Odbrojavanje do Brexita -17 dana, 400 sati: Premijerka May dogovorila “pravno obvezujuće” promjene u sporazumu o Brexitu

Pred nama se nalazi tjedan koji bi konačno mogao ponuditi odgovor na pitanje ‘što će se dogoditi s Brexitom’.

Od datuma koji je London odabrao za odlazak iz Unije dijeli nas 17 dana, oko 400 sati. U Donjem domu britanskog parlamenta održat će se tri ključna glasovanja kojima bi se moglo iskristalizirati epilog sage oko Brexita.
No, gotovo neočekivano, u ponedjeljak navečer je objavljeno da je britanska premijerka Theresa May ipak uspjela u svojim pregovorima s EU te je: “osigurala pravno obvezujuće promjene koje jačaju i poboljšavaju sporazum o izlasku iz članstva u EU i s njim povezanu političku deklaraciju. Dogovoreni instrument onemogućava EU da dovede Ujedinjenu Kraljevinu u zamku zaštitnog mehanizma na granici Irskog otoka beskrajno te će omogućiti Kraljevini da podigne tužbu ako misli da je dovedna u stupicu”. Theresa May je dodala u Bruxellesu kako je moguće i da Ujedinjena Kraljevina jednostrano napusti zaštitni mehanizam.

Ako se ove informacije potvrde točnima tada se otvara potpuno novi prostor za ovotjedne pregovore i glasanja u britanskom parlamentu. No, treba pričekati da May pred parlament iznese detalje dogovora te da pravna služba britanske vlade obavi analizu dogovorenog. Ako se potvrdi da je stvarno došlo do sadržajne promjene te je prihvate konzervativci tada je moguće da se već u utorak dogovori uređeni izlazak Kraljevine iz EU.

Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, izjavio je kako je EU dala Britaniji drugu šansu. “Treće neće biti”, rekao je. I rekao kako će EU omogućiti produljenje izlaska Britanije iz EU (Članak 50) najdulje do 23. svibnja u pismu Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća. Ako do tada London ne napusti članstvo bit će nužno da provede Europske izbore. “Odabir je jasan”, poslao je tweet Juncker, “to je ili ova sporazum ili do Brexita možda uopće neće doći”. Juncker je istankuo i da se irski premijer Leo Varadkar suglasio s dogovorenim.

U nastavku pregled najavljenih događanja u britanskom parlamentu:

Još jedno u nizu ovogodišnjih povijesnih glasovanja održat će se u utorak 12. ožujka 2019. godine, kada će britanski zastupnici ponovno odlučivati o usvajanju Sporazuma o Brexitu, istog onog koji je sredinom siječnja velikom većinom glasova odbacio. S obzirom na to da javnost i parlamentarci odredbe tog sporazuma i dalje smatraju kontroverznima, osobito pitanje prirode granice s Republikom Irskom, nije pretjerano izgledno da će on sutra iznenada biti usvojen.

Irski zaštitni mehanizam svakako je jedna od najspornijih točaka ispregovaranih uvjeta Brexita, zato što time Sjeverna Irska, dio Ujedinjene Kraljevine, ostaje u carinskoj uniji s EU, zbog čega London neće biti dovoljno neovisan da samostalno sklapa trgovinske sporazume po vlastitim uvjetima s trećim zemljama. Riječ je o jednom od glavnih obećanja pobornika Brexita, koji su uvjeravali javnost da će se napuštanjem EU London ‘osloboditi okova’ i moći samostalno trgovati s gospodarskim silama.

Britanska premijerka Theresa May posljednjih je tjedana pokušavala dobiti jamstva Europske unije da se radi o ‘privremenom mehanizmu’ zbog kojeg njezina zemlja neće trajno ostati u carinskoj uniji Europe. Međutim, Bruxelles nije spreman obećati tako nešto, tvrdeći da uistinu jest riječ o privremenoj mjeri koja će biti na snazi dok se ne pronađe kvalitetnija alternativa, naglasivši pritom da se drugo rješenje još uvijek ne nadzire, pa da ga nije moguće vremenski ograničiti.
Ako kojim čudom sporazum sutra bude prihvaćen, očekuje se da će London narednih dana od EU tražiti kratku odgodu izlaska kako bi osigurali dovoljno vremena da izglasaju zakone za uredan izlazak iz Europske unije u što skorijem roku.

Ako sukladno očekivanjima ponovno bude odbijen, u srijedu će britanski parlamentarci odlučivati o tome jesu li spremni za ‘tvrdi’ Brexit, tj napuštanje Unije bez prethodno definiranih uvjeta. Unatoč tome što i dalje zastupnici nisu spremni usvojiti Sporazum o Brexitu, samo nekolicina njih smatra da bi ‘tvrdi’ Brexit bio dobro rješenje za budućnost britanskog gospodarstva.

Ukoliko britanski zastupnici ove srijede odlučno kažu ‘ne’ izlasku bez sporazuma, već u četvrtak će ih čekati još jedno glasovanje; ono o privremenoj odgodi Brexita. U slučaju da se parlamentarci usuglase barem oko tog stajališta, njihovu će odluku trebati prihvatiti svih preostalih 27 članica Europske unije, koje prema sadašnjim saznanjima, nisu oduševljene tom opcijom. Naime, europski dužnosnici navode da ne vide smisla ‘privremeno’ odgoditi Brexit osobito ako bi se inzistiralo na istim uvjetima oko kojih Bruxelles nije spreman raditi dodatne ustupke. Tako bi se uveo kaos u predizbornu kampanju za nikad važnije europarlamentarne izbore koji će se u svakom slučaju održati krajem svibnja.

Svakako treba naglasiti da bi u tom slučaju London morao i sam raspisati izbore za Europski parlament, što britanska vlada nije očekivala i za što nema osigurana sredstva i infrastrukturu, osobito ako u obzir uzmemo činjenicu da bi morali utrošiti puno energije da svoje europarlamentarce u Bruxelles pošalju na samo nekoliko tjedana.

Iako se i dalje špekulira o raspisivanju novog referenduma, ta opcija i dalje nije izgledna zato što bi oduzela jako puno dragocjenog vremena, osobito ako se u obzir uzme činjenica da još uvijek ne postoji konsenzus oko pitanja koja bi bila postavljena; bi li građani odlučivali o ‘tvrdom’ Brexitu ili sporazumu Therese May ili bi se možda ponovno odlučivalo o odustajanju od Brexita.

Reakcija iz Bruxellesa
“Nisu predviđeni dodatni susreti na političkoj razini, ali dvije će strane ovog tjedna biti u bliskom kontaktu”, rekao je u ponedjeljak Margaritis Schinas, glasnogovornik Europske komisije. I dodao kao je sada loptica na polju Zastupničkog doma britanskog parlamenta koji mora donijeti važne odluke.

Norveški model
Ako sporazum Therese May još jednom doživi svoj krah, ‘norveški model’ buduće suradnje s Europskom unijom moglo bi biti najbolje raspoloživo rješenje Ujedinjenoj Kraljevini.

O čemu se radi?

Tzv. ‘norveški model’ suradnje s Europskom unijom uvelike je baziran na ekonomskoj suradnji. Njegovi zagovornici ga smatraju ‘mekšom’ verzijom Sporazuma o Brexitu koji trenutno predlaže britanska premijerka, navodeći da je puno kompatibilniji kad je riječ o prirodi irske granice. Međutim, prihvaćanje tog modela suradnje s Bruxellesom podrazumijeva prihvaćanje slobode kretanja, čime se Londonu onemogućava samostalna kontrola graničnog prijelaza, što je bio jedan od ključnih argumenata za Brexit.

Norveška nije dio carinske unije EU, a ne prihvaća europske poljoprivredne ili ribolovne odredbe, ni Lisabonski ugovor, tzv. Ustav Europske unije. Ali je dio jedinstvenog tržišta EU. No, ‘norveški model’ razlikuje se od prijedloga ostanka u carinskoj uniji koji zagovaraju zastupnici britanske Laburističke stranke, prvenstveno zato što ne omogućava Londonu da samostalno kontrolira granice i migrantsku politiku.

S druge strane, taj bi model najmanje narušio stabilnost britanske industrije. Dok prijedlog ostanka u carinskoj uniji, koji ‘guraju’ laburisti, kao ni napuštanje Unije bez sporazuma nemaju dovoljnu potporu zastupnika Donjega doma, ‘norveški model’ možda bi i imao. Ako do kraja ovoga tjedna britanski parlamentarci ne pronađu alternativno rješenje za izlazak iz Europske unije 29. ožujka, na dnevnom bi se redu mogao naći prijedlog postojeće alternative, a stručnjaci smatraju da bi upravo ‘norveški model’ tada imao prioritet.  (jutarnji.hr)

Facebook Comments