Kina je izgubila EU. To je jasan zaključak njemačke politike koja je planirala svoje predsjedanje EU posvetiti jačanju odnosa s Pekingom

Pandemija koronavirusa mogla bi dodatno ugroziti ionako krhke odnose Kine i Europske unije. Ova jesen je, naime, trebala biti posvećena jačanju kineske diplomacije na zapadu, a kineski predsjednik Xi Jinping trebao je posjetiti Njemačku za vrijeme njihovog predsjedanja EU.

Izbijanjem smrtonosne pandemije u Wuhanu i svih posljedičnih kineskih reakcija, upitno je koliko je europskim čelnicima ostalo strpljenja.
“Tijekom ovih mjeseci, Kina je izgubila Europu”, izjavio je Reinhard Bütikofer, zastupnik njemačke Zelene stranke. Podsjetio je na upitnu istinitost kineskog upravljanja krizom, piše Bloomberg, kao i na kinesku “tvrdokornu propagandu” u kojoj je podupiranje komunističke partije važnije od globalnog zdravlja.

I dok je SAD uvijek oštro reagirao prema Kini, EU je bila opreznija u kritiziranju, djelomično zbog straha od odmazde. Naime, samo prošle godine trgovinska razmjena između Kine i EU iznosila je gotovo 750 milijardi dolara.

No, čini se kako sve više europskih čelnika počinje provoditi politiku smanjenja ovisnosti o istočnom divu.
Zabrinutost je javno iznesena 25. ožujka kad se tijekom sastanka G-7 postavilo pitanje kako će se Kina postaviti u daljnjem širenju krize. Izdano je upozorenje kako će se Peking vjerojatno ponašati “sigurnije i moćnije” i na način kojim će iskorištavati svoj utjecaj prema zemljama koje se još uvijek nalaze u opsadnom stanju zbog širenja virusa.

Navodni izlazak iz koronakrize i ispravljanje krivulje, Kini je donio prednost nad drugim zemljama, pogotovo onima koje su najteže patile i u vrijeme kad su im pojedine države članice odbijale pomoći. Gubitak solidarnosti u EU, za Kinu je tada značio otvorena vrata. No, ta “ponuda” nije bila dugog vijeka.
Ubrzo su se pojavile sumnje je li virus, koji je kao i SARS vjerojatno potekao od šišmiša, možda “pobjegao” znanstvenicima iz laboratorija. Moglo se čuti sve više glasova koji su tvrdili da je Wuhan znao za brzo širenje koronavirusa, ali da su držali ostatak svijeta “u mraku”. Da je WHO trebao biti obaviješten puno ranije. Da je spašavanje režima bilo važnije od spašavanja ljudskih života.

I dok su se na zapadu rađale razne teorije o kineskoj krivnji, ni su druge strane nisu htjeli šutke prijeći preko svega. Vjerojatno najsnažnije je odjeknula vijest kineske ambasade u Francuskoj u kojoj se lažno optužuje francuske domove za umirovljenike da namjerno ostavljaju starije ljude da umiru.

Potom su se, 16. travnja, EU ministri trgovine, bez spominjanja Kine u ovom aspektu, složili kako je u ovom trenutku “diversifikacija najvažnija kako bi se smanjilo oslanjanje na pojedine zemlje dobavljače”.

Joerg Wuttke, predsjednik gospodarske komore EU u Kini, rekao je kako su rasprave o domaćoj proizvodnji zaštitnih maski i ostalih materijala započeli u trenutku kad je Peking zatvorio svoje luke. Kina, inače, izvozi 25 posto svih zaštitnih maski.

Posljednji udarac je došao prije par dana kad je Kina ušla u otvoreni rat riječima s njemačkim Bildom oko kineskog upravljanja krizom. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je za Bild kako je revizija broja poginulih u Kini prošlog tjedna bila “alarmantna” (ranije je najavio da će predsjedanje biti posvećeno korona virusu, više na Euractiv.hr), a Emmanuel Macron za FT je izjavio da “postoje stvari koje su se dogodile, a za koje ne znamo”. Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab rekao je kako se nakon završetka ove pandemije ne može očekivati da će odnosi s Kinom ostati nepromijenjeni.

Ubrzo se pokazalo i kako je “velikodušna kineska pomoć” koju su počeli slati europskim zemljama, bila neispravna. Nizozemska je vratila 600 tisuća zaštitnih maski koje su naručili iz Kine jer se pokazalo da su neispravne. Turska je morala vratiti dio naručenih zaliha testova jer je otkriveno da ne pokazuju točne rezultate. A Španjolska je otkazala daljnje narudžbe od kineske tvrtke Bioeasy nakon što je otkriveno da je ranije naručena serija testova za otkrivanje koronavirusa neispravna.

U svemu ovome, najvažnija je Njemačka, tvrdi Janka Oertel, direktorica Azijskog programa Europskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu. Naime, njezini trgovinski odnosi s Kinom su do sada bili vrlo jaki, a njemački izvoz u Kinu prošle je godine bio veći nego onaj Velike Britanije, Francuske, Italije, Španjolske i Nizozemske zajedno. Stoga, način na koji će Njemačka reagirati prema Kini, mogao bi definirati budući odnos cijele EU prema Kini. (jutarnji.hr)

Facebook Comments