Zašto zdravlje u Hrvatskoj postaje sve skuplje

Potražnja za lijekovima u 2016. porasla je za gotovo 5 posto. Lani smo najviše novca izdvajali za lijekove za liječenje zloćudnih bolesti, živčani sustav, na trećem mjestu su oni s učinkom na probavni sustav. Među lijekovima koji nisu na teret HZZO-a, najviše novca izdvajamo za one protiv bolova i visoke temperature.

Podaci HALMED-a pokazuju kako se u Hrvatskoj svaki dan na tisuću stanovnika popije 1045 doza nekog lijeka, odnosno više od jedne tablete dnevno po stanovniku.

Prošle su godine građani na lijekove na recept potrošili više od tri milijarde kuna, a na one bez njega 544 milijuna kuna. Doktorica Branislava Čilić, specijalistica obiteljske medicine svakodneveno izda oko 50-ak recepata. Često propisuje kada se pokaže indikacija za antibioticima, zatim lijekove za povišeni krvni tlak, povišenu masnoću, za šećernu bolest i druge metaboličke bolesti, kaže.

Vrijeme je viroza, a prehlade su pred vratima. Izbor građana lako je predvidjeti – uz stručni savjet ili bez njega. To su lijekovi koji snižavaju temperaturu, lijekovi koji nam pomažu u odštopavanju nosne šupljine, zatim vitamini (C vitamin), i ostali bezreceptni preparati, kaže Čilić.

Na lijekove 2016. potrošeno gotovo 6 mlrd. kn

Halmedova crta za 2016. je podvučena – na lijekove je potrošeno gotovo šest milijardi kuna, najviše za zloćudne bolesti.

Skupi, novi, biološki ili bioslični lijekovi koji su izvorno, sami po sebi skupi, a sve više se upotrebljavaju u terapiji, oni uglavnom doprinose tom porastu potrošnje lijekova, kaže prof. dr. sc. Pero Draganić, glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku. Spominje i činjenicu da nam se život produljuje, samim time i vrijeme liječenja.

Potrošnja lijekova raste i u dozama, i financijski, i u bolnicama, i izvan njih. Draganić kaže kako se najviše troše lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, lijekovi koji se koriste u živčanom sustavu za smirenje odnosno sedaciju, antitrombotici za sprečavanje zgrušavanja krvi (njihova velika uloga je u preventivnom djelovanju, napominje), kardioprotektivnom u prevenciji moždanog udara, tu su i lijekovi koji djeluju na snižavanje masnoća u krvi, za liječenje šećerne bolesti itd.

Česta i zloupotreba

Terapijski učinci izostaju, i nisu u skladu s potrošnjom lijekova. Anita Galić, mag. pharm. iz Hrvatskog farmaceutskog društva napominje kako od gotovo 400 000 oboljelih od šećerne bolesti, njih svega sedam posto postiže željeni terapijski cilj. Sve to plaća naš zdravstveni sustav odnosno građani iz svojih doprinosa. Mi na žalost nemamo kao pacijenti preveliku svijest da ne kontroliramo svoju bolest ako se ne pridržavamo uputa, objašnjava ona. Stoga, kaže magistra Galić, produbljujemo posljedice bolesti, ali i pogoršavamo financijsku sliku zdravstvenog sustava jer su komplikacije mnogo skuplje.

Skupo nas može stajati i samoliječenje. Oni lijekovi koji se koriste za dijareju – na žalost, zamijećeno je da ih vrlo često koristi populacija mladih djevojaka koje žele smršavjeti brzo, zatim analgetici, dakle lijekovi protiv boli – često izazivaju ovisnost, imamo jako puno pacijenata mlađe dobi koji to koriste radi osjećaja izazivanja nekakve letargije, tuposti, kaže Galić, dodajući kako se primjerice neki sprejevi za nos vrlo često zlorabe. Nisu prikladni za osobe s visokim tlakom, a s druge strane recimo zbog neznanja, dugotrajna primjena takvih sprejeva može uništiti sluznicu nosa, kaže.

Voditi računa o nuspojavama

O nuspojavama treba voditi računa i razgovarati s ljekarnicima i liječnicima, jer mogu biti i smrtonosne. Najčešće su, na sreću, one blaže. Osipi na koži, probavne smetnje u smislu proljeva ili bolova u želucu, zatim psihički poremećaji koji se uzimaju tijekom pretjeranog uzimanja lijekova za spavanje, recimo na neki način pospanost, sporost, onda mišićna slabost kod nekih lijekova za liječenje povišenog tlaka ili recimo poremećaj seksualne funckije kod lijekova koji se uzimaju za snižavanje tlaka, nabraja prof. dr. sc. Igor Francetić, specijalist kliničke farmakologije.

Naime, mnogo je onih koji zbog više dijagnoza piju i po desetak tableta dnevno, opreza nikad dosta jer zdravlje je nesumnjivo sve skuplje. (hrt.hr)

 

Facebook Comments