Kreće nova privatizacija: Prvi val obuhvaća državne udjele u 30-ak manjih poduzeća

Ubrzanje privatizacije jedna je od onih reformi koje se već desetljećima povlače po strateškim dokumentima pa se tako našla i u Vladinu akcijskom planu za ulazak u eurozonu, odnosno europski tečajni mehanizam 2.

U njemu se navodi da će ta mjera “pomoći privući nova ulaganja i stvoriti preduvjete za snažniji rast produktivnosti”. Do travnja iduće godine bit će raspisani natječaji za prodaju dionica ili udjela do 25 posto vlasništva koje država ima u 90 poduzeća. Na listi Centra za restrukturiranje i planiranje (CERP) takvih je 357, što znači da će se inicirati prodaja četvrtine portfelja.

Javni pozivi
Sam način prodaje, kaže Zvonimir Savić, savjetnik premijera koji je zadužen za koordinaciju projekta euro, ovisit će o tome trguje li se dionicama na burzi ili ne. U slučaju poduzeća čije dionice kotiraju na burzi, a takvih je manji broj, CERP će dati nalog za prodaju, a za ostale će objaviti javne pozive za prodaju dionica/poslovnih udjela javnim nadmetanjem koje se održava u CERP-u. U Ministarstvu za upravljanje državnom imovinom pojašnjavaju da je u tijeku analiza postojećeg portfelja te da će se prvenstveno raditi o javnim pozivima s javnim nadmetanjem.

– U planu je objava maksimalno četiri javna poziva. Objava će biti u dnevnom tisku, na web stranicama CERP-a i Ministarstva državne imovine – pojašnjavaju u Ministarstvu državne imovine, ističući kako te dvije institucije “imaju svu potrebnu logistiku za provedbu ovog zadatka u zadanim rokovima”.

Neslužbeno se može saznati da će prvi javni poziv s popisom udjela u 30-ak poduzeća biti objavljen na jasen. Iako u državnim institucijama još ne otkrivaju koja bi se poduzeća mogla naći na listi, čini se da će to biti samo ona u kojima država ima male udjele. Prodaja “kapitalaca” poput Podravke, Croatia osiguranja i Petrokemije ostaje u nasljedstvo nekoj novoj vladi, a to znači i stvarno ubrzanje privatizacije.

Kada je riječ o malim udjelima, država još uvijek raspolaže i nekim vrednijim dionicima tvrtki koje su odavno na burzi. Među ostalim, to su HT, u kojemu ima udjel od 1,56 posto nominalne vrijednosti od 153 milijuna kuna, te Liburnia Riviera Hoteli u kojima ima 0,92 posto dionica čija je nominalna vrijednost, kako stoji u popisu CERP-a, 6,4 milijuna kuna. No, tržišna vrijednost tih dionica znatno je veća. Na listi poduzeća u kojima država ima manje udjele osobito je velik broj hotela i turističkih tvrtki. Premda CERP kontinuirano oglašava prodaju državnih udjela u poduzećima, sporost u provedbi pripisivala se različitim razlozima.

Slab interes
U Strategiji upravljanja državnom imovinom do 2025. godine, koju je Vlada prihvatila u lipnju, stoji kako je realizacija prodaje otežana zbog slabog interesa potencijalnih investitora, postojećih rezervacija koje onemogućavaju prodaju (u 214 društava evidentirana je cjelokupna ili djelomična rezervacija), zatim zbog prava prvokupa, povećanja portfelja dobivanjem dionica na upravljanje iz postupaka predstečajnih nagodbi, kao i vraćanja dionica u portfelj zbog neplaćanja, odnosno neispunjavanja ugovora. Tome je pridonosila i zakonska procedura prodaje koja je u međuvremenu ipak pojednostavljena tako da, primjerice, već nakon raspisivanja prvog javnog poziva CERP može ulaziti u izravnu pogodbu s kupcima, koja uključuje i zamjenu udjela. No, kako ističu u Ministarstvu državne imovine, to ne znači i pristajanje na nižu cijenu.

Osim nastavka privatizacije, u Strategiji upravljanja državnom imovinom stoji kako je državi jednako važan cilj i briga o 39 poduzeća od posebnog državnog interesa, što uključuje aktivnije praćenje njihova poslovanja, bolje upravljanje, ali i utvrđivanje kriterija kojima se određuje koja su to poduzeća od posebnog interesa. Kako u skorijoj budućnosti Vlada očekuje da će Hrvatska postati dio grupe razvijenih zemalja u OECD-u, koji posebno inzistira na visokim standardima korporativnog upravljanja, očito je da će pozornost posvetiti i toj temi. Tako u Nacionalnom programu reformi stoji da će Vlada do prosinca donijeti odluku o uvođenju obveze organizacije i pohađanja treninga za predstavnike države u nadzornim i revizijskim odborima. Na taj način želi “ojačati nadzor nad poslovanjem poduzeća u većinskom državnom vlasništvu kroz poboljšanje kompetencije nadzornih i revizijskih odbora”.

Upravljanje državnim poduzećima povjereno je resornim ministarstvima, a Ministarstvo državne imovine uglavnom obavlja tehnički dio posla. No, ubuduće bi ono trebalo imati i bolji uvid u njihovo poslovanje, među ostalim, da bi se moglo na vrijeme reagirati u slučaju potrebe, “kako se više nikad ne bi ponovio slučaj Uljanika”.

To bolje praćenje, uz ostalo, podrazumijeva da će mu poduzeća morati dostavljati “kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom”. U skladu s praksom drugih zemalja, CERP ili Ministarstvo imovine moći će definirati i ciljeve koje očekuju da ostvare državna poduzeća, a ako ih ne ispune, uprave bi snosile određene posljedice. Također, do travnja iduće godine Vlada bi trebala definirati i kriterije za utvrđivanje poduzeća od posebnog interesa.

Transparentnost
Sudeći prema strategiji koju je izradilo, Ministarstvo državne imovine smatra da su ti kriteriji, primjerice, tržišni udjel u ekonomiji, teritorijalni značaj, broj zaposlenika, dodana vrijednost koju poduzeće ostvaruje i pridonosi ostvarivanju strateških ciljeva, bilo gospodarskih i/ili socijalnih. Krajnja svrha tog vlasništva, navode, treba biti “povećanje vrijednosti za društvo putem učinkovite raspodjele sredstava”. Pozivajući se na komparativnu analizu zemalja EU, Ministarstvo državne imovine objašnjava kako su glavna područja poduzeća u vlasništvu pojedinih država “energetika, promet, infrastruktura, financijske usluge, obrazovanje, zdravstvo, igre na sreću, mediji itd.”.

Za razliku od državnih službenika koji u dokumentima najčešće iznose dobre namjere i plemenite ciljeve, način na koji se država odnosi prema poduzećima u svom vlasništvu u javnosti se gleda posve drugačijim očima. Govoreći o razlozima zaostajanja Hrvatske za drugim tranzicijskim zemljama, ekonomist Velimir Šonje nedavno je rekao kako su među glavnim razlozima tome “prestanak svih značajnijih oblika privatizacija” i konsolidacija interesne moći javnosektorskih, odnosno stranačkih elita “koje uspješno brane status quo, naročito u državnim i javnim tvrtkama”. Stoga kao jedan od najvažnijih prioriteta za Vladu smatra upravo transparentnu privatizaciju državnih tvrtki u sklopu šireg plana oživljavanja tržišta kapitala jer to je najizgledniji način jačanja investicija.

Politički plijen
Kao uvjet za ulazak u ERM 2, mjeru smanjenja portfelja CERP-a Vlada će lako ispuniti jer je za to dovoljno samo objaviti natječaje. Možda će se na kraju i smanjiti lista poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele, ali posve je jasno da to neće donijeti nikakve značajnije pomake u smislu većeg investiranja i zapošljavanja. Kako smatra i jedan državni dužnosnik, za to je ipak potrebno obuhvatno i sistemsko rješenje, a ono podrazumijeva i to da se državna poduzeća više ne shvaćaju kao politički plijen. (jutarnji.hr)

Facebook Comments