Divjak: Najesen najizgledniji mješoviti model nastave

Školska godina 2019/2020 bila je specifična. Pamtit ćemo je zbog najduljeg štrajka prosvjetara, nastavi na daljinu zbog pandemije, “Školi na Trećem”, ocjenjivanju na daljinu, maturi koja se održava pod posebnim okolnostima, predanosti učitelja… Ostalo je još bezbroj pitanja koja traže odgovore.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kaže kako su se dobro snašli u nastavi na daljinu te da se sada završava akcijski plan za jesen za koji je najizgledniji mješoviti model.

  • Razredna nastava i završni razredi srednjih škola su prioritetni ako se situacija pogorša, a ostali da većinom prate nastavu na daljinu i da mogu povremeno doći u školu. Imamo tri scenarija i najizgledniji je mješoviti model i naizglednije je da će veći dio biti u školama. Ukoliko situacija eskalira, onda ćemo opet pratiti nastavu na daljinu, rekla je Divjak.

Istaknula je da je oprema naručena, da je edukacija u tijeku, a da se dobar dio stvari koristi koji se i dosad koristio. Najavila je i da je cilj i uvođenje cjelodnevne nastave.

“Pandemija sve zatekla, ali smo se snašli”

  • Tri države su ukinule maturu, svi ostali su zadržali kao i zemlje u susjedstvu. Bilo je puno planiranja, i možda nije bilo sve jasno, ali smo se pouzdali u epidemiologe. Ovaj prvi blok državne mature je prošao bez problema. Državna matura je važan transparentni antikorupcijski element. Da smo pomaknuli maturu na jesen, zamislite u kakvoj bi situaciji bili maturanti, rekla je Divjak.

Bojan Iličić ističe kako je pandemija sve zatekla i brzo su se snašli u 3 dana.

  • Obrazovanje nije stalo i to je najvažnije kao i konstantna podrška roditelja. Veliki plus je kod povrataka u razrednu nastavu da vidimo kakvi su rezultati rada na daljinu, rekao je Iličić.

Kritike prioriteta i ciljeva obrazovanja

  • Nabavka tableta nije bila adekvatna. Pucali su ekrani tableta, kazala je i dodala kako se slaže da je Hrvatska reagirala brže nego neke druge, naprednije države, kaže Sabina Glasovac. Smatra da se “mogao izbjeći kaos”. Matura je ispit koji se treba provoditi u isto vrijeme, a svako dijete nije imalo jednake uvjete za nastavu, kazala je i naglašava da su maturanti su držani u neizvjesnosti. Napominje da “su tražili da se matura pomakne”.

Ivana Valjak Ilić kaže kako se brzo reagiralo i da je to za svaku pohvalu, ali kasno su počele pripreme za online nastavu.

  • Krenulo se odmah s nastavom. Treba se educirati ako se želi koristiti neka nova tehnologija. Način rada iz pravih učionica nije isti kao u virtualnim učionicama. Druge alternative nismo imali, a djeci smo morali donijeti obrazovanje u domove. Koliko god da smo malo vremena imali, to smo uspjeli i nadam se da nećemo tako morati više, rekla je Valjak Ilić.

Iva Šimundić: Klimavo na početku online nastave

  • Dok smo se uhodavali pa smo dobivali previše zadataka iz nekih predmeta, a premalo iz drugih. Interakcija s profesorima nam je nedostajala. Morali smo sami sebi strukturirati vrijeme, rekla je Šimundić. Istaknula je kako je na početku online nastave bilo “klimavo”.

Mihalinec: Učitelji razredne nastave imali su najviše problema

Branimir Mihalinec smatra kako je odluka Vlade o nastavi na daljinu bila ispravna.

  • Učitelji su u hodu rješavali probleme, nastava je uspostavljena i oni su dalje radili. Učitelji razredne nastave imali su najviše problema, a škola na trećem je bilo odlično rješenje. Nastava učitelja razredne nastave nije bila samo nastava putem škole na trećem i oni su napravili lavovski posao, istaknuo je Mihalinec.

Snježana Prijić Samaržija kaže kako je konačna ocjena studentskih anketa bila 3,8.

  • Nismo nezadovoljni tim rezultatima. Trebalo se educirati u hodu. Osiguravali smo različite oblike edukacija. Obrazovanje se moralo nastaviti. Nastavnici i studenti dali su i više truda, nego što bi to bila rutina. Svjesni smo da je državna matura središnji instrument vanjskih škola. Ona je dobar instrument i omogućuje jednake uvjete za sve učenike. Podržavamo državnu maturu, rekla je Prijić Samaržija.

Širina ili tornado?

  • Ni ova reforma kao ni cjelovita reforma koju je vodio Boris Jokić nije mi se svidjela jer mi se ishodovni pristup ne čini primjenjiv na sve predmete. Ne sviđa mi se strahoviti PR vezan za Školu za život, mislim da imamo previše forme u odnosu na sadržaj, kazala je profesorica Ivana Valjak Ilić. Smatra da je previše nove terminologije uz edukacije i da su ljudi zbunjeni. Također, trebalo bi administrativno rasteretiti profesore i učitelje, a čula je kaže, da od toga neće biti ništa.

Profesor Iličić pohvalio je učitelje i profesore na kojima svaka reforma počiva i koji uvode reformu u razrede. Sviđa mu se što kao predavač ima otvorenije ruke i može ići u širinu. Ishod je takav da se nastava formira prema – učenik. Za vrednovanje je kazao kako je pokazalo kako u obzir uzima sve.

Na to je Profesorica Valjak Ilić kazala kako joj se čini da su se učenici našli “usred tornada” te da učenike ne uče da sami preuzmu obvezu vlastitog obrazovanja. Puno se toga prebacilo na nastavnike i ljudi se boje jer je sustav ‘hipereguliran propisima”.

Glasovac: Reforma je izmasakrirana

Sabina Glasovac se pozvala “konsenzualno prihvaćanje Strategije obrazovanja” iz 2014. koja, kako kaže – nije negirala sve ostale reforme i dokumente. Kazala je kako je premijeru Oreškoviću jedan od prvih zadataka bio zaustaviti obrazovnu reformu. Tad sinergijski nastupa oporba u Saboru, nevladin sektor i sustav obrazovanja i događaju se veliki posjedi.

  • Mi smo počeli sa cjelovitom kurikularnom reformom 2014. i stvorili smo zakonske pretpostavke kako bi ljudi iz učionica kreirali kurikulume i financijske uvjete za to. Ti kurikulumi su ostavljeni u nasljedstvo. Međutim, imamo kurikularne dokumente, a nemamo ništa drugo. Reforma je izmasakrirana. Svedena je na skupljanje znači u Loomenu, a ministrica je krenula u uvođenje samo jednog dijela, tvrdi Sabina Glasovac. Ministricu je optužila da dvije godine nije osiguran novac za ljude koji provode “eksperiment”.

Divjak: Govor uz puno riječi i malo koristi

  • Govorite bez argumenata, uz puno riječi i malo koristi. Zakonsku osnovu za uvođenje kurikularne reforme niste donijeli i vi to znate, bez obzira što sad govorite. Pogledajte jeste li formirali bilo koji projekt i ostavili novce. Vi ste smanjili plaće učiteljima i nastavnicima, a sada su rasle plaće. Osim toga prvi put od ranih devedesetih doneseni su novi uvjeti napredovanja, odgovorila je ministrica Blaženka Divjak. Dodala je kako je uvedeno godišnje nagrađivanje najboljih, a učitelji su postali službene osobe. Dio reforme su i besplatni učenici kao i edukacija za 20 tisuća ljudi u dvije godine.

“Svi bi trebali biti konstruktivniji”

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samardžija kazala je kako su sveučilišta prošla Bolonjsku reformu koju su također mnogi kritizirali, a sad se, nakon 20 godina formiraju europska sveučilišta. Dodala je kako i oni gledaju što se događa s reformom, jer se i sveučilišta moraju pripremiti kako bi nastava i u tercijarnom izdanju bila učenicima prilagođena. Svi bi trebali biti konstruktivniji, jer se sustav po inerciji opire reformama, smatra.

  • Provođenje reforme je šaroliko. Ovisi od škole do škole i koliko je tko može provoditi, smatra Iva Šimudić. Smatra kako se reforma mora nadopunajavati te da su resursi potošeni na tablete mogli preusmjeravati na neke druge stvari poput smanjivanja razreda i zapošljavanje profesora. (hrt.hr)
Facebook Comments