Lažna briga za zdravlje? Hrvatska uvodi porez od kojeg odustaje sve više zemalja

U prošlotjednoj navali informacija o smanjenju raznih poreznih davanja izuzetak je bio najavljeni novi porez, i to na slatka pića. Rečeno je tada da bi to trebalo imati “blagotvorni” utjecaj na zdravlje, ali i na zdravstveni proračun, a pritom se pozivalo na “iskustva drugih zemalja” koje su posegnule za sličnim ključem, premda su im rezultati, u najmanju ruku, dvojbeni.
Činjenica je da iz Vlade i dalje nema jasnog objašnjenja zašto su samo šećeri iz sokova opasni za zdravlje, a ne i oni iz slatkiša, müslija, voćnih jogurta i sličnih proizvoda koji bi ostali izvan novih poreznih škara. Primjerice, decilitar Fante ima 10 grama šećera, a ista količina voćnog jogurta – 16 grama!? Istina, može se reći da je previše i u jednom i u drugom slučaju jer pravilna prehrana “odobrava” muškarcima dnevno do 35 grama šećera, a ženama do 25 grama. Sve ostalo je višak koji šteti zdravlju, bez obzira na to odakle dolazi – iz slatkih pića, iz kruha, piva… Osim toga, ovaj prijedlog ne prate simulacije koje bi trebale pokazati što se očekuje od ove mjere i u kojem roku, ali i kakve će učinke imati za zdravstveni proračun.

Gazirana pića
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji bi trebao biti barem konzultiran prije takvih odluka, kažu da “o tome s njima nitko nije razgovarao”, isto tvrde i proizvođači, a o potrošačima da se i ne govori. Osim toga, iz šture informacije izrečene na konferenciji za novinare teško je zaključiti koji će to proizvođači plaćati veći porez, odnosno hoće li, primjerice, gazirana pića koja sadrže umjetne šećere biti izuzeta iz ove priče, premda stručnjaci tvrde da i ona mogu biti pogubna za zdravlje, hoće li manje kvalitetnim proizvodima skočiti potrošnja zbog niže cijene…
Žrtve reklamiranja
Osim toga, cijela ta priča prilično je neuvjerljiva jer ništa drugo od hrane i pića nije dotaknuto, iako pokazatelji govore da ‘neprijatelja’ u tom segmentu ima napretek.

– Istina je da se najviše šećera u organizam unosi slatkim pićima, ali bojim se da je riječ o nepripremljenoj odluci koja nije bila logična posljedica kampanje u kojoj bi građani dobili sve informacije o opasnostima koje vrebaju “iz tanjura” – kaže Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane.

Dodaje da bi se, kada je riječ o hrani, prije bilo kakvih restrikcija – koje su se i u drugim zemljama pokazale kao dvojbena odluka – trebao postići konsenzus na razini EU upravo u pitanju kvalitete hrane.

– To je odluka očajnika u trenutku kad zdravstveni sustav ne može više plaćati sve posljedice lošeg utjecaja hrane na zdravlje građana – zaključuje Katalenić.

Podaci o konzumaciji energetskih napitaka među djecom i adolescentima su zabrinjavajući. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), pije ih 68 posto adolescenata i 18 posto djece. Oni su žrtve reklamiranja koje ih uvjerava da će od njih brže učiti i biti bolji u sportu, ali u stvarnosti su posljedice pretilost, dijabetes i karijes. Prvo je unos velike količine šećera, što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta treba opsežnije istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima.

Ovo je dio naglasaka s konferencije “Bolja hrana za bolje zdravlje” koji je eurozastupnica Biljana Borzan organizirala još prije tri godine u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).

Iskustva drugih
– Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da porezno opterećenje gaziranih napitaka ima različite efekte, ovisno o zemlji i socijalnom stanju. Porezno opterećenje temeljeno na razini šećera u proizvodu ponukalo je proizvođače da smanje udio šećera u svojim proizvodima i do 50 posto kako bi bili ispod oporezivane razine. Mjera je imala najviše efekta na kućanstva slabijeg imovinskog stanja u kojima se značajno smanjila kupnja takvih pića. U srednje i bolje stojećim kućanstvima nije imala toliki utjecaj, a dio potrošača koji su zaista odlučni u kupnji gaziranog napitka, zbog više cijene preusmjerili su se od poznatih brendova k manje poznatim i jeftinijim, poput brendova trgovačkih lanaca – dodala je Borzan.

Prema jednom istraživanju, od 31 analizirane države iz EU i regije, njih 12 (Belgija, BiH, Estonija, Finska, Francuska, Nizozemska, Irska, Letonija, Mađarska, Malta, Portugal i Velika Britanija) imaju porez na bezalkoholna pića, a nema ga 18 europskih država (Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Grčka, Hrvatska, Italija, Cipar, Litva, Luksemburg, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska i Švedska).

Kakvi bi mogli biti efekti uvođenja poreza na hrvatske šećerane i članice Gospodarsko-interesne udruge proizvođača pića Hrvatske, jučer nismo doznali.

U javnosti zasad je na ovu mjeru reagirala samo Zelena lista koja podržava porez i traži da se aparati s gaziranim napicima hitno izbace iz škola.

Traže i da se zakonski omogući da se prirodni sokovi dobivenim cijeđenjem voća naših proizvođača, koji su pakirani u vakumiranom tzv. box bogu mogu rastakati i prodavati u ugostiteljstvu, čime bi se pomogla i domaća poljoprivredna proizvodnja, ali i omogućilo potrošačima da piju jeftinije i zdravije proizvode od štetnih i po zdravlje opasnih gaziranih napitaka. (jutarnji.hr)

Facebook Comments