Dobavljači prijete: Nećemo potpisati nagodbu jer se previše pogoduje Sberbanci

Pri samom kraju dogovaranja nagodbe vjerovnika, na sastanku Vijeća vjerovnika koji je trajao do 2.30 sati u petak ujutro, izbio je veliki sukob zbog kojeg dobavljači, kako sada stvari stoje, neće potpisati nagodbu, i to zbog toga što smatraju da se previše pogoduje ruskoj Sberbank.
Prema informacijama koje smo dobili, Vijeće vjerovnika je raspravljalo o mogućnost da se 18 posto dionica Mercatora procijenjenih na 40 milijuna eura, u posjedu Sberbank, prebaci na Agrokor, a da Sberbank dobije 40 milijuna eura vrijednih dionica, odnosno udjela u vlasništvu Novog Agrokora. Uz to, Vijeće je raspravljalo o mogućnosti da Sberbank sudjeluje u roll-up kreditu u iznosu od 80 milijuna eura novog kredita plus 80 milijuna eura refinanciranja starih potraživanja. Još nije jasno bi li to značilo povećanje roll-up kredita sa 1,06 na 1,22 milijarde eura ili će se netko odreći udjela u roll-up kreditu, iako se izglednijom čini opcija o povećavanju sume kredita.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vijeću vjerovnika, potvrdila nam je tu informaciju i rekla da neće glasati za takvu nagodbu te da za takvu nagodbu neće biti ni Mato Brlošić, predstavnik malih dobavljača (koji su isplaćeni) u privremenom vijeću vjerovnika.

“Pogodovanje” Sberbanci
Jučer je održan i sastanak Udruge dobavljača Agrokora na kojem je, kako doznajemo, zauzet službeni stav da se neće pristati na takvo “pogodovanje” ruskoj Sberbank. Iz Agrokora nisu službeno htjeli komentirati te navode, već samo navode kako vjeruju da će nagodba biti izglasana. Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora, na konferenciji Tržišta novca Zagreb u Opatiji, na panelu posvećenom Agrokoru, kazao je da se na tom sastanku do ranih jutarnjih sati raspravljalo o prvoj verziji nagodbe vjerovnika koja bi trebala biti objavljena na web-stranicama Agrokora idući tjedan.

Jednako tako je rekao i da neće biti vremena za osnivanje stalnog vijeća vjerovnika, već da će odluke donositi privremeno vijeće vjerovnika. To znači da će privremeno vijeće donijeti i nagodbu, koju naknadno trebaju potvrditi sud i skupština vjerovnika, a u tom vijeću su dva predstavnika dobavljača i tri predstavnika financijskih vjerovnika. Doduše, Trgovački sud je naložio izvanrednoj upravi da umjesto Mate Brlošića imenuje novog člana privremenog vijeća jer su mali dobavljači već isplaćeni te da zbog toga nije u redu da imaju svog člana u vijeću vjerovnika. Dakle, financijski vjerovnici bi ionako mogli nadglasati dobavljače u vijeću vjerovnika, a to će pogotovo biti u mogućnosti ako u vijeću ne bude i predstavnik malih dobavljača.

Udarac za Plenkovića
Međutim, iako se može očekivati da će dobavljači na koncu pristati na nagodbu, ali ako ipak ne pristanu, bit će to politički udarac za premijera Andreja Plenkovića jer će biti politički nezgodno ako nagodbu ne podrže domaći dobavljači. No, sjetimo se da je već bilo dosta “vatre” na relaciji dobavljači – izvanredna uprava – financijski vjerovnici, pa se uvijek uspjelo postići dogovor. Međutim, neki dobavljači s kojima smo razgovarali smatraju da bi taj dio nagodbe vjerovnika u kojem se “pogoduje” Sberbanci značajno pravno oslabio čitavu nagodbu i da zato ne mogu glasati za takav dogovor.

Fabris Peruško je, pak, odgovarajući na pitanje novinara u Opatiji na pitanje što misli da se dogodilo na sastanku Udruge dobavljača rekao samo da pretpostavlja da je Marica Vidaković izvijestila članove Udruge o tijeku pregovora o sadržaju prvog prijedloga nagodbe vjerovnika. “Ne vidim razlog zbog kojega bi se produljio rok za primjenu lex Agrokor i nakon 10. srpnja. Pregovori idu dobro, iako će otpisi potraživanja biti veliki, mislim da će se nagodba postići”, rekao je tom prilikom izvanredni povjerenik.

“Vremena je malo”
I Zoran Stanković, financijski direktor Atlantic grupe, istaknuo je na panelu kako bi “bila velika šteta da se nagodba ne postigne”. “Sudjelujem u izradi nagodbe vjerovnika i znam da je potrebno riješiti još niz detalja, a vremena je malo, pripremiti to i dostaviti svim vjerovnicima, raditi na dopunama je zahtjevno, nije da nema rizika, ali dijelim optimizam da ćemo sve uspjeti riješiti do 10. srpnja”, rekao je Stanković. Odgovarajući na pitanje voditelja, investicijskog savjetnika Andreja Grubišića, ustvrdio je da mu je “žao zbog toga što se u javnosti i poslovnim krugovima malo postavlja pitanje odgovornosti članova uprave i NO-a Agrokora za krah tog koncerna”. “I na svim vjerovnicima je zadatak da naprave analizu zbog čega su njihove tvrtke tako postupale u poslovanju s Agrokorom. Nadao sam se da će jedna od glavnih pouka biti da naučimo kako se ne treba upravljati kompanijom te da transparentnost i profesionalnost u upravljanju kompanijom moraju biti na vrhunskoj razini, a nemam informaciju da je bilo tko smijenio nekog člana uprave zato što je tvrtka došla u probleme zbog poslovanja s Agrokorom”, rekao je Stanković.

Jednako tako je na pitanje moderatora panela odgovorio da je Atlantic grupa prijavila 140 milijuna kuna potraživanja na ime starog duga.

“Najveći dio starog duga je prema Konzumu, ostalo nam je još 70 milijuna kuna za naplatu. Kako je proces odmicao, kriteriji isplate su postajali jasniji, a i financijski vjerovnici su postavljali pitanje tih isplata, količine i kriterija. Kada je u pitanju granični dug, tu se treba isplatiti minimalno 47 posto graničnog duga dobavljačima, iako treba priznati da je nekima plaćeno i 100 posto graničnog duga, a zakinuti su bili vjerovnici maloprodaje. Ipak, ako se naplati još oko 70 milijuna eura graničnog duga, dobavljači će biti zadovoljni. Naravno, teško je koordinirati pet tisuća dobavljača, ne dijele svi isto mišljenje u procesu, svi žele maksimalizirati svoje interese, a Atlantic grupa je, ispostavilo se, napravila dobar potez kada nije kreditirala Agrokor, zbog čega je snosila i neke posljedice u prethodnom poslovanju s Konzumom i Agrokorom”, ustvrdio je Stanković.

Kakvu će poruku poslati lex Agrokor
Na panelu je govorio i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta rekavši da će “odgovor na pitanje je li trebalo donijeti lex Agrokor ovisiti o tome hoće li biti postignuta nagodba i kakva će biti”. “Trebala je predsjednica ili neka druga institucija odmah nakon izglasavanja lex Agrokor poslati zakon na ocjenu ustavnosti jer je ovako Ustavni sud došao u stisku s vremenom i našao je uporište za svoju odluku, kada je u pitanju suspendiranje nekih prava, u pozivanju na javne interese. Naravno, pitanje je koji su pravni temelji takvog stava, to je pitanje koje se uvijek nameće, i uvijek takve odluke šire pukotine u slabljenju drugih prava. Osobno sam uvijek skeptičan kada se netko poziva na javni interes da bi suspendirao neka druga prava. Pitanje je i kakvu će poruku poslati primjena lex Agrokor, hoće li biti uspješan ili će slomiti institucionalni sustav na negativan način. Stoga treba graditi institucionalni okvir i sustav i treba paziti da primjena lex Agrokor u tom smislu ne pošalje krivu poruku svim akterima društva”, naglasio je Lovrinčević.

Peruško: ‘Ostao sam bez riječi’
Miroslav Jeličić Purko, zamjenik predsjednika Udruge manjinskih dioničara, ocijenio je da je Vlada trebala intervenirati, ali je upozorio da je “sve došlo potpisivanjem roll-up kredita, od onog trenutka kada je Ramljak potpisao da neće osporavati jamstva koja su pojedina poduzeća dala Agrokoru d.d.” Peruško mu je odgovorio tvrdnjom da su jamstva valjana. “Zatražili smo četiri pravna mišljenja, od čega dvije velike svjetske revizijske kuće (PEC i KPMG, op. a.).

Naravno, mali dioničari provode svoj veliki PR, nastoje braniti svoje pozicije, a na primjer zanimljivo je da gospodin Purko nije prijavio svoje potraživanje u ovom postupku (Purko je dionice Žitnjaka d.d. kupio 16. travnja 2017., nakon aktiviranja lex Agrokor, op. a).” Purko mu nije ostao dužna i upitao ga je da li je točno da je Peruškova naknada za obavljani posao 1,5 milijuna eura, a Peruško je odgovorio da je ostao zatečen: “Zbilja sam ostao bez riječi. Kada je riječ o tih 1,5 milijuna eura, to je glupo pitanje jer je moja plaća definirana zakonom i iznosi oko 712 tisuća kuna i nema dodatne naknade za uspjeh”.

Naknade savjetnicima manje za 10 do 30%
Fabris Peruško je novinarima nakon panela rekao da su naknade za neke savjetnike, ne sve, smanjene zadnjih mjeseci za 10 do 30 posto, ali da će se troškovi svih savjetnika, na temelju dogovora s vjerovnicima, objaviti tek nakon 10. srpnja.

Jednako tako se iz njegova izlaganja dalo zaključiti da će ukupni troškovi savjetnika ostati na razini predviđenih – oko jedan posto ukupnog duga Agrokora. Podsjetimo, Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vijeću vjerovnika, jučer je zatražila da izvanredna uprava objavi sve troškove savjetnika. (jutarnji.hr)

Facebook Comments