Jedna od najbolje rangiranih hrvatskih sutkinja nije prošla sigurnosnu provjeru, a nitko ne zna zašto!

MISTERIJ NA NATJEČAJU ZA VRHOVNI SUD Jedna od najbolje rangiranih hrvatskih sutkinja nije prošla sigurnosnu provjeru, a nitko ne zna zašto!

Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Slavica Garac, koja je među šestero najbolje rangiranih sudaca, na natječaju za Vrhovni sud nije prošla sigurnosnu provjeru. Potvrdilo nam je to neslužbeno više izvora iz Državnog sudbenog vijeća (DSV-a). Zato je DSV na sjednici održanoj 9. veljače ove godine nije imenovao za sutkinju Vrhovnog suda.
Na natječajima raspisanim još 2016. Vrhovni sud je tražio ukupno šest sudaca, četiri građanska i dva kaznena. DSV je više od godinu dana otezao provesti intervjue s kandidatima koji su se javili na natječaje i to je napokon obavio potkraj prošle godine.

Zbrajanje bodova
Na listi prvenstva formiranoj zbrajanjem bodova koje su kandidati ostvarili u dosadašnjem obnašanju sudačke dužnosti i bodova prikupljenih na razgovoru pred DSV-om, najviše bodova za građanski odjel Vrhovnog suda ostvarili su suci Igor Periša (170), Dražen Jakovina (170), Slavica Garac (164,89) i Goranka Barać-Ručević (163,94), a za kazneni odjel Vrhovnog suda, suci Ratko Šćekić (165,94) i Perica Rosandić (162,22).

Kad je posrijedi izbor sudaca Vrhovnog suda, prije konačne odluke DSV-a o imenovanju sudaca, kandidati koji su ostvarili najveći broj bodova prolaze sigurnosnu provjeru. Provjeri se podvrgava onoliki broj najbolje rangiranih kandidata koliko sudaca se na natječaju traži. DSV je na sjednici održanoj 9. veljače analizirao rezultate sigurnosne provjere šestero navedenih kandidata za Vrhovni sud i nakon toga za vrhovne suce imenovao njih petoro. Među imenovanima nije bilo Slavice Garac, jer kako neslužbeno doznajemo iz DSV-a, to tijelo, vidjevši rezultate sigurnosne provjere većinom glasova (ne jednoglasno), zaključilo je da ona ne može biti imenovana sutkinjom Vrhovnog suda.

Međutim, ni predsjednik DSV-a Željko Šarić, ni njegov zamjenik Mijo Galijot nisu nam otkrili konkretne razloge iz sigurnosne provjere zbog kojih je sutkinji Garac, inače dugogodišnjoj sutkinji zagrebačkog Županijskog suda, zapriječeno napredovanje na Vrhovni sud.

Predsjednik DSV-a Željko Šarić rekao je da se on iz postupka izbora šestero sudaca Vrhovnog suda izuzeo jer se na taj natječaj na kojem je bilo više desetaka kandidata bio prijavio i njegov kum. Uputio nas je na zamjenika predsjednika DSV-a, splitskog općinskog suca Miju Galijota, koji je umjesto njega vodio sjednice DSV-a.

Ni Galijot nam, međutim, nije otkrio jasne razloge zbog kojih sutkinju Slavicu Garac DSV nije imenovao na Vrhovni sud.

– Nije dobila potrebnu većinu glasova na DSV-u – rekao nam je. Na pitanje leže li razlozi njezine eliminacije u rezultatima provedene sigurnosne provjere, Galijot nije decidirano odgovorio. Potvrdio nam je, međutim, da je na sjednici DSV-a, na kojoj je od šest provjeravanih kandidata za Vrhovni sud DSV imenovao njih pet, odlučeno da će se sigurnosnoj provjeri podvrgnuti sljedeći kandidat s rang-liste na natječaju za Vrhovni sud, Ivan Vučemil, sudac riječkog Županijskog suda. On je na natječaju ostvario bod i pol manje od sutkinje Slavice Garac.

Sljedeći kandidat
DSV, dakle, u ovoj situaciji čini upravo ono što Zakon o DSV-u kad je riječ o izboru sudaca Vrhovnog suda nalaže – kad netko od sudaca koji je ostvario najviše bodova na ljestvici prvenstva ne prođe sigurnosnu provjeru, toj će se provjeri podvrgnuti sljedeći s liste prvenstva, a to je na spomenutom natječaju upravo sudac Ivan Vučemil.

Sigurnosne provjere sudaca, međutim, izazivaju oštre prijepore u stručnim krugovima. Suci ih, razumljivo, ne vole, jer im nije ugodno da se agenti tajne službe bave njegovim navikama, životnim stilom, užom i širom obitelji, prijateljima i društvenim vezama. Prema postojećim propisima, sigurnosnoj provjeri ne podvrgavaju se svi kandidati za suce, već samo kandidati za najviši sud – Vrhovni i suci četiriju najvećih županijskih sudova u državi koji sude u uskočkim predmetima.

Zagovornici sigurnosne provjere ističu da je ona kakav-takav osigurač da se na Vrhovni sud i uskočke sudske odjele neće probiti suci čije sklonosti, navike i socijalne veze mogu kompromitirati njihovu sudačku neovisnost. Zagovornici te metode u pravilu smatraju da sigurnosnu provjeru treba proširiti i na suce svih sudova.

Rizik manipulacije
Protivnici sigurnosnih provjera, međutim, ističu da uvođenje tajne policije u proces imenovanja sudaca krije različite rizike i mogućnosti manipulacije. Sigurnosna provjera je, upozoravaju njezini kritičari, potpuno netransparentan proces i kao takav krije mogućnost političkih i drugih manipulacija pri selekciji kandidata, a kandidat koji je ne prođe nema mogućnosti žalbe na njezine nalaze. Suca koji je ne prođe prati neugodna etiketa. Uz to, sigurnosna provjera, naglašavaju njezini kritičari, nije sasvim pouzdana metoda i ne jamči da su oni koji su na njoj prošli u potpunosti lišeni korupcijskog rizika.

Jedan od glasnih protivnika uključivanja tajne policije u postupak imenovanja sudca je i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Alan Uzelac. Nedavno je istaknuo da kriteriji za ulazak i napredovanje u sudačkoj profesiji moraju biti jasni, transparentni i provjerljivi te da u tome postupku ne smije biti mjesta za metode tajne policije.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio je da u Ministarstvu razmišljaju o tome da skore izmjene Zakona o sudovima i Zakona o DSV-u iskoriste za ukidanje sigurnosnih provjera za suce, ali da konačnu odluku još nisu donijeli. (jutarnji.hr)

 

Facebook Comments