Broj umrlih u Hrvatskoj raste, no njihov udio u odnosu na broj slučajeva korone značajno pada

Broj umrlih od bolesti Covid-19 sve je veći, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. I dok taj broj zabrinjava, ostaje slabo primijećena činjenica da je udio umrlih u broju zaraženih sve manji.

Naime, prema podacima koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavljivao od početka epidemije, lako se dade vidjeti da su primjerice 4. lipnja na 2246 potvrđeno zaražene osobe bile 103 preminule osobe, što je smrtnost od 4,58 posto. 19. rujna bilo je već 14.725 potvrđeno zaraženih, a preminule su 244 osobe, što je 1,66 posto. 28. listopada zaraženih (barem pozitivno testiranih) je bilo ukupno 40999, a od početka epidemije od koronavirusa su preminule 493 osobe, što je 1,2 posto. Već u nedjelju broj umrlih se povećao na 562, no broj ukupno zaraženih veći je nego u lipnju, javlja RTL.Istraživanja su pokazala da za to postoji više razloga, a dr. Goranka Petrović, specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije, Voditeljica Odjela za respiratorne bolesti i putničku medicinu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a dr. Bernard Kaić za RTL.hr je pojasnila o čemu se radi.

1. Manje registriranih slučajeva
“Činjenicu da je u Hrvatskoj udio umrlih u prvom valu bio gotovo pet puta veći nego u drugom treba promatrati u širem kontekstu progresije epidemije od prvog slučaja zabilježenog u veljači pa do danas, uključujući i nesrazmjer detektiranog broja zaraženih u prvom i drugom valu. Tako je velika većina ukupno oboljelih od COVID-19 tijekom epidemije registrirana u drugom valu epidemije – gotovo 95% ukupno zaraženih”, kaže dr. Petrović.

Jedan od razloga za to su stroge restriktivne mjere, odnosno popularno zvani lockdown koji je Hrvatska, zajedno s velikim dijelom svijeta uvela u prvom valu, a koje su značajno usporile širenje infekcije.”Također, s obzirom na sezonu gripe i drugih respiratornih infekcija, treba uzeti u obzir da dio oboljelih od COVID-19 zbog nespecifičnih i najčešće blagih do srednje teških simptoma nije ni zatražio medicinsku pomoć, pa nije niti registriran u zdravstvenom sustavu, ili su, ako su i zatražili liječničku pomoć, bili prepoznati kao gripa ili neka druga viroza, stvarajući dojam veće smrtnosti od COVID-19 nego što je ona stvarno bila”, kaže dr. Petrović dodajući da je to tzv. “fenomen vrha sante leda“ zbog manjeg nazivnika.

Dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a je k tome istaknuo da je Hrvatska na početku epidemije značajno manje testirala, samo one s jasnom kliničkom slikom. “Moguće je da su nam tada više promicali neprepoznati slučajevi nego sada, pa je jednostavno ukupna smrtnost zbog toga ispala veća”.

2. Virus se proširio među mlađom populacijom
Nakon popuštanja restrikcija, dolaska ljeta i godišnjih odmora, bilježi se ponovni porast broja zaraženih, sa “značajnom razlikom u distribuciji novozaraženih prema dobi” – drugim riječima tijekom ljeta zarazilo se daleko više mladih ljudi između 20 i 29 godina koji uglavnom nisu imali kronične boleste i nisu razvili teži oblik Covida, mada je i toga bilo, o čemu smo također pisali.
“Tako je u drugom valu više od polovice zabilježenih oboljelih mlađe od 45 godina (55%), sa svega 13% oboljelih u dobi od 65 godina i stariji, što je dvostruko manji udio u odnosu na prvi val, kada je taj broj iznosio 26% ukupno oboljelih. Ova razlika još je više izražena u osoba u dobi od 80 godina i stariji, koji su u prvom valu činili 10,4% ukupno oboljelih u usporedbi sa 3,5% tijekom drugog vala”, kaže dr. Petrović.

U prvom je valu bio dakle daleko veći udio starijih osoba u dobi od više od 65 godina, a naročito onih starijih od 80 godina, zbog čega je relativni broj umrlih, odnosno postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih u prvom valu bio veći, jer su te osobe, zbog svoje dobi ali i zbog u pravilu prisutnih višestrukih komorbiditeta, u najvećem riziku razvoja komplikacija i smrtnog ishoda od COVID-19 bolesti, objašnjava dalje dr. Petrović.

3. Napredak u liječenju
“Tome treba pridodati i u međuvremenu postignut napredak u razumijevanju prirode same bolesti, njezinih patogenetskih mehanizama te u liječenju oboljelih primjenom lijekova kao što su deksametazon i remdesivir”, zaključila je dr. Petrović iz HZJZ-a.

Dr. Kaić nam je rekao i da zasad nema nikakvih dokaza o tome da se virus promijenio, odnosno mutirao na način da izaziva jače ili blaže oblike bolesti./24sata/

Facebook Comments