Svaka škola će sama odlučiti, a mi smo otkrili kojoj opciji ravnatelji nisu skloni

KAOS OKO NADOKNADE: KAKO NADOMJESTITI DANE IZGUBLJENE U ŠTRAJKU?

“Zasad bi se još možda i mogli pronaći načini da se ti dani nadoknade bez veće štete za sustav, ali i za učenike i roditelje. No, ako se štrajk nastavi, iskreno, ni ja više nemam nikakav plan. Ministarstvo znanosti i obrazovanja neće u tom slučaju moći stajati po strani i čekati da škole samostalno donose odluke. Ali, pričekajmo ponedjeljak, možda se postigne nekakav dogovor.”
Kaže to ravnatelj jedne zagrebačke škole koja, kao i velik broj obrazovnih ustanova iz cijele Hrvatske s čijim smo ravnateljima razgovarali, još nije donijela konačnu odluku o tome kako nadoknaditi dane provedene u štrajku koji u sustavu obrazovanja traje još od 10. listopada.

Četiri načina
Ukupno tri dana generalnog štrajka do danas te najmanje još tri dana u svakoj županiji pojedinačno prema cirkularnom modelu, čiji treći ciklus završava u petak 15. studenoga, većini škola donio je minus od najmanje šest radnih dana. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poslala je školama ovaj tjedan upute s predložena četiri načina kako te dane nadoknaditi da bi ispunili zakonsku obvezu od 175 nastavnih dana. Svaka škola može samostalno izabrati koji joj je način najprihvatljiviji: održavanje nastave na planirane nenastavne dane (dani škole, dani kruha, oni predviđeni za natjecanja i slično), kojih svaka škola ima najviše tri, zatim odrađivanje subotama (uz određena zakonska ograničenja za osnovne škole), skraćivanje školskih praznika te produljenje školske godine koja završava u srijedu 17. lipnja 2020. godine, pa bi se u tom slučaju produljila na četvrtak i petak, 18. i 19. lipnja.

Ravnatelji škola uglavnom čekaju da se štrajk okonča i tek tada bit će moguće, kako poručuju, donijeti konkretnije odluke pa roditelji i dalje trebaju informacije tražiti u “svojoj” školi. Međutim, situacija se toliko užarila da u nekim županijama najavljuju sastanke aktiva ravnatelja idući tjedan kako bi se donijeli zajednički dogovori da se nastava na isti način odradi u svim školama iste županije ili grada. Također, većina je ravnatelja najmanje, čini se, sklona nadoknadi subotama jer to, uz ostalo, otvara pitanje plaćanja prekovremenih sati, ali i zato što su tome najmanje skloni i roditelji. Najavljuju se i konzultacije s vijećima roditelja ako odluke budu donosili školski odbori.

– Nismo razmatrali nadoknade subotama, to je nešto što nije prihvatljivo ni roditeljima. Sklonija sam produžetku školske godine, ali čekamo da vidimo hoće li možda odluka biti donesena na razini Grada Zagreba. Treba voditi računa da nisu ni svi nastavnici jednako sudjelovali u štrajku. Kod nas su, na primjer, vjeroučitelji uglavnom održavali nastavu, a odrađena je i planirana terenska nastava – rekla je Biserka Šćurić, ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Otona Ivekovića.

Kao i ostali kolege, i ona gleda prema mogućnosti da Vlada sa sindikatima školstva postigne rješenje koje bi zaustavilo štrajk u školama.

– Sada već lagano dolazi u pitanje provedba kurikularne reforme ‘Škola za život’ i bojim se da se ona neće moći uspješno odraditi. Stalno cjepkanje nastave djeci najmanje koristi, a učitelji gube kontinuitet. Nadam se da će i Vlada shvatiti kako učitelji moraju biti bolje plaćeni, osobito oni koji iznose reformu na svojim leđima – poručila je ravnateljica Šćurić.

– Nismo još donijeli odluku o nadoknadi, ali vjerujem da će biti donesena na razini Grada Karlovca i Županije. Treba voditi računa da brojne obitelji imaju više školske djece koja pohađaju različite škole, pa ni za roditelje ne bi bilo dobro da u jednoj školi nadoknade imaju na jedan, a u drugoj na drugi način – smatra Željka Škot, ravnateljica Osnovne škole Grabrik iz Karlovca.

Nenastavni dani
– Neću se sekirati prije nego što treba. Možda ministrica kaže da školska godina neće na kraju trajati 175 nastavnih dana. U svakom slučaju, osim nenastavnih dana, imamo i mogućnost produljenja školske godine, a najmanje sam sklon nadoknadama subotom zbog negodovanja roditelja – kaže Ilija Pavić, ravnatelj Osnovne škole Vladimira Nazora iz Čepina pokraj Osijeka i predsjednik ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Osječko-baranjske županije.

Neki ravnatelji iz te županije također nam kažu kako će tražiti da se odluka o nadoknadi donese na razini svih škola u županiji, a jedan od ravnatelja otkriva i kako razmišlja da se, osim produljenja školske godine (čemu je najskloniji), jedan dan odradi u ponedjeljak 23. prosinca, uoči Božića, kada već počinju zimski praznici.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, osnovne škole koje rade u jednoj i dvije smjene ne mogu imati više od petodnevnog radnog tjedna, što znači da subotom mogu raditi jedino u tjednu u kojem pada štrajk, no većina onih s kojima smo razgovarali kaže kako, dok traje štrajk, nisu i ne misle raditi subotama. No, one osnovne škole koje rade u tri smjene nemaju ograničenja za rad subotom, ali čini se da ni ondje nisu otvoreni za tu opciju.

– Nećemo odmah početi s nadoknadama. Vidjet ćemo što bude, možda možemo skratiti zimske praznike ili produljiti školsku godinu, a možda odluka, kao i onda kad je u nas bilo problema sa snijegom, bude donesena na razini grada ili županije. Mi smo jedna od rijetkih škola u kojoj školski sat traje 40 minuta, radimo u tri smjene od 7.30 do 19.45 i tražit ćemo najbolje rješenje – istaknuo je Bože Ujević, ravnatelj Osnovne škole Kamen-Šine iz Splita.

Pitanje maturanata
Posebno je osjetljiva situacija u srednjim školama s maturantima koji imaju 160 nastavnih dana, nastava im završava 22. svibnja iduće godine, a ispiti državne mature kreću već 1. lipnja.

– Ako zbog nadoknada produljimo školsku godinu za njih, neće imati puno slobodnih dana do mature. Ako budu morali nadoknađivati nastavu subotom, pitanje je hoće li tko doći jer je većina njih već upisala i platila pripremne tečajeve za maturu – u dvojbi je ravnatelj jedne zagrebačke gimnazije.

Tihomir Tomčić, ravnatelj zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića, ističe, pak, problem učenika putnika kojima je prijevoz do škole subotom znatno otežan zbog nedostatka prometnih linija.

– Subote su mi zadnja opcija. Zimske praznike ove godine imamo u dva dijela pa se možda prostor za nadoknadu pronađe u drugom dijelu, u tjednu krajem veljače. Moj je prijedlog da se idući tjedan sastane aktiv ravnatelja Zadarske županije te pokušamo pronaći rješenje koje će biti najbolje za učenike, roditelje i učitelje. Treba vidjeti hoće li štrajk uskoro stati, a ako ne, onda smo definitivno u problemu – smatra.

Idući tjedan, kako nam je potvrdio Damir Šegota, ravnatelj Škole primijenjene umjetnosti u Rijeci i dopredsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, trebao bi se održati sastanak ogranka te udruge iz Primorsko-goranske županije na kojem će se također razmatrati mogućnost da se odluka o nadoknadi donese na razini svih škola te županije.

Roditelji su dosad, slaže se većina ravnatelja, uglavnom podupirali učitelje u štrajku i nisu dovodili djecu u školu. No, što ako ta “lojalnost” splasne i roditelji, recimo, odbiju djecu slati na sate nadoknade nastave propuštene zbog štrajka?

– Svaki roditelj može ispričati izostanak djeteta do tri dana. Nama je dosad više od 95 posto djece dolazilo na nadoknade i ne očekujem bunt roditelja – rekao je ravnatelj Bože Ujević. (jutarnji.hr)

Facebook Comments