Francuzi biraju

Hoće li Francuska dobiti najmlađeg predsjednika u povijesti ili prvu predsjednicu, znat će se u nedjelju, kada se održava drugi krug izbora u kojem će snage odmjeriti centristički kandidat Emamnuel Macron i krajnje desna opcija Marine Le Pen
Četiri dana prije presudnog drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održavaju u nedjelju, televizijska debata dvoje kandidata s dijametralno suprotnim programima nerijetko je prelazila u kakofoniju i u pravi verbalni rat. Analitičari su skloni mišljenju kako će manja izlaznost, jer se drugi krug izbora održava usred produženog vikenda, pomoći Marine Le Pen u odnošenju prevage nad Emmanuelom Macronom zato što njezini glasači u anketama tradicionalno izražavaju čvrstu podršku svojoj kandidatkinji.
Druga najveća europska zemlja i treća najjača gospodarska sila Starog kontinenta u nedjelju će se naći na prekretnici, a njezina budućnost u Europskoj uniji je pod znakom pitanja, misle francuski politički analitičari nakon što su početkom tjedna centristički predsjednički kandidat Emmanuel Macron i krajnje desna kandidatkinja Marine Le Pen razmijenili poprilično niske političke udarce.
Njihovo sučeljavanje ugledni Le Figaro ocijenio je kao neviđeno brutalnim okršaj tijekom kojeg nije bilo poštede, pa su se tako mogle čuti optužbe na Macronov račun kako ima tajne račune na Bahamima, dok je centristički kandidat udijelio Le Penovoj epitet ‘svećenice straha’.
Je li, pak, Macronova prednost od čak 18 do 22 posto, ovisno od agencija koje su ispitivale javno mnijenje, doista nedostižna, teško je reći, osobito stoga što postoji velika mogućnost da Le Penova privuče značajan broj glasača posvećenog katolika Francoisa Fillona i radničke uzdanice Jean-Luca Melenchona i time napravi najveće iznenađenje u povijesti dosadašnjih francuskih izbora.
Brutalne optužbe
Francuskoj se na izborima nudi izbor između Macronove veće integracije s osuvremenjom Europskom unijom, dok s druge strane Le Pen poziva na izlazak iz eurozone i drastično rezanje broja imigranata.
Upravo zbog njezinih stavova o Europskoj uniji i migrantima, Macron je posljednji tjedan uoči drugog kruga Le Pen etiketirao kao ekstremisticu, dok mu je ona uzvratila kako je klon poprilično nepopularnog socijalističkog predsjednika u odlasku Francoisa Hollandea.
‘Borit ću se do posljednjeg daha, ne samo protiv njezina programa, nego i protiv njezine ideje onoga na čemu su utemeljene demokracija i Francuska Republika’, poentirao je Macron nakon što je odao počast Marokancu koji se prije 22 godine utopio u pariškoj Seini. Podsjetimo, mladić je stradao nakon što su ga u rijeku grunuli neonacisti koji su prisustvovali mimohodu za Dan rada u organizaciji Nacionalne fronte kojom je tada vladao Jean-Marie Le Pen, otac današnje kandidatkinje za predsjednicu, poznat po još ekstremnijim stavovima od svoje kćeri.
Naravno da ni Le Pen nije ostala dužna protukandidatu, pa je tako sredinom ovog tjedna poručila svojim, ali i neodlučnim glasačima kako je Macron zapravo ‘Hollande koji želi ostati’ i koji se ‘drži za vlast poput priljepka’.
Čišćenje unutar redova
Govoreći o ekstremizmu na kojem je svoj politički program godinama temeljio Jean-Marie Le Pen, valja istaknuti kako je njegova kći od preuzimanja Nacionalne fronte poradila na čišćenju stranke od ksenofobnih i antisemitskih zagovornika, a kako bi stranku i pročišćeni program približila širem krugu birača. Štoviše, u ključnom trenutku uoči drugog kruga priznala je kako više nije u kontaktu s ocem te kako nije odgovorna za njegove komentare. Le Pen stariji je, podsjetimo, tijekom svojeg tradicionalnog govora za Dan rada, pored pomno odabranog kipa francuske ikone Ivane Orleanske, nekih stotinjak metara od mjesta gdje se utopio spomenuti Marokanac, izjavio kako Macron svoju kampanju vodi po grobljima.’Macron je na turneji po grobljima. To je loš znak za njega’, izjava je bivšeg čelnika Nacionalne fronte koji imigrante smatra krivcima za postojeće stanje u Francuskoj, osobito kada su u pitanju sigurnost i terorističke prijetnje.
Problem terorizma bio je i kamen spoticanja tijekom posljednjeg sučeljavanja Macrona i Le Penove koja je protukandidatu i biračima poručila kako je zatvaranje granica jedina djelotvorna borba protiv terorizma, obećavši pritom izgon iz zemlje svih stranaca za koje se sumnja kako ugrožavaju sigurnost. Pored toga, krajnje desna kandidatkinja je Macrona optužila kako ‘ima razumijevanja za islamski fundamentalizam’.
Izazovi i prijelomnice
Macron je, pak, podsjetio Le Pen da su kontrole na granicama već uvedene te kako zastupnici Nacionalne fronte nisu glasali za francuski niti europski zakon o suzbijanju terorizma, dodajući kako se protukandidatkinja sama uhvatila u stupicu koju postavljaju teroristi, ali i kako svojom opasnom retorikom ‘odvodi Francusku u građanski rat’.
Očekivano, njihov dijalog bio je napet i u vezi s Europe i njezine budućnosti, pa je tako Le Pen slavodobitno zaključila kako će ‘Francusku, kako god bilo, voditi žena, ja ili Merkel’, optuživši Macrona da ništa ne radi bez blagoslova njemačke kancelarke.
Njezinom nedjeljnom protukandidatu takve su optužbe bile smiješne, dodajući kako je Francuska otvorena zemlja, a on sam ‘kandidat snažne Francuske u Europi koja štiti’.
Valja napomenuti kako se Macron najviše sviđa mladim ljudima u gradskim sredinama, srednjoj klasi i poslovnim krugovima, dok Le Pen privlači ruralno stanovništvo i one kojima je dosta nezaposlenosti i političkih elita.
U svakom slučaju, borba za Elizejsku palaču polarizirala je Francusku koja je na onoj vrsti prekretnice kakva je na vlast u Sjedinjenim Državama dovela Donalda Trumpa, a Veliku Britaniju nakon prijelomnog Brexita izvukla iz zagrljaja Europske unije kojoj je stalo do Francuske kao petom gospodarstvu na svijetu i ključnoj članici NATO saveza koji se, suočen s prijetnjama Moskve, također nalazi pred velikim izazovima.(tportal)

Facebook Comments