BURAN POČETAK NATO SUMMITA, TRUMP JEDVA DA JE SLETIO, A VEĆ IZAZIVA KONTROVERZE Napao je Macrona: ‘To je jako ružna izjava’

Čelnici država Sjevernoatlantskog pakta stigli su danas u London, gdje će danas sudjelovati na 70. summitu NATO-a u hotelu Grove. Dan je započeo nekonvencionalnom tiskovnom konferencijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, a završit će okupljanjem u Buckinghamskoj palači.

Govore li Trump i Macron istu stvar o NATO-u
Jubilarno okupljanje članica ove godine nije moglo proći u slavljeničkoj atmosferi, s obzirom na brojne probleme koji dovode u pitanje sam opstanak saveza. Ton ovogodišnjeg summita zadao je prije mjesec dana francuski predsjednik Emmanuel Macron svojom izjavom kako je savez “klinički mrtav”, zbog čega se našao na meti Trumpovih kritika.

– To je ružna izjava – rekao je Trump. “To je vrlo teška izjava za izjaviti, kada imate tešku situaciju u Francuskoj”, dodao je Trump i kritizirao “visoku nezaposlenost” u Francuskoj, kao i društvene nemire koje je začeo pokret “žutih prsluka”.

Macron je svojom izjavom namjeravao isprovocirati svoje saveznike i potaknuti promjene, i barem u prvome je uspio. Njegova je izjava bila jedno od najčešćih novinarskih pitanja drugim čelnicima, koji su je većinom osuđivali.

Iza kulisa, nekolicina članica više je uzrujana zbog Macronove otvorenosti prema Rusiji – francuski je predsjednik proglasio terorizam većom prijetnjom od Moskve. Za baltičke države, u strahu od ruske intervencije u ime ruskih manjina na njihovom teritoriju, radilo se o hladnom tušu.

U.S. President Donald Trump meets with NATO Secretary General Jens Stoltenberg, ahead of the NATO summit in Watford, in London, Britain, December 3, 2019. REUTERS/Kevin LamarqueREUTERS
Jens Stoltenberg i Donald Trump
Pred sam summit, postalo je očito da u NATO-u postoje dvije struje – one koja se pribojava da se nalazi u sferi ruskih interesa i osjeća se izravno ugrožena – te Francuske i Njemačke, koje žele zadržati otvorena vrata spram Rusije. Macron, primarno, ne želi da Europa ni Francuska biraju strane u novom geopolitičkom okruženju 21. stoljeća, dok Njemačka računa da će joj energetska suradnja s Rusijom, poput projekta Sjeverni tok 2, osigurati konkretnu ekonomsku prednost, zbog čega ne želi antagonizirati Moskvu.

Njemačka ipak ustraje na važnosti NATO-a, koji je proteklih nekoliko desetljeća bio primarna okosnica njemačke vanjske politike. Berlin se toliko oslonio na NATO u svojoj obrambenoj politici da je Bundeswehr kronično zapostavljen, osiromašenog proračuna i mogućnosti, te realno nema ozbiljne kapacitete sudjelovati u međunarodnim operacijama, a kamoli ispuniti svoju primarnu svrhu obrane njemačkog suvereniteta u slučaju konvencionalnog rata.

Kancelarka Angela Merkel stoga je, umjereno, kao i sve drugo što radi, komentirala Macronovu izjavu mišljenjem kako “nije u redu generalizirati na taj način”. Merkel se, prije susreta s čelnicima u Londonu, već obvezala povećati vojni proračun i time ispuniti Trumpov zahtjev da se sve članice drže minimuma od 2% ukupnog proračuna za obranu. Time je, usput, dala i vjetar u leđa svojoj nasljednici na čelu stranke, Annegret Kramp Karrenbauer, sadašnjoj ministrici obrane, kojoj očajnički treba podizanje rejtinga u javnosti.

Osim Trumpa i Merkel, Macrona je kritizirao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji mu je poručio da provjeri je li možda njemu nastupila smrt mozga, prije nego što se baca kamenjem na NATO. No, Turska je na summit donijela vlastiti set problema.

Da je netko još prije koju godinu kazao da će Turska biti trouble maker pa i neka vrsta “ruskog Trojanskog konja” u NATO-u, vjerojatno bi bio ismijan. No, vremena se mijenjaju i druga, nakon SAD-a, vojna snaga Saveza postala je upravo to. Erdoğan je zaprijetio da ako se kurdski Odredi narodne samoobrane (Yekîneyên Parastina Gel, YPG) ne proglase teroristima, neće podržati plan obrane Poljske i baltičkih država prema Rusiji.

Doduše, njegov ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu malo je spustio loptu kazavši da Turska nije “protiv jačanja NATO-a na tom području zbog Rusije”, ali “ono što se daje njima, trebalo bi i nama jer smo i mi NATO saveznici”. NATO-u se ne sviđa što Turska kupuje sofisticiranu ratnu opremu iz Rusije, poput proturaketnog sustava S 400, ali i općeniti flert s Putinom, koji, pribojavaju se, Tursku koristi da bi dodatno destabilizirao Savez. Ipak, Çavuşoğlu tvrdi da je Turska privržena NATO-u i da bi sudjelovala u svakoj operaciji NATO-a protiv Rusije, kako ističe moskovska Nezavisimaja gazeta, mada je predsjednik Erdoğan rekao kako je Rusija jedan od najvažnijih partnera u međunarodnim odnosima. (jutarnji.hr)

Facebook Comments