Diskriminiraju se manjine, a pravni je sustav iznevjerio žrtve nasilja

AMNESTY INTERNATIONAL OBJAVIO IZVJEŠĆE O STANJU LJUDSKIH PRAVA U HRVATSKOJ Diskriminiraju se manjine, a pravni je sustav iznevjerio žrtve nasilja

U Hrvatskoj je nastavljena diskriminacija etničkih i seksualnih manjina, pravni sustav iznevjerio je mnoge žrtve nasilja u obitelji, izbjeglice i migrante koji ilegalno ulaze u zemlju policija vraća ne osiguravajući im učinkoviti pristup postupku traženja azila, a i pristup pobačaju ograničen je, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku.
Diskriminacija
Diskriminacija etničkih i seksualnih manjina i dalje je raširena, a organizacije civilnog društva kritizirale su nove vladine prijedloge za nacionalnu strategiju i akcijski plan za borbu protiv diskriminacije koji su predstavljeni u ožujku. Politike koje je naknadno usvojila vlada u prosincu ne predstavljaju adekvatan odgovor na kršenja ljudskih prava Srba, Roma i seksualnih manjina, smatra AI.

Izbjeglice i tražitelji azila
Hrvatska je nastavila vraćati u Srbiju izbjeglice i migrante koji su ilegalno ušli u zemlju ne omogućivši im pristup učinkovitom postupku traženja azila. To prisilno vraćanje koje je provodila policija rutinski je uključivalo prisilu, zastrašivanje, konfiskaciju ili uništavanje privatnih stvari i nesrazmjernu uporabu sile, navodi AI.

U srpnju je Sud pravde EU-a presudio da je Hrvatska djelovala protiv Dublinskih pravila (koja reguliraju koja članica EU-a ima obavezu razmotiri zahtjev za azilom) dopustivši tranzit kroz zemlju izbjeglicamam i migrantima 2015. bez razmatranja zahtjeva za međunarodnom zaštitom.

Nevladin Centar za mirovne studije utvrdio je da je između siječnja i travnja najmanje 30 zahtjeva za azilom, uključujući one koje su podnijele obitelji s djecom, odbijeno iz “sigurnosnih” razloga tijekom rutinske sigurnosne provjere koje je provela SOA u sklopu postupka za razmatranje azila. Pošto su rezultati provjera zaštićeni oznakom tajnosti, nije ih se moglo dobiti na uvid ili sudski osporiti.

Maloljetnici bez pratnje predstavljaju četvrtinu svih tražitelja azila u zemlji. Do kraja 2017. godine manje od 200 tražitelja azila dobilo je međunarodnu zaštitu.

Nasilje nad ženama
Kazneni sustav iznevjerio je mnoge žrtve nasilja u obitelji jer ga rutinski tretira kao manji prekršaj, ističe se u izvješću.

U lipnju je Europski sud za ljudska prava presudio u predmetu Ž.B. vs. Hrvatska da su vlasti prekršile pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života žrtve višekratnog nasilja u obitelji. Vlasti nisu pokrenule kazneni progon protiv počinitelja i utvrdile činjenice, sugerirajući da je žrtva trebala sama pokrenuti postupak pred sudom.

Hrvatska još nije ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelj (Istanbulska konvencija), ističe Amnesty.

Zločini prema međunarodnom pravu
Od više od 6000 ljudi koji su nestali tijekom rata od 1991-1995., sudbina više od 1500 nije utvrđena. Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe izvijestilo je da Hrvatska nije poduzela značajne mjere kako bi ispoštovala pravo žrtava na istinu, pravdu i obeštećenje, posebice zbog toga što u njezinim mrtvačnicma još uvijek nalazi više od 900 neidentificiranih posmrtnih ostataka, kaže Amnesty u svom izvješću.

Pravo na zdravstvenu skrb
U travnju je posebni izvjestitelj UN-a za pravo svake osobe na uživanje najviših dostignutih standarda fizičkog i mentalnog zdravlja sa zabrinutošću zabilježio reviziju zakona iz 1978. koji se odnosi na zdravstvene mjere za uživanje prava na slobodfno odlučivanje o rađanju, koja bi potencijalno mogla ograničiti pristup pobačaju. Pojedini liječnici a u nekim slučajevima i zdravstvene ustanove nastavili su odbijati izvođenje pobačaja zbog priziva savjesti, prisiljavajući žene da se podvrgavaju tajnim i opasnim pobačajima. U ožujku je Ustavni sud odbacio zahtjev da se zakon iz 1978. proglasi neustavnim i pozvao je parlament da ne usvaja nikakve zakone kojima bi se zabranio pobačaj.

U ljekarnama žene i djevojke moraju odgovoriti na upitnik otkrivajući privatne podatke o svojoj seksualnosti i reproduktivnom zdravlju kao uvjet za dobivanje hitne kontracepcije koja je dostupna bez recepta, čime se krše njihova prava na privatnost.

Romska djeca i žene i dalje su u nepovoljnom položaju glede pristupa zdravstvenoj skrbi i jedna petina te skupine uopće nema pristup. (jutarnji.hr)

 

Facebook Comments