U EU-u se godišnje baci hrane u vrijednosti od 143 milijarde eura

Trećina proizvedene hrane iz cijelog svijeta godišnje se baci, uglavnom zbog prekomjerne kupovine u kućanstvima te slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda voća i povrća koje se najviše odbacuje zbog čega je o problemu potrebno obrazovati mlade od najranije dobi, zaključak je konferencije “Čini dobro: Čuvaj hranu!” održane u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

– Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se proizvede te se hrana baca u ogromnim količinama. Tu svijest je moguće vratiti kroz informiranje i obrazovanje, pogotovo djece, rekla je zastupnica Biljana Borzan na konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu .

Hrvatska europarlamentarka je u suradnji sa francuskom zastupnicom Angelique Delahaye (EPP) i UN-ovom Svjetskom organizacijom za hranu (FAO), održala konferenciju na kojoj su predstavljeni podaci o količinama odbačene hrane u svijetu te školski program i pedagoški materijali razvijeni kako bi se među djecom i mladima razvila svijest o vrijednosti hrane.

Program FAO-a “Čini dobro: Čuvaj hranu!” pokusno je uveden u 18 škola u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj. Školski programi organizirani su za četiri dobne skupine od predškolske dobi do srednje škole koji uključuju predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti kojima je cilj prevencija bacanja hrane, praksa za koju se smatra da će je djeca najbolje usvojiti u vlastitim kućanstvima i obiteljima.

– Ključna aktivnost za pojedine skupine djece je educiranje obitelji i vršnjaka o očuvanju hrane. Druge skupine potiče se na kuhanje. Ono što želimo učiniti jest transformirati djecu i mlade iz prekomjernih potrošača u one koji brinu o očuvanju i smanjenju bacanja hrane, rekla je predstavnica iz FAO-a Rossa Rolle.

Prema podacima FAO-a, svake se godine u svijetu baci gotovo jedna trećina proizvedene hrane, odnosno 1,3 milijarde tona. Od toga se u Europskoj uniji baci oko 88 milijuna tona, odnosno 173 kilograma po osobi, najviše iz kućanstava. Procjenjuje se kako time EU svake godine gubi oko 143 milijarde eura. Istovremeno, smatra se kako je oko 821 milijun ljudi kronično podhranjen te su siromaštvo i glad u stalnom rastu.

– Voće i povrće, koji su bogat izvor mikronutrijenata i vitamina za ispunjavanje dnevnog preporučenog unosa, najviše se odbacuju, posebice u odnosu na druge grupe hrane, rekla je Rolle.

Industrijalizirane zemlje kao i one u razvoju bacaju gotovo jednake količine hrane godišnje, oko 650 milijuna tona, a najviše se odbacuje voće i povrće, preko 40 posto.

U planu je uključivanje i nekoliko hrvatskih vrtića i škola u pilot-provedbu FAO-va programa.

– Danas se nažalost u Hrvatskoj baca preko tisuću tona hrane dnevno, a u Europskoj uniji preko 88 milijuna tona hrane godišnje. To su podaci koji nas tjeraju na djelovanje, i naravno da je najvažnije od najranije dobi utjecati na djecu kako bi učili kako se postupa s hranom, izjavila je zastupnica Borzan za Hinu.

Hrvatske škole se uz pomoć financiranja iz europskih fondova opskrbljuju mlijekom, voćem i povrćem iz domaće proizvodnje. Provođenje edukacije djece o hrani i njezinoj proizvodnji nije obavezno, no Hrvatske je jedna od nekoliko zemalja EU-a koje su započele s obrazovnim porukama o nepotrebnom bacanju hrane u školama.

U ime Svjetske organizacije za hranu o programu i rezultatima pilot-provedbe na konferenciji je govorio Rodrigo de Lapuerta, FAO-ov direktor za suradnju s Europskom unijom.

– Ovaj program je u pilot školama smanjio bacanje od 15 do 50 posto i namjera nam je da se počne provoditi u cijeloj EU. Cijenimo političku i financijsku podršku zastupnice Borzan i nadamo se da će se Hrvatska u narednom razdoblju uključiti u pilot-program, kazao je de Lapuerta.

Europski parlament je već u svibnju 2017. usvojio izvješće zastupnice Biljane Borzan o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa, smanjenje rasipanja i poboljšanje sigurnosti hrane kojom bi se smanjila količina bačene hrane koordiniranim regulativama i edukacijom. Količina bačene hrane bi se u EU do 2030. godine trebala smanjiti za 50 posto. U inicijativi se posebno naglašava važnost informiranja i uključivanja djece u ovu akciju.

Usvojene smjernice inicijative nisu zakonski obvezujuće, no na osnovi njih Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne smjernice prilagođene svojoj situaciji i zakonskim rješenjima kako bi ostvarila cilj smanjenja za 50 posto. (hrt.hr)

 

Facebook Comments