Merkel i Macron definirali kako će EU ubuduće izgledati, evo što sadrži njihov plan

PRED NAMA JE POTPUNA PREOBRAZBA EUROPSKE UNIJE Merkel i Macron definirali kako će EU ubuduće izgledati, evo što sadrži njihov plan
Angeli Merkel on je četvrti francuski predsjednik s kojim se susreće: Jacques Chirac bio je na zalasku, ali su dobro funkcionirali, Nicolas Sarkozy nije znao što hoće pa ga čak ni ona nije mogla smiriti, a François Hollande bio je pogrešan čovjek na pravome mjestu.

Emmanuel Macron nova je nada Europe i sasvim je razumljivo da je odmah, prvi radni dan, otišao u Berlin kako bi postavio čvrste temelje dobre suradnje (zli bi jezici rekli da je prvo otišao do Merkel jer ona ima godina kao i njegova žena pa će se i na toj liniji dobro razumjeti).

Svjesni

Ako se i ne budu dobro razumjeli, njih je dvoje dovoljno razumno i svjesni su da moraju surađivati kako bi očuvali i ojačali EU i svoje zemlje u tom okviru jer obje imaju slabih točaka. Novinari portala Politico.eu već su im dali nadimak Merkron spajajući njihova prezimena (treba se nadati da se neće razići kao Brangelina), a onda su se javili čitatelji i ponudili još dva: Marcel i Makrel. Natalie Nougayrède, ugledna komentatorica britanskoga The Guardiana i bivša izvršna urednica Le Mondea, dobro je poentirala ističući kako će sljedeće četiri godine za Merkel biti ključne za njezinu povijesnu ostavštinu. Sastanak u ponedjeljak je prikazan kao apsolutni uspjeh jer to sada treba objema stranama – oboje očekuju parlamentarni izbori. No nedvojbeno je da su čvrsto opredijeljeni da osovina Berlin-Pariz ostane pokretač reforme EU i da ta reforma vodi prema modelu ‘Unije više brzina’.

Ključna je uloga namijenjena zemljama članicama eurozone, njih 19, i zbog toga se većina predloženog i odnosi na te zemlje. One će predstavljati jezgru Unije, dok će ostali biti na rubu dok ne ostvare uvjete za ulazak. Što je obveza svih zemalja koje su ušle u članstvo iz 2004. godine, ali i to se sada može promijeniti. Berlin je čak pokazao određenu sklonost prema Macronovoj ideji zajedničkog proračuna i ministra financija eurozone. Za to su, jasno, potrebne promjene temeljnih dokumenata, ali s tim se Merkel suglasila i čak se otresla na članice, koje se tome protive, da se ‘cijeli svijet brzo mijenja, pa mora i EU’. U toj su se izjavi odmah prepoznali Budimpešta i Varšava, a donekle i Bratislava iako je u eurozoni. Poljska i Mađarska su svakako članice koje će se u novoj raspodjeli snaga naći na rubu zbog svojih stavova prema demokratskim standardima i svog ukupnog odnosa prema EU i pitanju jednog od temeljnih standarda – solidarnosti, pa je veliko pitanje u kakvom će obliku opstati Višegradska skupina – njezino, pak, raskoljivanje bitno smanjuje skupinu destruktivaca među preostalih 27 članica Unije. (jutarnji.hr)

 

Facebook Comments