MINISTAR PAVIĆ LOVU ZA PLANINSKA PODRUČJA DAO LOKALNIM HDZ-OVCIMA: Grade se općinski uredi i trgovi na 11 metara nadmorske visine

Ministarstvo regionalnog razvoja usred koronakrize podijelilo je nešto više od 23 milijuna kuna za razvoj ‘brdsko-planinskih područja’ za projekte od kojih mnogi nisu ni vidjeli – brdo.
Još 2002. godine Hrvatska je odlučila posebno izdvojiti brdsko-planinska područja jer se zaključilo da se ta područja suočavaju s posebnim, specifičnim teškoćama, te da se treba naći načina da se iz državne blagajne nekako potakne razvoj. Sada, gotovo 20 godina kasnije, i dalje postoji poseban Zakon za brdsko-planinska područja (novi je donesen početkom 2019.), na temelju tog zakona su pojedine općine i gradovi i županije stekli status “brdsko-planinskih područja”, a zahvaljujući tome omogućeno im je da se i prijavljuju na poseban natječaj za raspodjelu milijunskih iznosa preko Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, ali ne iz EU fondova, nego iz domaće kase, odnosno, na temelju domaćih kriterija.
A sudeći prema nedavno objavljenim rezultatima – ideja o razvoju brdsko-planinskih područja, zato da bi se valjda razvojno izjednačila s nebrdsko-planinskim područjima, pretvorila se u isplatu stotina tisuća kuna odabranim općinama i gradovima, najčešće onima u kojima je na vlasti HDZ, ili stranke vladajuće koalicije, a za mnoge projekte je zapravo neutvrdivo zašto bi oni, zapravo, razvijali specifično brdsko-planinsko područje.

Pod okriljem koronakrize prošlo je nezapaženo da je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova 22. travnja objavilo rezultate, odnosno, Odluku o odabiru projekata za koje će općine, gradovi i županije, koji imaju status “brdsko-planinskih” dobiti stotine tisuća kuna. Ukupno je potrošeno 23 milijuna i 180 tisuća kuna državnog novca, na 71 “projekt”.
Iznosi variraju, od 100 tisuća kuna do 700 tisuća. Ukupno gledano, najviše iznose su dobile lokalne jedinice u kojima su na vlasti HDZ ili druge stranke iz HDZ-ovog koalicijskoj paketa, te se cijeli projekt može smatrati prigodnim darom, odnosno, poticajem uoči predstojećih izbora, ali osim toga, otvara se i pitanje smisla pojedinih projekata, odnosno, ostaje nedokučivo zašto bi država platila po liniji razvoja “brdsko-planinskih područja” nagrađene projekte.

Od spomen-trga do općinskih ureda
Recimo, općina Velika, na obroncima Papuka (na nadmorskoj visini od 270 metara) osnovana 1993. godine, u kojoj tradicionalno vlada HDZ (sada je gradonačelnik Vlado Boban), koja se prema popisu stanovništva suočava s demografskim gubitkom, ali i nedostatkom radnih mjesta, spominje se tu i tamo mogućnost razvoja turizma – odlučila se u programu razvoja brdsko-planinskih krajeva ponuditi projekt “Spomen-trg hrvatskim braniteljima”, te je za tu namjenu upravo i dobila 400 tisuća kuna.
Požeško-slavonska županija (župan je sada nestranački, ali donedavno HDZ-ovac, osuđeni obiteljski nasilnik Alojz Tomašević) je primila iz istog izvora za “obnovu potkrovlja Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana” 700 tisuća kuna. Dakako, nitko ne dovodi u pitanje obnove bolnica, no nije li neobično da se za te namjene traži i dobiva novac preko Ministarstva regionalnog razvoja? I je li Pakrac uopće brdsko-planinsko područje?
Grad Senj, u kojem je također na vlasti HDZ, dobio je za uređenje Pavlinskog trga 450 tisuća kuna. Tu se otvaraju najmanje dva pitanja: koliko je za budućnost i prosperitet Senja bitno uređenje trga, ali i kako je moguće da se uređenje gradskog trga, koji je nekoliko stotina metara udaljen od mora, svrstava u projekte za razvoj “brdsko-planinskih područja”? Za sam grad je u službenim objavama navedeno da mu je nadmorska visina 11 metara.

Među sretnim dobitnicima, i to 500 tisuća kuna, je i općina Lećevica. Taj je iznos odobren za “rekonstrukciju poslovne građevine u uredske prostore općinske uprave”. Drugim riječima, iz državne blagajne, iz sredstava za razvoj brdsko-planinskih područja, financirat će se bujanje – općine.

Lećevica je i inače hrvatski fenomen: radi se o majušnoj općini u zaleđu Splita, u Splitsko-dalmatinskoj zagori, s jedva nekoliko stotina stanovnika, a i dalje se bilježi pad broja stanovnika te kronični nedostatak radnih mjesta i brojne druge nevolje, ali već desetljećima bira se istog načelnika, Antu Barana, poznatog HDZ-ovca. Zapravo, u Lećevici HDZ nema nikakvu konkurenciju: i na posljednjim lokalnim izborima on je bio jedini kandidat za gradonačelnika, te je sa 245 glasova ostvario apsolutnu pobjedu, a Gradsko vijeće također vodi HDZ, i to 100 posto, jer naprosto nije bilo drugih kandidata. Ukratko, općinica koju vodi HDZ na temelju tek nešto više od 200 glasova svojih preostalih sumještana – upravo je dobila 500 tisuća kuna za proširenje općinskih ureda.

Neumorni dobitnik iz Bandićeve stranke
Među dobitnicima, gdje ipak dominiraju projekti sređivanja tzv. nerazvrstanih cesta, rekonstrukcije prometnica ili parkirališta, uz tu i tamo koji popravak na školi ili vrtiću, strši i dobitnik iz Krapinsko-zagorske županije, općina Radoboj koju predvodi načelnik Ivica Topolovec, bivši HNS-ovac, a sada visokorangirani političar Bandićeve stranke. Spretnog Topolovca Net.hr je zabilježio još u vrijeme dok je bio član HNS-a, kada je za projekt “Hiža vinove loze” ubrao značajna sredstva preko Ministarstva graditeljstva koje predvodi također HNS-ovac Predrag Štromar. Nakon izlaska iz HNS-a i prelaska u Bandićevu stranku, načelnik Topolovec ostvaruje mnogo uspješnije ulove na različitim natječajima ministarstava koje vodi HDZ, pa je tako i ovaj put – u programu za pomoć “brdsko-planinskim područjima” – izvukao 200 tisuća kuna za projekt “Hiža zagorskih štrukli”.

Kakve to veze ima s razvojem “brdsko-planinskih područja”?, pitali smo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, no oni su nam samo suho uzvratili da kao nositelj politike regionalnog razvoja provode Program podrške brdsko-planinskim područjima.

Ministarstvo: Tražilo se duplo više od planiranog
“Program se provodi na godišnjoj razini u okviru raspoloživih sredstava u državnom proračunu, a sredstva Programa namijenjena su projektima s područja 85 jedinica lokalne samouprave koje su u skladu s Odlukom o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave stekle status brdsko-planinskog područja. Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih područja i predstavlja podršku u unaprjeđenju društvene, komunalne, socijalne i javne infrastrukture”, stoji u odgovoru iz Ministarstva.

Teško je podvesti proširenje općinskih ureda u čuvenoj Lećevici pod bilo koji od tih kriterija? Hiža zagorskhi štrukli bi mogla možda proći pod “unaprjeđenje društvene infrastrukture”? Na žalost, iz Ministarstva nam nisu odgovorili tko su bili članovi stručnog tijela koje je odlučivalo koji je projekt zavrijedio novac, a koji nije.
U propisanom roku dostavljeno je ukupno 85 zahtjeva za sufinanciranje, odgovoreno nam je iz Ministarstva, a zahtjeve je podnijela 71 jedinica lokalne i regionalne samouprave. “Svi pravovremeno zaprimljeni zahtjevi su administrativno obrađeni te ocijenjeni u skladu s objavljenim Kriterijima bodovanja projektnih prijedloga”, navedeno je u odgovoru.

“Ukupan iznos traženog sufinanciranja bio je dvostruko veći od planiranih sredstava. U nastojanju da se sredstvima Programa podrži što veći broj projekata koje je lokalna zajednica prepoznala kao svoj prioritet sufinanciran je po jedan projekt po jedinici lokalne i regionalne samouprave, odnosno 71 projekt iz 71 jedinice lokalne i regionalne samouprave koje su se prijavile. Ostali prihvatljivi projektni prijedlozi nalaze se na rezervnoj listi projekata koja je polazište za daljnje donošenje odluka”, objašnjeno je iz Ministarstva regionalnog razvoja.

Moglo bi se reći da se Ministarstvo regionalnog razvoja koje sada vodi ministar Marko Pavić odlučilo za model – za svakog pomalo. A ukupno je tako raspoređeno ozbiljno mnogo državnih milijuna.

Vešligaj: Zakon je loš, diskriminatoran i netransparentan
S obzirom na to da je SDP nedavno uputio u saborsku proceduru izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima, pitali smo saborskog zastupnika, Marka Vešligaja, koji “gura” zakonske promjene, koje su njegove primjedbe tom zakonu i cijelom ovom postupku.

“Već dugi niz godina upozoravamo da se posve izgubila razvojna ideja. I ovakvom podjelom, na jedinice lokalne samouprave i uprave, gubi se kriterij što je brdsko-planinsko područje, a što nije. Događa se da je jedna kuća u brdsko-planinskom području a kuća do – nije. Zalažemo se da se status dodjeljuje na razini naselja i striktno za razvojne projekte”, kaže zastupnik SDP-a, Marko Vešligaj.

“Zakon kakav je sada na snazi, ali i dodjele preko Ministarstva regionalnog razvoja, pokazuju da je zakon loš, diskriminatoran i da omogućava netransparentnu i nejasnu raspodjelu državnog novca. Kada je Vlada potkraj 2018. godine donosila novi zakon, bilo je vidljivo da nema konkretnih mjera, da nema plana kako zadržati stanovništvo u brdskim predjelima. Zapravo se samo reciklirao stari zakon. I tako je omogućeno ovo mehaničko raspodjeljivanje novca bez jasnih kriterija. Pregledom izabranih projekata vidi se da će dio biti utrošen u dijelovima općina i županija koji uopće nisu brdsko-planinski. Sve skupa se zapravo pretvorilo u jednu farsu”, komentira Vešligaj.

Na pitanje kako komentira činjenicu da se stječe dojam kako su prošli bolje projekti HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera, Vešligaj odgovara da je i na temelju površne analize vidljivo da je na jedinice samouprave i županije u kojima je na vlasti HDZ s partnerima potrošeno znatno više novca, odnosno, da su po projektima dobile više iznose. “Zbog problema netransparentnosti kod odlučivanja što je uopće ‘brdsko-planinsko’ moguće je pogodovanje po različitoj osnovi”, zaključuje Vešligaj.

Pa je onda i moguće odobriti pola milijuna kuna za projekt kao što je proširenje općinskih ureda u mjestašcu koje je, zapravo, na izdisaju, ili uređenje trga na nekoliko metara nadmorske visine iz blagajne koja bi trebala pomagati onima na znatno višoj nadmorskoj visini.(net.hr)

Facebook Comments