Hrvatska će se opet o to oglušiti iako bismo mogli uštedjeti veliki novac

EUROPSKA KOMISIJA OPET OD HRVATSKE TRAŽI DA SMANJI BROJ OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJE Komisija preporučila Hrvatskoj da smanji fragmentaciju javne uprave: manje općina, gradova i županija

Hrvatski premijer Andrej Plenković na obazire se previše na preporuke Europske komisije koju (još) vodi Jean-Claude Juncker. Što se kosi s tezom nekih u Hrvatskoj da je “briselski potrčko”

Europska komisija je u srijedu preporučila Hrvatskoj da u predstojećem razdoblju usmjeri investicije na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu.

To je jedna od četiri preporuke Hrvatskoj. Komisija je objavila proljetni gospodarski paket, koji uključuje preporuke zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera, a po prvi put je objavila i investicijske preporuke, svojevrsni investicijski vodič u koje sektore treba ulagati i koja su moguća uska grla za ulaganja.
Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

U prvoj preporuci Komisija traži od Hrvatske jačanje proračunskog okvira i nadzor nad potencijalnim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini. Također se preporučuje smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave i pojednostavljenje funkcionalne distribucije nadležnosti. Prevedno s birokratskog jezika: Hrvatska bi trebala rerormirati teritorijalni ustroj i smanjiti broj općina, gradova i županija. Hrvatska ima 20 županija i više od 500 općina i gradova: Austrija, koja je bitno bogatija od Hrvatske (i dvostruko veća) ima samo osam saveznih država. No, ideja rerforme teritorijalnog ustroja, koju je EK već i prije tražila od Hrvatske, ne nailazi na plodno tlo među hrvatskim strankama: to bi značilo da HDZ gubi svoje izborno uporište u Lici, IDS u Istri, a SDP na Kvarneru. Što stranke smatraju važnijim od koristi za cijelu zajednicu. Neke ranije procjene EK govorile su o mogućih 5 milijardi kuna uštede na godišnjoj razini.

Evo nekih citata: “Teritorijalna fragmentacija hrvatske javne uprave izravno utječe na njezinu učinkovitost i pogoršava regionalne nejednakosti”.

“Na razini središnje države, vlasti su poduzele korake ka pojednostavljenju glomaznog sustava državnih agencija, ali pravni okvir koji uvodi viši stupanj homogenosti u cijelom sustavu je u tijeku”.

U okviru druge preporuke Hrvatskoj se preporučuju reforme obrazovnog sustava i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, njihovoj kvaliteti te relevantnosti za tržište rada. Preporučuje se i konsolidacija socijalnih naknada i njihovih mogućnosti za smanjenje siromaštva, zatim jačanje mjera u području tržišta rada i jačanje institucija te njihove koordinacije sa socijalnim službama. U dogovoru sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađeni okvir za plaće u javnoj upravi i javnim službama, smatraju u EK-u.

U trećoj preporuci Komisija preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike. Također se preporučuje jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika.

U četvrtoj preporuci stoji da je potrebno poboljšati korporativno upravljanje u poduzećima u vlasništvu države te intenzivirati prodaju državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Također se preporučuje jačanje prevencije i kažnjavanja korupcije, posebice na lokalnoj razini, zatim smanjenje trajanja sudskih postupaka i jačanje elektronske komunikacije na sudovima. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.
Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.

Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.

Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize.

Što se tiče investicijskih preporuka, riječ je o ulaganjima koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim. Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka. (jutarnji.hr)

Facebook Comments