Svaki će građanin za nove Vladine povišice godišnje plaćati 875 kuna

Ukupna masa plaća u javnim i državnim službama u 2021., u skladu s onim što je Vlada dosad odlučila, narast će u odnosu na tekući plan za 2019. za oko 3,5 milijarde kuna, odnosno za oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda. Odnosno, to će biti rast u tri godine u iznosu od oko 14 posto ili za 4,7 posto godišnje.

Takav prosječni rast plaća bit će veći od nominalnog rasta BDP-a, a rast javnih plaća iznad nominalnog rasta BDP-a se baš i ne preporučuje za države s problemima koje ima Hrvatska. Dodatni problem je, nažalost, što nam slijedi izborna 2020. i kada se može pretpostaviti da će Vlada nastaviti s odlukama o daljnjem povećanju plaća u 2021. Pojednostavljeno rečeno, ovogodišnje povišice plaća svakog stanovnika Hrvatske godišnje će koštati 875 kuna. Takav rasta plaća bilježi se unatoč tome što nije provedena ni reforma državne uprave, sektor zdravstva nije proveo potrebne organizacijske promjene koje bi dovele do smanjivanja troškova, a u prosvjeti broj nastavnika raste unatoč stalnom padu broja učenika.

Rast rashoda
Brojke govore da rashodi za zaposlene svojim udjelom u ukupnim rashodima čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna. Ukupni rashodi za zaposlene u 2020., prema fiskalnim smjernicama iz srpnja ove godine, planiraju se u iznosu od 30,4 milijarde kuna i bilježe rast od 1,3 milijarde kuna u odnosu na tekući plan 2019.

Međutim, kako se navodi u fiskalnim smjernicama, rashodi za zaposlene iskazani u tekućem planu 2019. ne uključuju u cijelosti fiskalni učinak povećanja osnovica ugovorenih krajem 2018. i početkom 2019., nakon upućivanja u proceduru, odnosno donošenja državnog proračuna RH za 2019. Potrebna usklađenja, navodi se, provest će se preraspodjelama u okviru odobrenog državnog budžeta za 2019., a vjerojatno će dio toga biti plaćeno i od većeg rasta prihoda od planiranih iznosa.

Kada se u okviru tih 30,4 milijarde kuna promatraju samo rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, oni se povećavaju za 952,9 milijuna kuna u odnosu na tekući plan 2019. i iznose ukupno 25 milijardi kuna u 2020.

Navedeno povećanje uključuje, osim uvećanja za redovan minuli rad i novo zapošljavanje, i cjelogodišnju primjenu, između ostaloga, dodatak kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike kojim je osnovica za izračun plaća državnih službenika i namještenika od 1. siječnja 2019. povećana za tri posto i dodatnih dva posto, počevši od 1. rujna 2019. godine.

Tome treba dodati i izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika koji je na snazi od 1. ožujka 2019., a kojim je osnovica plaće pravosudnih dužnosnika povećana za šest posto, te su izjednačeni koeficijenti svih pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja.

Službena tajna
Nadalje, navodi se u smjernicama, na povećanje ovih rashoda utječe i činjenica da će RH u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. predsjedati Vijećem Europske unije, što je utvrđeno kao aktivnost od posebnog značaja.

Rashodi za zaposlene financirani iz ostalih izvora, pak, povećavaju se za 262,3 milijuna kuna u odnosu na tekući plan 2019., a od toga se najveće povećanje od 244,3 milijuna kuna odnosi na rashode za zaposlene u ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu. Jednako tako se navodi kako se “u 2021. i 2022. godini očekuje daljnje povećanje ovih rashoda”, odnosno ukupne mase plaća u javnom i državnom sektoru.

Ako se, međutim, na tih dodatnih 959 milijuna (ili 1,3 milijarde ako gledamo sve plaće središnjeg državnog proračuna) u 2020. u odnosu na 2019., doda 1,9 milijardi kuna (tri puta po dva posto u 2020.) predviđenog povećanja plaća koje će u punom opsegu “dospjeti” 2021., te ako tome dodamo i 400 milijuna kuna za povećanje plaća u zdravstvenom sektoru, dolazi se do brojke od 3,2 do 3,6 milijardi kuna. Za toliko će, najmanje, biti veća masa plaća u 2021. u odnosu na prvi plan za 2020. Uz to treba napomenuti kako je dosad još uvijek “službena tajna” koliko ukupno iznosi masa plaća za zdravstvo, a prema našim procjenama bruto plaće u zdravstvu su zadnjim povećanjima došle do oko devet milijardi kuna, a ukupni troškovi za zaposlene na blizu 11 milijardi kuna.

Uštede u sustavu
Dio tog novca ulazi u proračun središnje države, to jest u tih 30 milijardi kuna u 2020., ali dio ide preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji je izdvojen iz državne riznice. Dakle, par stotina milijuna kuna povećanja vjerojatno se jednostavno “ne vidi” iz mase plaća u središnjem državnom proračunu. Kod zdravstva ipak treba izdvojiti jedan dodatni “fenomen”.

To što je za taj sustav, naime, izdvojeno 400 milijuna na godišnjoj razini povećanjem koeficijenata za plaće u rujnu ove godine ne znači i da će država i HZZO povećati izdvajanja za taj sektor. Ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima, donijet će se odluka da HZZO poveća izdvajanja za bolnice i druge zdravstvene sektore za 100 ili najviše 200 milijuna, a za ostatak će se morati pronaći uštede u sustavu.

Naravno, problem je što se te uštede većinom ne pronađu, a kako plaće imaju prioritet u isplati, onda se ne plaćaju ostale obveze, poput lijekova i drugih materijalnih rashoda.

A onda nastavlja jače rasti dug bolnica prema veledrogerijama i drugim dobavljačima, što je nedavno dovelo i do prve ovrhe nekih bolnica u Hrvatskoj.

Rashodi u brojkama
– 3,5 milijardi kuna – veća masa plaća u 2021. u odnosu na prvotni plan za 2019. prema dosad usvojenim odlukama Vlade

– 14 posto – trogodišnji rast plaća od 2019. do 2021.

– 4,7 posto – prosječni godišnji rast plaća od 2019. do 2021.

– 1,9 milijardi kuna – rast mase plaća u 2021. na temelju povećanja osnovice tri puta po 2 posto u 2019.

– 400 milijuna kuna – povećanje masa plaća u zdravstvu temeljem povećanja koeficijenata na plaće

– 959 milijuna kuna (ili 1,3 milijarde kuna kada se gleda širi obuhvat plaća) – rast plaća u 2019. i 2020. koji nije predviđen prvim proračunskim planom za 2019.(jutarnji.hr)

Facebook Comments