Vlada uvodi imovinski cenzus: Samo na dječjem doplatku bila bi ušteda 200 milijuna kuna godišnje

Saborska rasprava o Zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koja je jučer počela s vrlo konstruktivnim prijedlozima oporbe i spremnosti premijera Andreja Plenkovića da ih uvaži, ponovno je potaknula temu o uvođenju imovinskog cenzusa, što su dosad najavljivale brojne vlade, a nijedna to na kraju nije provela. Čini se da među političkim strankama sada gotovo da postoji konsenzus da država treba više pomoći siromašnijim građanima kojima su domovi nastradali u potresu, a da, s druge strane, porezni obveznici ne plaćaju u jednakom iznosu obnovu bogatijima koji u svojem vlasništvu imaju i po nekoliko nekretnina, koje onda koriste i za stjecanje prihoda, što u ovoj verziji Zakona nije regulirano.

Konsenzus stranaka
Tako je na opasku Katarine Peović iz Radničke fronte, da se kod obnove Zagreba mora uzeti u obzir imovinski cenzus, premijer odgovorio kako je Vlada, što se tiče socijalnih kriterija, otvorena po tom pitanju.

– Vodit ćemo računa da kroz raspravu nađemo rješenje koje je primjereno – najavio je premijer. No, jedno je konsenzus među strankama, a drugo politička volja koja dosad nije postojala iako su brojne Vlade najavljivale da će se kod distribucije socijalnih naknada uzimati u obzir cijela imovina koju osoba posjeduje, poput nekretnina i pokretnina, a ne samo dohodak.

O imovinskom cenzusu govorilo se kad je država intervenirala zbog kredita u švicarcima, na kraju je Zakon jednako tretirao i one s jedinom nekretninom i one koji su dizali kredite za brodove. Država je i otpisivala dugove svim blokiranim građanima bez obzira na to koliko je tko od njih bogat, Zagreb je otpisivao iznose za režije i bogatašima, besplatne udžbenike i đački prijevoz u nekim sredinama mogu dobiti svi učenici bez obzira na materijalni status njihovih roditelja, a ni nedavno uvedena nacionalna mirovina ne uzima u obzir imovinu, nego samo dohodak. To bi se, najavljuje naš sugovornik iz Vlade, trebalo ipak mijenjati, i to najkasnije do sredine mandata.

To je, uostalom, i dio HDZ-ova izbornog programa u dijelu koji kaže da će sustav socijalnih naknada i prava biti pravedniji, kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti, dok se i u programu Vlade navodi da će vrtići biti besplatni za sve obitelji kojima “imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna”. O tome se već razmišljalo kada se uvodila nacionalna mirovina, ali sustav nije bio spreman za to, iako problem nije nerješiv ako postoji politička volja i ako se u rješavanje uključe sva ministarstva. Za to je potrebno stvoriti bazu podataka i urediti zemljišne knjige kako bi se doista znalo tko što posjeduje.

– Objektivno je da se to napravi u srednjem roku, najkasnije do sredine mandata, jer uređenje cijelog sustava socijalnih naknada podrazumijeva i uvođenje imovinskog cenzusa. To se onda može koristiti za sve naknade i prava, a treba napraviti i registar svih davanja, od lokalnih do nacionalnih, i povezati sve podatke. To je onda podloga i za primjenu imovinskog cenzusa u svim državnim potporama – kaže naš sugovornik.

Dohodovni cenzus
Sada je situacija takva da se kod isplate određenih prava, poput dječjeg doplatka ili zajamčene minimalne naknade u obzir uzima samo dohodovni cenzus. Svjetska banka je još 2014., u okviru tehničke pomoći Hrvatskoj, izradila procjenu učinka uvođenja imovinskog cenzusa na doplatak za djecu, pri čemu se imovina mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i vlasništva dvaju ili više automobila. Rezultati su pokazali da bi se primjenom imovinskog cenzusa za samo ova tri parametra godišnje moglo uštedjeti i pravednije raspodijeliti oko 200 milijuna kuna.

Ministar financija Zdravko Marić je kod otpisa dugova blokiranim građana razmišljao da se uvede imovinski cenzus, ali je zaključeno kako bi to usporilo proces provedbe mjere. Sada slično govore i premijer i ministar graditeljstva Darko Horvat (HDZ) te državni tajnik Željko Uhlir (HNS) u kontekstu obnove Zagreba. I dok Horvat govori o tome da će socijalni cenzus biti uređen podzakonskim aktima, Uhlir kaže kako se o tome razmišlja, ali da to traži veću razradu. Željko Potočnjak, redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da nema smisla na jednak način podupirati nekoga tko je kupio vrijedan stan u centru Zagreba, vlasnik je neke tvrtke i ima još nekretnina te osobu koja u trećoj generaciji živi u jedinoj nekretnini neke zgrade koja je sada uništena u potresu.

Zemljišne knjige
– Tu bi trebalo uvesti i dohodovni i imovinski cenzus. Novac se ne bi trebao trošiti tako da ga dajete linearno svima jer time nekima pomognete, a neki postanu još bogatiji. Jer, novac linearno uzimate kroz poreze i prirez svima i takva mjera mora biti dovoljno fokusirana na one kojima treba doista pomoći – smatra Potočnjak. Ista je stvar i s različitim socijalnim naknadama. Jedan od glavnih problema distribucije naknada, na što upozorava i Europska komisija, navodi Potočnjak, jest to što mjere socijalne politike nisu dovoljno fokusirane na najsiromašnije, a troši se relativno puno novca.

– Dva su razloga za to: politički i administrativni. Politički se mjere koriste u predizborne svrhe i uvode se prije izbora, a administrativni su ti što nemamo uređene zemljišne knjige i zbog toga nema ni uređene socijalne politike koja pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija – kaže Potočnjak. Zaključuje da ni to nije problem riješiti jer se o tome govori već godinama, samo je pitanje političke volje. – Ako danas imate uređeno stanje u poljoprivrednim potporama, gdje se točno zna kome se što i za što isplaćuje i sve je satelitski snimljeno, ne vidim zašto se tako ne bi uredile i zemljišne knjige – poručuje Potočnjak.(jutarnji.hr)

Facebook Comments