Osnovali smo radnu skupinu zbog najave tužbe EU

SLUČAJ CRNO BRDO Vlada o tužbi EU komisije: Osnovali smo radnu skupinu zbog najave tužbe EU

Europska komisija u četvrtak je u Bruxellesu donijela odluku da će Europskom sudu u Luxembourgu tužiti Hrvatsku jer nije osigurala adekvatnu razinu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša oko lokacije Crno brdo u Biljanima Donjim blizu grada Benkovca.

Iako se Hrvatska obvezala u nekoliko navrata riješiti ovaj problem, oko 140 tisuća tona opasnog materijala koji Hrvatska nije klasificirala kao otpad odloženo je izravno na tlo, i to na udaljenosti manjoj od 50 metara od prvih kuća. Opasno Crno brdo, koje se čak vidi i na satelitskim snimkama, skoro četiri godine nije uklonjeno i osigurano te prijeti onečišćenjem podzemnih voda i zraka.

– Kako hrvatske vlasti nisu uspjele klasificirati taj materijal kao otpad u skladu s Direktivom EU najkasnije do kraja 2015. godine, približno 140.000 tona ovog potencijalno štetnog kamenog agregata položeno je izravno na tlo i prijetnja je lokalnom stanovništvu i okolišu. Prema pravilima EU, Hrvatska je trebala poduzeti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprečavanje raspršivanja štetnih čestica zrakom – navodi se u priopćenju Europske komisije, koja je još u ožujku 2015. uputila Hrvatskoj pismo sa službenim upozorenjem, nakon čega je uslijedilo i obrazloženo mišljenje.

Odlaganje
Od tada u Biljanima Donjima nije postignut nikakav napredak, a mjesto se, kako se navodi u obrazloženju Europske komisije, koristi kao odlagalište velike količine proizvodnog ostatka prerade feromangana i silikomangana. Komisija je, kako je tada i najavila, odlučila poduzeti treći korak i tužiti Hrvatsku. Kako obrazlažu, cilj je okvirne direktive o otpadu zaštita okoliša i ljudskog zdravlja sprečavanjem ili smanjivanjem štetnih utjecaja proizvodnje i zbrinjavanja otpada te smanjenjem ukupnih utjecaja korištenja resursa i poboljšanja učinkovitosti takve uporabe.

“Prema tim pravilima, države članice moraju oporabiti i odlagati otpad tako da ne ugrožava ljudsko zdravlje i okoliš, zabranjujući napuštanje, damping ili nekontrolirano odlaganje otpada”, navodi se u obrazloženju Europske komisije.

Iako je vijest o zadnjem, trećem koraku Europske komisije u Biljanima Donjim dočekana s velikom podrškom, umirovljeni pilot i predsjednik Udruge Eko Ravni kotari Zlatko Belušić, koji je prvi upozorio javnost na prave razmjere tog problema, ipak je zadržao malu dozu “rezerve”.

Otrovana voda
– Vijest je odlična i nadamo se da ćemo time konačno uspjeti riješiti ovaj gorući problem našeg kraja, no čini mi se da se godinama borimo s vjetrenjačama. Dokazali smo da je riječ o kancerogenom materijalu i da ga treba ukloniti, no ipak se dugo ništa nije promijenilo- rekao je Belušić, koji kao predsjednik Udruge godinama predvodi mještane u borbi za zdravlje i čist okoliš.

– Taj otpad godinama truje vodu koju pijemo. U posljednjih deset godina zabilježili smo veliko povećanje kancerogenih bolesti i bolesti dišnog sustava – pojašnjava ovaj umirovljeni pilot.

– Nastavi li se prodiranje u podzemne vode, ugroženi su svi na vodoopskrbnoj mreži sve do Zadra – upozorio je mještanin Mile Škorić.

Odbili ukloniti
Sve je zapravo počelo 1904., kada je otpad kao nuspojava Tvornice elektroda i ferolegura bio dio šibenske obale. Nakon “sanacije” tvrtke MLM Group iz Zagreba, na lokaciji nekadašnje tvornice u Šibeniku napravljena je plaža Banj, a otpad je MLM donio u Biljane s obrazloženjem da je riječ o “vrijednom građevinskom materijalu”.

Ako Sud EU presudi protiv RH, ona će morati postupiti prema presudi. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike još nije zaprimilo tužbu Europske komisije zbog odlagališta otpada na lokaciji Crno brdo u Biljanima Donjim u Zadarskoj županiji, pa se, kažu u tom ministarstvu, o njoj još ne mogu ni očitovati. Osim toga, dodaju, po njihovim se saznanjima tek radi o najavi tužbe, a ne o već spremnom dokumentu.

U ministarstvu kojem je na čelu Tomislav Ćorić ističu kako su svjesni problema na koji upozorava Bruxelles te rade na njegovu otklanjanju. Podsjećaju da je inspekcija zaštite okoliša još 31. ožujka 2015. naredila tvrtki MLM Group iz Zagreba da ukloni otpad koji je nepropisno odložen na lokaciji u Biljanima Donjim. K tome, inspekcija je pokrenula postupak izvršenja rješenja i to izricanjem dviju novčanih kazni u ukupnom iznosu od 60.000 kuna. No, na to je tvrtka pokrenula upravni spor.

– Budući da izvršenik i dalje nije postupao po rješenju, osnovana je Radna grupa za Biljane Donje i u tijeku je priprema projektnog zadatka za rješavanje tog problema – zaključuju u ministarstvu.

Komisija nas već tuži i zbog hipotekarnih kredita, vozačkih dozvola, Direktive o upućenim radnicima…
Hipotekarni krediti:

Europska komisija prijavila je Hrvatsku Sudu EU jer još nije u svoje zakonodavstvo prenijela Direktivu o hipotekarnim kreditima. Ta direktiva, donesena 2014., koju su zemlje članice do 21. ožujka 2016. trebale prenijeti u svoja zakonodavstva, prihvaćena je kako bi se izbjeglo ponavljanje krize s napuhavanjem balona na tržištu nekretnina.

Revizija:

Europska komisija prijavila je Hrvatsku Sudu EU zbog nepotpunog prenošenja Direktive o reviziji. Glavni je razlog kašnjenje u njezinu prenošenju u nacionalno zakonodavstvo.

Vozačke dozvole:

Riječ je o problematičnoj neimplementaciji RESPER-a, mreže koja pomaže zemljama članicama u suradnji oko vozačkih dozvola, posebno njihova izdavanja u skladu u europskim pravilima. Ujedno ta pravila smanjuju mogućnost prijevara, omogućuju slobodno kretanje te utječu na podizanje sigurnosti europskih prometnica.

Eurocontrol:

Europska komisija prijavila je Hrvatsku Sudu Europske unije jer nije ratificirala pristupanje EU Međunarodnoj konvenciji Eurocontrola.

Smanjenje troškova širokopojasnog pristupa internetu:

Komisija odlučuje uputiti Sudu predmet protiv Hrvatske zbog kašnjenja u prenošenju Direktive o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa.

Direktiva o upućenim radnicima:

Komisija je Hrvatsku prijavila Sudu zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje pravila EU o provedbi Direktive o upućivanju radnika. Hrvatska to pitanje nije regulirala prenošenjem u nacionalno zakonodavstvo ni godinu dana od isteka roka.

Ina:

Možda najstariji spor između EKi Hrvatske je zbog promjene Zakona o privatizaciji Ine. Hrvatska se na promjenu tog zakona obvezala još za trajanja pristupnih pregovora. (A. Palokaj) (jutarnji.hr)

 

Facebook Comments