Hrvatska i svijet Svijet

Islamska država raznijela Inina plinska polja u Siriji

Teroristička organizacija Islamska država na svom portalu Amak objavila je tekst i videosnimku koja pokazuje kako su u zrak digli plinsko postrojenje Hajan, koje se nalazi 100 kilometara istočno od Homsa. Kako navode u svom priopćenju, to su učinili kako bi paralizirali gospodarstvo režima Bašara al Asada
Teroristi tvrde da su plinska postrojenja kralježnica režima Bašara al Asada, koja su dnevno proizvodila tri milijuna kubičnih metara plina, a on je najvećim dijelom išao za vojne svrhe režima.
U priopćenju su kazali da su bombardiranjem postrojenja napravili veliku štetu Bašarovu režimu koji će sad imati problema s opskrbom i plinom i strujom.
ISIL se odlučio na taj potez u jeku priprema velike ofenzive sirijske vojske i boraca Hezbolaha za povratak grada Palmire, koji se nalazi blizu tih polja, a kojeg je ISIL ponovno u munjevitoj ofenzivi zauzeo 11. prosinca 2016., te kako u slučaju ponovnog zauzimanja režim ne bi imao koristi od tog plinskog postrojenja. Sirijski vojni izvori, s kojima smo kontaktirali, nisu nam mogli ni potvrditi ni demantirati navode ISIL-a, međutim stanovnici Homsa i okolnih mjesta svjedoče o snažnoj detonaciji koja je potresla čitavu provinciju Homs. Prema navodima terorističke organizacije Islamske države, detonacija je uslijedila nakon što su na tom području postavili velike količine eksploziva, što su potkrijepili i videosnimkom, piše Večernji list.
Ina je u bloku Hajan vršila istraživanja, završena 2007. godine, koja su dovela do šest otkrića plina i nafte, Jihar, Al Mahr, Jazal, Palmira, Mustadira i Mazrur. Prestala je s eksploatacijom nafte i plina 2012., nakon povlačenja iz Sirije zbog, kako su u Ini tada rekli, okolnosti ‘više sile’, sukoba u toj zemlji i složene političke situacije. Inine aktivnosti na polju Hajan trajale su samo 57 dana, i to 2012. godine.
Osim Hajana, Ina u Siriji ima blok Afamija, sjeverozapadno od Hajana. Kakva je situacija u tom bloku, u Ini za sada nemaju informacija.
Ina se krajem prošlog mjeseca očitovala o mogućnosti povratka sirijskih polja, a špekulirao se da bi se njihovom prodajom moglo financirati preuzimanje udjela MOL-a u Ini.
‘Pridržavajući se Odluke Vlade RH o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku, Ina je u veljači 2012. proglasila ‘višu silu’ i privremeno obustavila sve poslovne aktivnosti u toj zemlji do daljnjeg, odnosno do prestanka okolnosti ‘više sile’. Također, zbog neizvjesne političke situacije u Siriji Ina je u razdoblju od 2013. do 2015. otpisivala vrijednost svoje imovine u Siriji. Do sada je ukupno otpisana vrijednost u iznosu od oko 3,4 milijarde kuna, na način da je u 2013. i 2015. otpisano oko 1,5 milijardi kuna Inine imovine u Siriji, a u 2015. oko 400 milijuna kuna. Uslijed ratnih zbivanja pojedina Inina postrojenja pretrpjela su oštećenja te su se u različitim razdobljima nalazila pod različitim upravama, od protuvladinih snaga do ISIS-a.
Osnovni preduvjet za nastavak Inih prekinutih aktivnosti vezanih uz istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Siriji je potpuni prestanak svih ratnih operacija u Siriji te uspostavljanje stabilnih političkih i sigurnosnih prilika, pri čemu se podrazumijeva ukidanje sankcija koje su trenutno na snazi. Tek kada ti uvjeti budu ispunjeni, Inini stručnjaci budu u mogućnosti na terenu izvidjeti stanje svoje opreme i samih polja, možemo početi s pregovorima o povratku, pregovorima o novim ugovornim odnosima te eventualnoj naknadi štete. U međuvremenu Ina pomno prati razvoj situacije’, kazali su tada iz kompanije.
Izvor: tportal.hr