Psihologinja upozorava: ‘Svakom danu trebamo dati neki mali smisao, jer će u suprotnom vrlo brzo doći do strašnog osjećaja besmisla, a tjedni straha uskoro bi mogli postati tjedni depresije’

Da će nam se istovremeno dogoditi i potres i epidemija koronavirusa nitko nije pomišljao, a takav scenarij nije pao na pamet ni filmskim tvorcima, jer doista zvuči suludo. Ipak, Hrvatskoj, točnije Zagrebu i okolici, dogodilo se upravo to. Sve to učinilo je vrijeme u kojem živimo s jedne strane vrlo teškim, a s druge i izazovnim. Kako se prilagoditi cijeloj situaciji, kako si pomoći, ali i što ne raditi u ovim trenucima za tportal je komentirala izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija.
Predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Anita Lauri Korajlija, koja u svojoj bogatoj i uspješnoj karijeri ima itekako iskustva na temu stresa i anksioznosti, i više je nego zahvalan sugovornik na ovu temu. Kako je i sama rekla, ono što nam se zapravo dogodilo, u ovom je trenutku izvan svih očekivanja, ali i nešto što ne piše u niti jednom udžbeniku, zbog čega su ovakve situacije itekako teško predvidljive.

’S jedne strane dogodila nam se epidemija koronavirusa, zbog čega su upute bile jasne – ostanite u kućama, to je sigurno mjesto! Ostanite samoizolirani! I ljudi su vjerovali kako je to mjesto na kojem nema virusa, mjesto gdje su sigurni jer su sve sami iskontrolirali. I onda se dogodi potres, koji šalje upravo u potpunosti suprotnu poruku – kuća više nije sigurno mjesto i to iz razloga koji je u potpunosti nepredvidljiv! Ta količina straha koja se javila potpuno je razumljiva i normalna, a izbacila je ‘iz cipela’ čak i ljude koji su ovu situaciju s koronavirusom dosta dobro podnosili i imali taj neki optimizam, koji su vjerovali da će se stvari dobro riješiti. Sad se odjednom dogodio potres koji je došao kao neko potpuno novo i nadrealno iskustvo’, govori nam dr. sc. Anita Lauri Korajlija i dodaje:
‘Ono što je sada jako važno je da se ljudima poruči da smo svi mi sada spremniji što raditi u slučaju potresa nego što smo bili u subotu navečer kada smo išli spavati. Svi sada imamo to iskustvo kako reagirati kod potresa. Mislim da većina ljudi i dalje ima spremne torbe pored vrata s osnovnim stvarima i već dobro znaju po kojem redu trebaju što napraviti. Svi imamo sada iskustvo kako preživjeti potres, dok smo do sada o tome možda ovlaš čitali i gledali na televiziji, no ništa od toga nam nije bilo blisko.’

Ljudi doista trebaju biti svjesni da niti seizmolozi ne mogu predvidjeti hoće li se i kada potres ponoviti, no da će još neko vrijeme tlo nastaviti podrhtavati, u to su svi sigurni, a to smo mogli vidjeti i jučer navečer kada se sve ponovilo, iako ne takvom jačinom kao u nedjelju ujutro.

Prema riječima dr. sc. Anite Lauri Korajlije ono što je sada najvažnije da se svi usmjerimo na aktivnosti koje možemo kontrolirati, a to je prvenstveno neka dnevna rutina, ali i distrakcija od vijesti i stvari koje nas uznemiravaju. Treba napraviti raspored, zadati planove i ciljeve i iste izvršavati.
‘Gledajte serije, radite stvari koje vas opuštaju i koje predstavljaju dobru distrakciju od trenutnih strahova, a strah primite kao suputnika koji će biti tu s nama sigurno još nekoliko dana. Važno je da strah uzmemo kao suputnika, a nipošto kao nekoga tko će dominirati nad nama’, govori dr. sc. Anita Lauri Korajlija i dodaje:

‘Ljudima isto tako treba reći da je naše tijelo trenutno uznemireno. Svi smo sada prepuni tjelesnih simptoma, od treskavice, mučnine, osjećaja lebdećeg straha i osjećaja da se ni na koji način ne možete umiriti i da je zapravo i to isto potpuno normalna posljedica te količine strahova kojih smo se ‘nauživali’ posljednjih nekoliko dana. Simptome jednostavno treba prihvatiti i pričekati da prođu.’

Jedan od njezinih savjeta je i da radite vježbe tehnike disanja koje bi vam itekako mogle pomoći, kao i da tjelesne simptome prihvatite kao nešto što nije znak neke nadolazeće katastrofe već tijela koje se oporavlja. Normalno je da su jučerašnji novi potresi ponovno uzdrmali živote ljudi, koji su se već pomalo počeli uljuljkivati u novu rutinu, zbog čega nije neizgledno da će jednom, kada sve ovo završi i bude daleko od nas, nekima se zasigurno razviti posttraumatski stresni poremećaj, odnosno PTSP. (tportal)

Facebook Comments