavnog državnog odvjetnika(ce) bila i bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, no u njenom se slučaju ispriječio zakonski uvjet. Omejec, naime, nije položila pravosudni ispit.

Premda se premijer Plenković nikada nije javno izjašnjavao o radu glavnog državnog odvjetnika Cvitana, niti o rezultatima koje postiže Državno odvjetništvo pod njegovim vodstvom, u Vladi se može čuti da nisu zadovoljni. Navodno se Cvitanu najviše zamjera što Državno odvjetništvo nije aktivnije u progonu korupcije. Jedan od naših sugovornika tvrdi kako bi premijer želio da glavni državni odvjetnik uloži daleko više energije u progon korupcije, i to na svim razinama i u svim strukturama, uključujući i političke. Kaže da je Plenković po tom pitanju na stavu kakav je imala i Jadranka Kosor koja je kao premijerka glavnom državnom odvjetniku (tada Mladenu Bajiću) ostavila otvorene ruke, pa čak kada se radilo i o istragama koje su vodile prema HDZ-u i njenoj Vladi.

Nekoliko je ozbiljnih pokazatelja koji govore o potrebi jačeg angažmana na suzbijanju korupcije. Jedan od njih odnosi se na podatke Eurobarometra objavljene u veljači prema kojima smo po percepciji korupcije na europskom dnu. Čak 94 posto građana Hrvatske smatra da je korupcija raširena, a 58 posto ih vjeruje da se u posljednje tri godine proširila. Nadalje, 59 posto građana smatra da ih korupcija pogađa u svakodnevnom životu, a najkorumpiranijima smatraju političke stranke, političare, sudove, policiju i carinu. Slabo je i povjerenje u institucije pa bi samo 34 posto građana korupciju prijavilo policiji.

I izvješće Državnog odvjetništva za 2016. godinu svjedoči o padu korupcijskih predmeta. Tako je nakon istrage te godine bilo optuženo 86 osoba, dok ih je godinu ranije bilo optuženo 247. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić u nekoliko intervjua je također govorio kako je splasnuo entuzijazam u borbi protiv korupcije te da se po predmetima koji stižu na sud vidi kako je elan koji je po tome pitanju vladao u Hrvatskoj nestao s ulaskom u Europsku uniju.

Ratni zločinci
Druga ozbiljna zamjerka Cvitanu odnosi se na nedovoljan angažman u rješavanju ratnih zločina. Jedan od naših sugovornika kaže kako je nedopustivo da se i danas Vukovarom slobodno šeću osobe koje su nosile kokarde i činile zločine.

Premijer zasad o kandidatu za glavnog tužitelja nije razgovarao s koalicijskim partnerima. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaže da bi on podržao Cvitana na još jednom mandatu, i to zato što ima dvije najvažnije osobine za tu funkciju – pošten je i nije podložan utjecaju politike, kao ni drugim utjecajima. Glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak kaže da tu odluku prepuštaju HDZ-u kao većem partneru, ali očekuju da ih premijer obavijesti o kandidatu od kojeg očekuju da bude stručan i kompetentan za tu dužnost.

Izbor glavnog državnog odvjetnika

– postupak pokreće Vlada najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata glavnog državnog odvjetnika

– mišljenje o kandidatu Vlada mora pribaviti od saborskog Odbora za pravosuđe

– prijedlog s mišljenjem saborskog odbora Vlada dostavlja Saboru koji imenuje glavnog državnog odvjetnika

Izbor ravnatelja USKOK-a

– postupak pokreće glavni državni odvjetnik četiri mjeseca prije isteka mandata aktualnog ravnatelja USKOK-a

– o kandidatu kojeg namjerava imenovati glavni državni odvjetnik mora pribaviti mišljenje ministra pravosuđa i Kolegija Državnog odvjetništva

– kandidat daje pisani pristanak za imenovanje na dužnost ravnatelja USKOK-a, a dodatni uvjet da ga glavni državni odvjetnik imenuje su sigurnosne provjere. (jutarnji.hr)

 

Komentari