Cijene su se strmoglavile, Putin se odlučio na bizaran potez koji mu se vratio poput bumeranga

U SJENI PANDEMIJE DOGAĐA SE KAOS NA TRŽIŠTU NAFTE

Na svjetskom tržištu nafte zavladao je određeni kaos, izazvan ne samo pandemijom koronavirusa, nego je na to utjecao i “naftni rat” Rusije i Saudijske Arabije, koji je počeo početkom ove godine, odnosno izlaza Rusije iz Sporazuma s OPEC +. Naime, Rusija nije pristala smanjiti svoju proizvodnju, nego obratno – povećala ju je, što joj se sad u ovoj situaciji vratilo poput neugodnog bumeranga, a osim toga prouzročila je i pad rublje u odnosu na dolar i euro.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su Rusija i Saudijska Arabija “sišle s uma” i da je “to loše za sve” te je o tome (ali i o pandemiji korone) u utorak telefonski razgovarao s ruskim šefom Vladimirom Putinom, kako bi se stanje na tom tržištu smirilo. Naime, potrebe za naftom i proizvodima poput kerozina i benzina sve su manje, jer je avionski, brodski i cestovni promet desetkovan svuda po svijetu – tako da je cijena barela Brent u utorak, krajem ožujka, pala ispod 23 američka dolara, (na 22,99 dolara) na kakvoj razini nije bila od studenoga 2002., što je najniža cijena u 21 stoljeću.

Ruski “tip” nafte Urals pao je za 25 posto i sad je na 16 dolara, piše moskovski RBK te kaže kako je ruska Narodna banka već počela ubrizgavati pričuvna sredstva u proračun te time usporavati pad rublje. Proračunska procjena za 2020. godinu u Rusiji radila se na cijeni Uralsa od najmanje 42,4 dolara za barel. No ta cijena nije oduševila mnoge kupce, jer se, kako pišu mnogi “naftni” mediji – skladišta i rezerve u mnogim zemljama pune, a potreba za benzinom sve je manja.
Tako je Pakistan, zemlja od oko 200 milijuna stanovnika, u potpunosti ovih dana obustavila uvoz nafte jer ju nema gdje pohraniti. Prema nekim predviđanjima to će se dogoditi i s još nekim velikim potrošačima. U SAD-u cijena skladištene nafte ide u minus, jer tvrtke koje imaju rezerve nude 19 centi po barelu svakome tko želi “odvesti” naftu. To je potrebno da bi se rasteretili rezervoari. Američki Bloomberg piše kako su i skladišta najvećih proizvođača već gotovo puna i neće se moći čuvati, pa će mnogi morati prinudno smanjiti ili čak privremeno obustaviti proizvodnju, kako ne bi došlo do potpunog zagušenja.
– Proizvodnju će trebati skratiti ili posve obustaviti – kaže analitičar Jim Burchard iz IHS Markta. Iz kompanije Energy Aspect dodaju kako će sve izmaknuti kontroli ako se nastavi proizvodnja ovim tempom. Prema naftnim analitičarima najdramatičnija situacija je u Nigeriji gdje se skladišni prostori i rezerve napune za 1,5 do dva dana, u Rusiji za 8, dok su u Saudijskoj Arabiji kapaciteti 18, a u SAD-u 30 dana. Veliki problem izaziva i Kina, kao najveći uvoznik nafte, jer je ona, tijekom vrhunca svoje pandemije, već u siječnju i veljači “popunila” svoje skladišne kapacitete i posve smanjila potrebu za naftom na 2,5 milijuna barela dnevno.

No kako javljaju ruski mediji, poput portala Regnum, Kina će u sljedeća četiri tjedna od Rusije kupiti 1,6 milijuna tona nafte. Cijena je niska, a Rusima odgovara i po toj cijeni jer je drastično pao izvoz u EU. Doduše, poznati ruski makroekonomist Dmitrij Belousov za moskovski Komersant kaže kako bi se u travnju moglo tržište nafte oporaviti i cijena barela podići do 28 ili čak 31 dolara zbog stimulirajućih ekonomskih mjera u SAD-u te početka oživljavanja kineskog (i drugih jakih azijskih) gospodarstva nakon tromjesečnog pada i zastoja izazvanog epidemijom korone.

No neki drugi navode kako bi cijene nafte i u travnju mogle padati i to na nivo 15 -16 dolara za barel. Doduše, Belousov svoje prognoze temelji na tome da Kina polako ponovno hvata gospodarski uzlet i može se očekivati da se proizvodnja ponovno počne dizati. Isto tako očekuje se i oporavak drugih jakih azijskih tigrova koji su bili pogođeni pandemijom, ali gdje se stanje sad polako smiruje. Misli se, u prvom redu, na Japan i Južnu Koreju, gdje se bilježi stagnacija pa i pad širenja korone. Moskovski RKB pak smatra da će potražnja za naftom u travnju 2020. godine u odnosu na travanj 2019. biti najmanje 20 posto manja.

Analitičar Rosenergi Mihail Krutihin pak kaže kako ga brine EU, odnosno eurozona, pogotovo jer bi njemački gubici mogli iznositi i 15 posto BDP-a, mada se po njemu u SAD-u, unatoč širenju pandemije, ne očekuje tako drastičan pad američkog gospodarstva. Što se tiče Rusije, očekuje se daljnji pad rublje u odnosu na dolar i euro te rast cijena osnovnih proizvoda za 2,5 posto i određeni zastoj rasta gospodarstva te injekcije iz bogatih državnih rezervi. No Rosnjeft, najjača ruska državna naftna kompanija, prodale je svoje “akcije” u venecuelanskoj naftnoj industriji ruskoj državi za 4 milijarde dolara te time ublažila potrese na ruskom naftnom tržištu. (jutarnji.hr)

Facebook Comments