Znanstvenik Igor Štagljar gostuje u emisiji Nedjeljom u dva.

U Torontu radi na istraživanju raka pluća, koje mu je bilo odbijeno u RH. U emisiji Nu2 rekao je da od tada ima gorak okus u ustima, ali se planira vratiti. Vjeruje da bi se znanstvenici vratili u RH kad bi im ona ponudila barem pola od onoga što imaju u svijetu. Ako ubrzo ne shvatimo da se moramo vratiti liječenju karcinoma, mislim da ćemo svjedočiti onkološkoj pandemiji, kaže.

Znanstvenik Igor Štagljar i njegov tim istražuju novi serološki test koji će iz kapljice krvi pokazati je li netko bio u kontaktu s virusom SARS-CoV-2.

  • Potkraj godine i početkom sljedeće imat ćemo cjepivo, a sredinom 2021. već će dobar dio populacije biti cijepljen, rekao je.

Naglasio je da ne donosi ocjene na temelju paušalnih podataka, već na temelju znanstvenih dokaza.
“Znanost u Kanadi je meritokratska”

Upitan da komentira kako je Hrvatska odbila financirati njegovo istraživanje lijeka protiv raka, rekao je da zbog toga u Kanadi nije morao vući ni jednog političara za rukav.

  • Znanost u Kanadi je meritokratska, vode je i evaluiraju najbolji ljudi. Ako radite kompetitivnu svjetsku znanost onda ćete sigurno biti priznati zbog toga i nitko vam neće zabiti nož u leđa i nitko vas neće odbiti za projekt koji bi jednog dana mogao rezultirati lijekom za jedan od najopasnijih karcinoma na svijetu, a to je karcinom pluća, istaknuo je.
  • Imao sam tri puta šansu susresti se s premijer Justinom Trudeauom. On je, kako bismo mi rekli “cool guy”. Uvijek pričamo o pozitivnim stvarima. Jedanput je došao kod nas u Istraživački centar, morali smo mu malo objasniti o čemu se tu radi, ali ne razgovaramo o tome da bi nam on trebao dati novac za određeni projekt, mi mu se samo ponekad požalimo i kažemo da bi Kanada mogla malo više ulagati u znanost. Sada je to negdje oko 3,2 posto BDP-a, kad bi bilo 3,4 ili 3,5 bilo bi puno bolje. Kao što je to bilo kad sam ja došao u Kanadu, međutim u Kanadi nije potrebno povlačiti političare za rukav da biste dobili financiranje svojih projekata, naglasio je.

Na pitanje kako mu je palo na pamet da aplicira u Hrvatskoj rekao je da se prije 3 godine djelomično vratio, na poziv kolege i velikog prijatelja Miroslava Radmana, direktora MedILSa.

  • Ja stvarno obožavam Split i MedILS i nisam mogao odbiti taj poziv. jedino što sam odmah rekao Miri da neću moći tamo provoditi jako puno vremena, maksimalno 2,3 mjeseca na godinu. To mi je odobrilo moje sveučilište. Imam punu plaću. I onda sam zbog dolaska u Hrvatsku, odlučio prijaviti jedan projekt s našim Ministarstvom znanosti i trebalo im je 16 mjeseci da ga ocijene. Onda su zaključili da ja nisam dovoljno dobar. Da akademik Samardžija i ja koji smo napisali projekt nismo dovoljno dobri. Odbili su nam projekt i eto. Ja sam taj isti projekt predao kanadskoj vladi i oni su ga financirali. Prošle godine s 2,4 milijuna dolara, istaknuo je.
  • Mislim da je to žalosno jer ja želim jedan dio svoj znanja vraćati u moju domovinu Hrvatsku i spreman sam jednog dana, možda za 7,8 godina vratit se za stalno, ali kad vidite da vas vlastita zemlja dočeka na takav način, onda je to baš jedan gorak okus u ustima jer mislite da bi moglo i bolje.

Rekao je da se ne bi mogao odmah vratiti jer je dobio u proteklih 5,6 godina golem novac za svoje projekte. Uključujući i sada za istraživanje Covida 19.

  • Ne bih mogao odbiti toliki novac, a od toga ne bih mogao dovesti niti jedan dolar u Hrvatsku, ističe.
  • Mislim da u Hrvatskoj znanosti postoje ljudi koji ne žele da MedILS ponovno bude institucija koja bi mogla biti zaštitni znak znanosti u Hrvatskoj. Jer je privatna, tamo se radi slobodna znanost. Mi odlučujemo koga ćemo zaposliti. Ne vidim razlog zašto Hrvatska ne bi mogla ili htjela financirati MedILS kao što je to normalno u zemljama zapadnog svijeta, Njemačkoj, Francuskoj, naglasio je.

Mišljenja je da bi se naši najbolji znanstvenici definitivno vratili u Hrvatsku kad bi im Hrvatska ponudila barem pola od onoga što dobivaju u zemljama gdje žive. (hrt.hr)

Facebook Comments