Kineski dužnosnici još su 14. siječnja znali koliko je virus opasan i zarazan

SVIJET TRAŽI ODGOVORE OD XIJA UOČI KONGRESA KOMUNISTIČKE PARTIJE

No, Peking se javno oglasio tek 20. siječnja. Xi je krajem siječnja i početkom veljače nestao iz javnosti i tek 10. veljače iznio plan

Godišnji kongres Komunističke partije kineskom je predsjedniku Xi Jinpingu trebao biti povod da obilježi pola puta svojega drugog mandata te eventualno osigura put prema trećem mandatu 2023. godine. Ali, u petak će veliki Xi na središnjoj pozornici Velike dvorane naroda morati obraniti djelovanje vlade u suočavanju s pandemijom koja je imala svoje izvorište u Wuhanu te usmjeriti zemlju iz ekonomskog i financijskog kraha.
Kongres, koji inače traje dva tjedna, ove će godine, nakon prvotne odgode od tri mjeseca, trajati sedam dana. Stotine medijskih organizacija koje obično pokrivaju događaj zbog pandemije neće moći prisustvovati.

Upozorenje
Još jedna neugodna situacija za Kinu, koja se bori sa sve brojnijim kontroverzama i optužbama za širenje lažnih vijesti o najranijim fazama pandemije. Pitanje onoga što je Xi znao i kada je to znao – posebno u pogledu prenošenja koronavirusa od čovjeka na čovjeka – kritično je za vladajuću stranku.
Prema stranačkim dokumentima koje je Associated Press dobio prošlog mjeseca, državni zdravstveni dužnosnici upozorili su 14. siječnja vladu da se Kina suočava s “teškim i složenim javnozdravstvenim događajem” te da je “rizik od prenošenja i širenja visok”. No, Peking se javno oglasio tek 20. siječnja. Xi je krajem siječnja i početkom veljače uglavnom nestao iz javnosti. Na prvoj točki borbe pojavio se tek 10. veljače, kada je započeo sa svojim kriznim planom.

Krajem siječnja sposobnost stranke da mobilizira čitav narod zaprepastila je svijet, počevši od potpune karantene Wuhana, a potom ostatka provincije Hubei. Kineski dužnosnici tvrde da provedba tako strogih mjera, samo mjesec dana nakon što su se u Wuhanu pojavili prvi službeni slučajevi, objašnjava izuzetno nisku stopu zaraze po stanovniku i smrtnost.

Krajem travnja sve oštre mjere zatvaranja napokon su ukinute. Ali pitanje je li se moglo učiniti više, posebice u prvoj fazi, ostaje otvoreno uslijed napada SAD-a i nekih europskih vlada da je Kina dopustila da se virus proširi svijetom.

Sredinom veljače zbornik Qiushi (Traženje istine), koji objavljuje središnji odbor stranke, otkrio je kako je Xi izdao upute o zadržavanju epidemije tijekom sastanka Stalnog odbora Politbiroa 7. siječnja. To postavlja dodatno pitanje jesu li čelnici već tada znali razmjere opasnosti koje predstavlja virus.

Kineska državna zdravstvena komisija potvrdila je prošli tjedan sastanak od 14. siječnja, ali branila je šest dana kašnjenja prije objavljivanja javnog upozorenja, rekavši da se suočava s “velikom neizvjesnošću” glede virusa i da je “potrebno provesti detaljno istraživanje o njegovom prijenosu”.

Infekcije
Tih dana počele su se pojavljivati prve virusne infekcije izvan Kine, uključujući Japan, Hong Kong i Singapur. Otkriće o onome što je administracija Xija znala, ali je odlučila ne reći svijetu 14. siječnja, postavlja neugodno pitanje je li i sam predsjednik bio upoznat s opasnostima prenošenja virusa s čovjeka na čovjeka još prije.

Bijes potiču nagađanja američkog predsjednika Donalda Trumpa i državnog tajnika Mikea Pompea, koji guraju u prvi plan teoriju da je virus iscurio iz vladina laboratorija u Wuhanu. U početku su ljudi bili ljuti na vladu zbog suzbijanja epidemije. Bili su ljuti na lokalne dužnosnike koji su pokušali ušutkati Li Wenlianga, liječnika koji je kolege upozoravao na opasni virus.

Ali, virus se kasnije proširio diljem svijeta sa znatno većim brojem slučajeva, što je Kineze potaknulo na mišljenje da je Xi postupio ispravno jer su druge vlade doživjele neuspjeh. Tu poruku slala su kineska veleposlanstva diljem svijeta.

Testovi
Peking je najavio da će slati medicinsku opremu i timove u druge zemlje, što je pomoglo Italiji, Španjolskoj, Srbiji, Estoniji, Grčkoj, Bugarskoj itd. No, dio opreme pokazao se neispravnim.

U videoobraćanju na godišnjoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u ponedjeljak Xi je rekao da će Kina podržati “objektivan i nepristran” pregled tijeka događanja WHO-a, ali tek nakon prolaska krize. Također će inzistirati na tome da se bilo koje službeno istraživanje WHO-a ne usredotoči samo na Kinu. Istrage bi mogle otkriti neugodne informacije o tome je li trenutni broj od 82.965 slučajeva zaraze i 4634 preminulih, prema Državnoj zdravstvenoj komisiji, podcijenjen.

Ono što je sigurno je da Xijeva autoritativnost stvara svoju verziju povijesti i branit će je od onih vanjskih. Zhang Xuezhong, stručnjak za ustavno pravo iz Šangaja i dugogodišnji kritičar Partije i autoriteta, rekao je da su “vladine stroge kontrole gotovo u potpunosti uništile sposobnost kineskog društva da djeluje i pomogne sebi”.

Na prvome mjestu Komunističke partije sada će biti suzbijanje rizika od socijalnih nemira i opustošenog gospodarstva koje je stvorio Covid-19. A jedan od načina minimiziranja domaće političke štete je okupljanje ljudi koji će stajati iza ideje da je Kina napadnuta u inozemstvu. (jutarnji.hr)

Facebook Comments