Nalog MZOE prenosimo u cijelosti:
„Inspekcija zaštite prirode investitoru je naložila da uskladi rad minihidroelektrane (mHE) s propisanom mjerom ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu tijekom korištenja zahvata, odnosno da postavi/stavi u funkciju mjerač protoka vode na poziciju s koje će se svakodnevno moći dobivati relevantni podatci o količini protoka vode na lijevom kaskadnom dijelu slapišta te da podesi senzor na način da kada protok vode na lijevom kaskadnom dijelu slapišta padne do vrijednosti ekološki prihvatljivog minimuma od 1,5 m³/s, da se automatski zatvore privodne lopatice turbine, čime će se sva voda prelijevati preko slapa. O navedenom je investitor dužan inspekciji dostaviti pisani dokument izrađen od relevantne pravne osobe, koji nedvojbeno dokazuje poštivanje opisane mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu tijekom korištenja zahvata, odnosno mjerenje protoka vode na lijevom kaskadnom dijelu slapišta. Također, inspekcija je investitoru naložila da ulazni dio kanala/vodozahvata, nastalog izvedbom dovodnog kanala stare mlinice, zatvori na način da u uvjetima niskog vodostaja voda ne ulazi u kanal, već sva teče preko lijevog kaskadnog dijela slapišta. Rok za izvršenje svih mjera je 30 dana nakon čega će inspekcija izvršiti kontrolu.“
Nažalost, morali smo čekati više od dvije godine kako bi i nadležna tijela potvrdila da je u slučaju izgradnje i rada mHE Dabrova dolina 1 bilo nepravilnosti. Nadalje, očekujemo u potpunosti provedbu naloga Ministarstva te poštivanje i praćenje propisanih mjera ublažavanja“, rekao je Denis Frančišković.
Primjer mHE „Dabrova dolina 1“ i rijeke Mrežnice može se preslikati na gotovo svaku rijeku u Hrvatskoj i regiji. Sumnjivi projekti i planovi izgradnje hidroelektrana ostvaruju se pod krinkom zelene energije, a investitori su najčešće motivirani novčanim poticajima i lakom zaradom. Ovim putem ohrabrujem nadležne institucije i inspekciju da se detaljnije pozabave problematikom planiranja i gradnje hidroelektrana na rijekama Hrvatske. Za postojeće projekte nužno je provoditi strogo praćenje stanja prirode i djelotvornost mjera ublažavanja“, tvrdi Irma Popović Dujmović iz WWF Adrijem, udruge koja zajedno s karlovačkim Eko Panom već godinama ukazuje na štetnost projekata koji nepovratno uništavaju okoliš. (KAportal)