Ravno do dna: Odlazi korona, a s njom i hrvatsko gospodarstvo

Ministar Zdravko Marić je ljutit, novca nema, a to nitko ne shvaća: “Brojke nikad neće biti tako lijepe”

Marić je nezadovoljan jer većina njegovih kolega, ali i javnosti, ne shvaća da novca nema. On je inače staložen, ali ovo su mu sigurno najteži dani u mandatu.

Još prije dva tjedna tako je opisao stanje u proračunu jedan suradnik ministra financija Zdravka Marića.

Vlada je dosad slala optimistične poruke o spasu, ali čini se da će se sad morati suočiti s crnim brojkama koje su uzrokovane paralizom gospodarstva korona virusom. I Marić je to u srijedu priznao, ali nije htio otkriti koliki pad gospodarstva očekuje do kraja godine i kolika je rupa u proračunu.

– Nažalost, brojke neće biti tako lijepe, ali to je stvarnost i posljedica korone – rekao je Marić.

Za ovu godinu Vlada je planirala potrošiti 147,3 milijarde kuna, što je rekordan proračun. Računali su na bolju sezonu, više gostiju, bolju naplatu PDV-a, jaču gospodarsku aktivnost. Blokada zbog korona virusa sve je okrenula naglavačke. I u tom optimističnom scenariju Marić je planirao uprihodovati 144 milijarde kuna. Dakle, optimistični manjak bio je veći od tri milijarde kuna, koji bi se pokrio zaduživanjem. Sve to pod pretpostavkom da će rast ove godine biti 2,5 posto. Sad MMF predviđa pad veći od devet posto, a ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je kako ne vjeruje da će biti manji od 10 posto.
Dakle, otvara se golema rupa. Kolika? Još nitko u Vladi ne želi službeno reći, ali nedavne analize Marka Rakara pokazale su da bi ona mogla biti čak 45 milijardi kuna do kraja godine. Sve to treba pokriti zaduživanjem. Samo do srpnja treba 70-75 milijardi kuna za normalno funkcioniranje države jer treba pokriti pomoć gospodarstvu, otpise poreza, refinancirati stare dugove, isplatiti plaće i mirovine. U ovom trenutku sigurne su samo mirovine, na koje odlazi oko 40 milijardi kuna, i država će ih redovno isplaćivati.

Vlada će vjerojatno ići s projekcijama pada oko devet posto, što je srednje crni scenarij. I u njemu će manjak u proračunu narasti na oko 45 milijardi kuna, kaže nam ekonomist upućen u stanje financija.

Dodao je da je sve zapravo i vrlo neizvjesno.

– Crni scenariji su puno gori. Ovaj je pod pretpostavkom da će ipak biti dopušteno kretanje i da ćemo imati nešto turista. Ako ih ne bude, ako budemo imali novi val virusa najesen koji bi opet donio zatvaranja, onda će stanje biti puno gore. Jer svaki mjesec ovakvog zatvaranja kakvo smo imali kroz ožujak i travanj znači gubitak barem tri posto BDP-a – rekao nam je ekonomist.


Uštede od tek 2,1 milijardu
Prošlogodišnjih 9,5 milijardi eura prihoda od turizma možemo zaboraviti. U kriznoj 2009. godini je BDP pao 5,9 posto. Sad će biti mnogo viši.

Jasno je da u tom srednje pesimističnom scenariju s padom od devet posto uštede po ministarstvima koje su napravljene sredinom travnja su samo kap u moru. Sva ministarstva su uštedjela tek 2,1 milijardu kuna. Pregovori oko mogućeg smanjenja plaća državnom i javnom sektoru još nisu ni počeli, ali Vlada ne želi ići u drastične rezove.
Zadužili se kod banaka
Tako da bi tu ušteda mogla biti dodatnih dvije do tri milijarde kuna na pravima poput regresa, božićnica i suspendiranja planirane povišice.

Vlada zato treba i jači program reformi.

– Situacija je takva da smo u ‘lockdownu’ i to se odražava na prihodovnu stranu proračuna. Kad bi netko pogledao izvješće prihoda za prva tri mjeseca rekao bi da je sve super, ali s početkom travnja pali smo na tek trećinu prihoda, a to se sada još intenzivira i nastavit će se u svibnju, a vjerojatno i u lipnju. Mi smo stavili neki horizont od tri mjeseca i to je već veliko opterećenje, treba nam 45 milijardi kuna, a još oko 20-25 milijardi nam dolazi za dospijeće dugova iz prijašnjih razdoblja. No ništa nije izgubljeno ako budemo dovoljno snažni da ovome odolimo i dovoljno pametni da napravimo iskorake koje trebamo, onda imamo šansu – rekao je prije neki dan Marić u razgovoru za BizCast.

Dakle, uz djelomično popuštanje mjera ne može se očekivati nagli skok rasta trgovine i potrošnje.

Više od pola milijuna radnika završilo je na državnoj pomoći od 4000 kuna, koje imaju do srpnja. Uz uštede s jedne strane, rupu koja će sigurno biti nekoliko desetaka milijardi treba pokriti zaduženjem.
Ali i tu nastaju problemi nakon što se Hrvatska u prvom valu zadužila kod domaćih banaka za 6,5 milijardi kuna. I HNB je uskočio plasirajući 9,5 milijardi kuna svježeg novca. Ali očito će i zaduživanje Hrvatske biti sve skuplje. Pa ćemo morati trošiti više novca na kamate.

– Gradili smo dobar imidž, ali nas gledaju kao zemlju ovisnu o turizmu pa nas sad penaliziraju – rekao je Marić o stranim financijskim institucijama.

Da ćemo se brzo oporaviti nakon popuštanja mjera ne vjeruju ni analitičari HGK. Oni ističu da je u prvih 28 dana travnja broj nezaposlenih dosegnuo gotovo 159.000, što je 27.705 nezaposlenih više nego u lanjskom travnju. I to je crni rekord. Stoga će ovo biti prvi travanj u novijoj povijesti u kojemu je broj nezaposlenih rastao na mjesečnoj razini i prvi travanj od 2013. godine u kojemu je zabilježen godišnji rast, objavili su iz HGK.
Puno manje sezonaca
Oni kažu da broj nezaposlenih ne bi trebao dramatično rasti barem do lipnja jer će ih poslodavci zadržati uz Vladinu pomoć.

Ali ove godine neće biti masovnog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Dakle, čekaju nas crni dani i nakon udara epidemije nova ekonomska recesija. Pitanje je samo koliki će udar biti i hoće li Vlada povući odlučne poteze da ovaj put ta kriza ne potraje šest godina.

Facebook Comments