Nakon više od 14 mjeseci napokon odgovorili na upitnik Europske komisije, ali iz Bruxellesa stižu nove loše vijesti po njih

BOSANCI POSTAVILI REKORD Nakon više od 14 mjeseci napokon odgovorili na upitnik Europske komisije, ali iz Bruxellesa stižu nove loše vijesti po njih

Predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine u srijedu će predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, tijekom njegova posjeta Sarajevu, uručiti odgovore na upitnik koji im je dostavljen još u prosincu 2016. i na temelju kojega će se u Bruxellesu odlučivati o tome je li Bosna i Hercegovina zaslužila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Juncker u sklopu svoje zapadnobalkanske turneje u glavni grad BiH stiže u pratnji visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini te europskog povjerenika za politiku proširenja i susjedstva Johannesa Hahna.

Kako je najavljeno, tim će povodom u Predsjedništva BiH biti priređena posebna ceremonija na kojoj će visokim dužnosnicima Unije odgovore na upitnik Europske komisije uručiti predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić.

Junckera, Mognerini i Hahna čekat će spisi od kojih dvadeset tisuća stranica, u kojima su sadržani odgovori na točno 3242 pitanja koja su u Bruxellesu u ovoj fazi ocijenjena kao relevatna za ocjenu stanja u BiH i njene spremnosti da eventualno započne pregovore o članstvu u Uniji.

Problemi usuglašavanja brojnih razina kompliciranog državnog ustroja
BiH je uz Kosovo jedina država regije koja nema status kandidata za članstvo u EU, a za ispunjavanje upitnika, što je više-manje tehnički posao, toj je zemlji trebalo više od 14 mjeseci, dok su druge države regije to obavile za najviše pet mjeseci.

I u ovom slučaju razlog za takav neslavan rekord je komplicirani ustroj BiH s jedne strane, a druge zahtjev EU da ta zemlja s Bruxellesom razgovara “jednim glasom”.

Kako bi se na takav zahtjev odgovorilo u BiH je uspostavljen tzv. mehanizam koordinacije tijela vlasti, a on je morao uključiti predstavnike svih razina od deset županija i distikta Brčko, preko entiteta do države.

U praksi je to značilo kako je odgovore na pitanja Europske komisije usuglašavalo više od 1300 osoba, koje su djelovale u 35 radnih skupina, a sva otvorena pitanja morala su biti rješavana konsenzusom.

“Konsenzusom smo usuglasili odgovore na 94 posto pitanja”, kazao je ovog tjedna Edin Dilberović, ravnatelj Ravnateljstva za europske integracije, koje djeluje pri Vijeću ministara BiH.

No na kraju je ostalo nejasno što se dogodilo s preostalih 6 posto odgovora odnosno kakve je točno informacije BiH pripremila za Europsku komisiju, primjerice o broju stanovnika, jer državna odnosno entitetske agencije za statistiku još od objave rezultata popisa stanovništva iz 2013. operiraju različitim podacima o broju stanovnika.

Do posljednjeg trenutka u BiH su se sporili i oko toga kako opisati razinu terorističke prijetnje u toj zemlji, a vlasti Republike Srpske uporno su nastojale osporiti zakonitost uporabe naziva “bosanski jezik” u prepisci s Bruxellesom.

Ta bizarna epizoda najbolje oslikava apsurde bosanskohercegovačke politike jer vlasti u Banjoj Luci ne priznaju odredbe ustava BiH koji definira pojam bosanskog jezika, dok ga ustav RS normira kao “jezik bošnjačkog naroda”.

Iz Komisije se očekuje novi paket dodatnih pitanja
Nakon što u Europskoj komisiji analiziraju odgovore dostavljene iz Sarajeva vjerojatno će poslati novi paket dodatnih pitanja. Srbija je, primjerice, u sličnom procesu morala odgovoriti na njih čak 650.

Sukladno uobičajenoj proceduri, nakon analize odgovora na dodatna pitanja Europska komisija će pripremiti mišljenje o stanju u BiH koje će biti upućeno svim državama članicama Unije. Nakon njihova očitovanja i eventualnog jedinstvenog “zelenog svjetla” konačnu odluku o odobravanju kandidatskog statusa donijelo bi Vijeće EU.

U BiH pretpostavljaju kako bi takva odluka mogla uslijediti najranije tijekom 2019. godine.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić uporni je optimist i tvrdi kako, bez obzira na okvirne rokove koji perspektivu članstva u Uniji no samo za Srbiju i Crnu Goru postavljaju u 2025. godini, BiH može sustići te države.

“Uvjeren sam da do 2023. možemo otvoriti na najveći broj pregovaračkih poglavlja, a neka od njih do tada i zatvoriti”, kazao je Zvizdić ranije ovog mjeseca najavljujući predaju usuglašenih odgovora na upitnik. (jutarnji.hr)

 

Facebook Comments

No announcement available or all announcement expired.