Revolucija 5G mreže: BDP bi nam mogao narasti i preko 13.000 kuna po stanovniku

Trend upotrebe napredne tehnologije u svakodnevnom zivotu umanjio je komunikaciju izmedju ljudi zbog cega mladi vise provode vremena s mobitelom u ruci nego u razgovoru s drugima.

Hrvatska se nalazi u kritičnom razdoblju u kojem bi država i kompanije ICT sektora trebale prepoznati potencijale razvoja infrastrukture 5G mreže. Pogrešno je doživljavati 5G infrastrukturu kao još jedan korak u razvoju mobilne telefonije koji će omogućiti nešto brže i ugodnije korištenje interneta ili, pak, gledanje kvalitetnijih videa. 5G je puno više od toga.

Većina specijalnih izvještaja, koje pripremaju analitičarske i konzultantske kuće za policymakere država i najvećih korporacija, daju u procjeni utjecaja 5G mreža zaključak kako će vrlo značajno ubrzati globalni gospodarski rast.

Pojedini analitičari, primjerice oni iz IHS Technologyja, ne libe se 5G dovesti u vezu s promjenama kakve su uslijedile nakon otkrića tiskarskog stroja, interneta, elektriciteta, telegrafa…, uz objašnjenja kako se radi o probojima na polju tzv. General Purpose Technologies (GPS) ili tehnologije opće upotrebe.

Veliko je pitanje jesmo li u Hrvatskoj svjesni da je pravi trenutak za hvatanje 5G vlaka i ubrzavanje razvoja 5G infrastrukture. Vlade sve većeg broja država počinju donositi odluke temeljem stručnih materijala koji im govore da je 5G jedan od temelja budućeg rasta. U Australiji su, recimo, uvjereni kako će 5G samo u prvom desetljeću primjene podići BDP per capita za 1300 do 2000 dolara. Zamislite koliko bi se po pitanju blagostanja proljepšala Lijepa naša da se takvo što dogodi u okviru njezinih granica.

Nove vrijednosti
U osnovi, 5G je puno brža, bolja i drugačija bežična veza. Omogućava brzine podatkovnog prometa podjednake onima koje danas osiguravaju optički kabeli. U osnovi to znači da će 5G nakon uvođenja strelovito zamijeniti broadband na lokacijama gdje će biti dostupan. Govorka se da će Osijek, recimo, biti prvi hrvatski 5G grad.

Već je unapređivanje brzine komunikacije bez kabela samo po sebi veliki skok naprijed, koji bi trebale iskoristiti prvenstveno inventivne hrvatske kompanije ICT sektora.

Treba vjerovati da je to moguće jer su statistički pokazatelji hrvatske ICT industrije vrlo robusni, iako ih država posljednjih desetak godina nije naročito pazila i mazila.

U razdoblju od 2008. do 2018. broj zaposlenih u ICT-ju narastao je 45 posto (s 26.970 na 39.062), izvoz za 90 posto (s 4,4 milijarde na 8,8 milijardi), a prihodi za 28,8 posto (s 29,9 milijardi na 38,3 milijarde). Pritom treba obratiti pažnju na to da je domaći ICT u istom razdoblju potukao cijeli niz domaćih tradicionalnih industrija po rastu nove vrijednosti; s rastom dodane vrijednosti 2008. – 2018. od 49 posto, tj. sa 7,6 milijar di na 11,3 milijarde, ICT je rastao mnogo brže od farmaceutike, metalne industrije, proizvodnje električne opreme, proizvodnje strojeva i uređaja te proizvodnje namještaja.

Nije ga mogla pratiti po ukupnom rastu ni prehrambena industrija koja je 2008. dosegla novu vrijednost od 6,1 milijarde ili 5,2 milijarde manje od ICT-ja. ICT je polako i neprimjetno dramatično promijenio odnose sektorskih snaga u ovoj zemlji i kad se gleda izvoz: u istom promatranom razdoblju od spomenutih sektora nadjačala ga je samo metalska industrija.

Globalni rast
Gledano po ukupnim prihodima od promatranih industrija, nitko više nije veći i važniji od ICT-ja, a prema broju zaposlenih sve se više približava prehrambenoj industriji. Sve je druge pretekao.

Sada je ključno pitanje koliki dodatni zamah može dobiti domaći ICT zahvaljujući brzom razvoju 5G infrastrukture ili će nam se dogoditi da ICT izgubi zamah jer mu jednostavno neće biti osigurana 5G infrastruktura istovremeno ili ranije nego u drugim zemljama.(jutarnji.hr)

Facebook Comments