Kreće rezanje dozvoljenih minusa, evo što kažu u bankama

Dio banaka sada ažurira visinu minusa po tekućim računima klijenata, a ako je novi limit manji od onog koji je klijent koristio, morat će nadoplatiti razliku, za što banke nude – novi kredit, i to s jednako visokim kamatama.
Moratorij je na početku pandemije stavljen i na obračun minusa po tekućim računima građana, takozvanim prešutnim prekoračenjima, koje banke »prešutno« – a to znači bez da klijenta pitaju – odobravaju u visini do tri prosječne plaće.

Kada klijent jednom počne koristiti minus, najčešće ga koristi trajno, iako takva vrsta kredita – a minus je kredit – nije predviđena za trajno korištenje zbog visokih kamata. Banke i inače ažuriraju minuse, jednom ili dva puta godišnje, pa ako je nekome plaća pala, kroz neko vrijeme smanji se i minus.I sada, u korona-krizi, klijentima kojima su prihodi obustavljeni ili smanjeni, po isteku moratorija banke će izračunavati novo dopušteno prekoračenje. Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni limit, banke će od klijenata tražiti da vrate razliku. To znači da će građani koji su u minusu, odnosno koji koriste prešutno prekoračenje, a limit im bude smanjen, morati u vrlo kratkom roku nadomjestiti razliku (ako postoji), koja može iznositi i više tisuća kuna.

Npr. nekome je plaća bila 7.000 kuna, prešutno prekoračenje 21.000, te ga je klijent i koristio, no u korona-krizi plaća se smanjila na 5.000 kuna, pa će novi dozvoljeni minus biti 15.000, što znači da će 6.000 kuna trebati automatski namiriti. Dio banaka već je krenuo u ova ažuriranja, te klijentu koji se nađe u ovakvoj situaciji, a nema sredstava da razliku sam namiri, odobrava – novi kredit.

Minusi po tekućim su inače najskuplji krediti, kamate im idu i do devet posto. To je jako puno u ovoj eri niskih kamata, gdje su bankama izvori vrlo povoljni: na štednju gotovo da i ne plaćaju kamate, a i inozemni izvori financiranja vežu se uz nikad niži euribor. Dakle, refinanciranje ovog kredita novim bilo bi sada čak i isplativo kada bi banke za tu svrhu nudile kredite s nižim kamatama, u biti tržišne kamate, jer su tržišne kamate sada jako niske.

No, kako saznaje Novi list, novi kredit namijenjen zatvaranju minusa neke će banke ponuditi – uz istu ili tek malo manju kamatnu stopu.

Tako u Zagrebačkoj banci kažu da će »u slučaju smanjenja iznosa ili ukidanja prešutnog prekoračenja klijenta o tome obavijestiti minimalno 30 dana ranije te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 mjesečnih anuiteta, uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja.«

Ne navode u odgovoru kolika je to kamata, no na web stranici banke piše da kamata na prešutno prekoračenje iznosi 8,83 posto. U Zabi nadalje ističu da su svim klijentima kojima je radi utjecaja pandemije odobren moratorij po postojećim kreditima u banci omogućili produženje prešutnog prekoračenja u istom iznosu na rok od šest mjeseci, neovisno o smanjenju ili izostanku redovnog primanja/plaće. Klijentima koji nisu u mogućnosti otplaćivati obveze po postojećim kreditima ili mjesečne anuitete ukinutog prešutnog prekoračenja, banka nudi mjere olakšanja otplate.(Tportal)

Facebook Comments