Osnuju tvrtku za 10 kn i nabiju miljune duga, država nemoćna

Uz hrvatske državljane na listi dužnika, našli smo mnogo vlasnika Talijana, koji su uglavnom fokusirani na Rijeku i Istru, a slične takve tvrtke u Slavoniji su u vlasništvu osoba iz Mađarske ili Srbije
Apsolutno mi je sve sumnjivo. Ne mogu bez dokaza reći da se radi o kriminalu, ali je itekako čudno. Vlasnik je stranac, očito mu je tvrtka poslužila za neke transakcije, a onda ju je zapustio.

Kaže nam to riječki odvjetnik i stečajni upravitelj Alein Khan. Njega je prema sudskoj odluci iz listopada dopao stečaj jednostavne tvrtke Giubet iz Pule. Osnovao ju je prije četiri godine talijanski državljanin za 10 kuna. Sad je završila na listi poreznih dužnika jer je državi ostala dužna više od 31 milijun kuna: 16 milijuna za PDV i 15 milijuna kuna poreza na dobit.

  • Ne, nemaju imovine, ne znam gdje je vlasnik, bili su u nekom unajmljenom prostoru, a preko tvrtke koja je radila knjigovodstvo samo sam doznao da je Porezna došla u nadzor, utvrdila promet i na to razrezala porez. Moje je samo utvrditi imaju li imovinu, a nemaju – kaže nam Khan.

Tvrtke bez zaposlenih, imovine…
Porezna je pokušala ovršiti tvrtku, ali oni nemaju ništa na računima, nisu podnijeli niti jedno izvješće, čovjek koji se vodi kao vlasnik prijavljen je u Italiji. Kad bi bila riječ o samo jednoj takvoj tvrtki koja je ostala dužna, a država joj može staviti soli na rep, još bi se moglo razumjeti. Ali na listi poreznih dužnika samo na prvoj stranici našli smo desetke takvih tvrtki. Primjerice, samo pet onih s najvećim dugom ostalo je dužno državi 225,8 milijuna kuna. Deset takvih tvrtki ostalo je dužno gotovo 350 milijuna kuna. A jednostavne tvrtke našli smo i dalje na listi.

Uglavnom je isti obrazac. Neke su jednostavna trgovačka društva za 10 kuna, neke su regularne tvrtke. Zajedničko im je da nisu podnosile nikakva poslovna izvješća, što je po zakonu obavezno. Osnovali su ih uglavnom stranci, a dio i hrvatski državljani. Sve su pred gašenjem ili je stečaj već pokrenut. To znači da država neće naplatiti niti kunu poreza od njih.
Nismo tu računali tvrtke koje su poslovale godinama, upale u neku vrstu problema ili namjerno stvorile dugove. I prošle smo godine nakon objave liste dužnika upozorili na to da postoje tvrtke od 10 kuna s milijunskim dugovima, primjerice tvrtka Credibile, koju je osnovao Poljak, dugovala je 106 milijuna kuna za PDV. To znači da su trebali napraviti promet od 500 milijuna kuna! Ovdje se očito radi o prevarama, ali i ove godine to se ponavlja. Credibile i još neki od prošle godine su izbrisani, više nisu na listi dužnika, ali su sad umjesto njih neke druge tvrtke po istom principu. Ali dugovi su ove godine ipak malo manji.

Uzmimo samo dvije tvrtke koje imaju istu adresu, u Užarskoj ulici u Rijeci. Tvrtka Keepmetal dužna je više od 60 milijuna kuna, i to poreza na dobit, poreza i prireza na dohodak i doprinosa. Osnovana je prije tri godine, vlasnica je Talijanka Barbara De Faveri s talijanskom adresom. Na istoj adresi registrirana je i tvrtka LD Metal, a njoj je vlasnik Talijan Gianluigi Arringhi. Ona je ostala državi dužna 43,8 milijuna kuna poreza, od čega čak 33 milijuna za porez i prirez na dohodak. Obje te tvrtke očito ne posluju u Hrvatskoj, nema niti jednog izvješća koje su podnijeli iz kojeg bi se vidjelo odakle stiže prihod. Nemaju niti dostupan telefon da bi ih nazovete.

Dužan je i ‘lik’ koji je ubio 50 tvrtki
Iz svega toga je prilično jasno da nemaju niti zaposlenih i prilično čudno je kako su onda ostale dužne porez na dohodak i doprinose jer se oni plaćaju za zaposlene. Takvih tvrtki na listi dužnika ima previše da bismo svaku opisali. No našli smo jednostavne tvrtke koje su dužne više od 10 milijuna kuna, njih su osnovala druga jednostavna društva koja također nisu predala izvješća, a te osnivače osnovale su treće tvrtke, koje opet nisu državi predale nikakva izvješća.

Uz hrvatske državljane, našli smo mnogo vlasnika Talijana, koji su uglavnom fokusirani na Rijeku i Istru, a slične takve tvrtke u Slavoniji su u vlasništvu osoba iz Mađarske ili Srbije. U Zagrebu smo našli tvrtku FT Trade, koja je državi ostala dužna više od 10 milijuna kuna za PDV i u stečaju je. Naravno, niti ona nema nikakva izvješća o poslovanju, ali njen vlasnik, Ivan Podrug, povezan je s 50 različitih tvrtki: sve ili su izbrisane ili će uskoro biti jer su u stečaju.

  • Meni je sve to nevjerojatno. Pa nas Porezna uprava upozorava kad kasnimo dan plaćanja. Ne znam kako netko može ostati dužan desetke milijuna kuna poreza, ali valjda nismo svi isti – kaže nam financijski direktor jedne tvrtke koja uredno posluje.

Nezakonita praksa još funkcionira
Potpuno je začuđen kako Porezna uprava ranije nije otkrila i spriječila nastanak duga, ali i ogorčen činjenicom da dugovi očito nikad neće biti naplaćeni.

Moguće je da se radi o tzv. kružnim prevarama, zbog kojih se do prije nekoliko godina samo na razini Europske unije gubilo 150 milijardi kuna PDV-a godišnje, pa su postrožene i regulacije za pranje novca. Radi se o složenom sustavu u kojem se roba uvozi bez plaćanja PDV-a, a onda se ona provlači kroz niz povezanih tvrtki i na kraju najčešće opet izveze. Tvrtke kroz koje je prošla onda traže i povrat pretporeza od države. Ako u taj lanac upadne i poštena tvrtka koja će robu i prodati i platiti PDV, prijete joj gubici.
Pogrešna poruka
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije pisao je o poreznim prevarama na razini EU i Hrvatske. Za nagomilani dug odgovornost vidi u Poreznoj upravi.

  • Očito da postoji površnost Porezne uprave jer dug nije nastao preko noći. Porezna uprava ima sve alate i mora reagirati ranije i odlučnije – kaže Bejaković.

On ističe da je svaki slučaj specifičan i da je teško generalno reći zašto pojedinoj tvrtki dug nije naplaćen.

  • Ali važnije od toga je da se šalje poruka da netko može ostati dužan i ne snositi posljedice, to otvara put i drugima da isto pokušaju – kaže Bejaković.

On za neke primjere koje smo mu u ovom slučaju rekli pretpostavlja da mogu biti lanci prevare s obzirom na to da su neke tvrtke poslužile da kroz njih prođe novac. Uskok je zadnjih godina uspio razbiti nekoliko lanaca prevara na PDV-u u suradnji s Poreznom upravom. Porezna je na svojim stranicama čak i upozorila na model prevara na PDV-u kroz trgovinu čelikom i armaturom. A upravo se time bavio i dio tvrtki koje smo spomenuli i koje imaju talijanske vlasnike.
Pitali smo i Poreznu upravu jučer kako je moguće da tvrtke bez zaposlenih, neke osnovane za 10 kuna, nabiju milijunske dugove i onda se ugase. Pitali smo ih i jesu li primijetili obrazac prevara te što su učinili u sprečavanju, te pokušavaju li dug koji ostaje naplatiti od vlasnika.

Dobili smo prilično općenit odgovor koji prenosimo u cijelosti.

“S obzirom na digitalizaciju poslovanja visinu poreznih obveza nije moguće dovoditi u izravnu ovisnost prema broju zaposlenih. Porezi i doprinosi se utvrđuju u skladu sa zakonskim odredbama podnošenjem poreznih prijava na propisane porezne osnovice koje najčešće predstavljaju prihodi ili primici ili obveze utvrđuje Porezna uprava u postupcima nadzora.

Utvrđena porezna obveza ima svoj rok dospijeća te ako ona ne bude u roku podmirena postaje porezni dug. Radi naplate poreznog duga, a prije pokretanja postupka ovrhe, poreznom dužniku se u pravilu upućuje pisana opomena kojom ga se poziva na dobrovoljno plaćanje duga. Opomenom se dužnika upozorava kako će se u slučaju da ne podmiri dugovanje u roku navedenom u opomeni, radi naplate duga provesti ovrha. Ako porezni dužnik niti nakon što je opomenut ne plati dužni iznos, Porezna uprava pokreće postupak ovrhe iz cjelokupne imovine poreznog obveznika (potraživanja, vozila, nekretnine i sl.).

Tako će u pravilu Porezna uprava, nakon blokade računa, nastaviti ovrhu na pokretninama i potraživanjima te u slučaju da ovršenik ima nekretnina, najprije osigurati naplatu duga upisom založnog prava na nekretnini. Ako sve poduzete mjere ne daju rezultata te ako je dug pravomoćno utvrđen tek tada se provodi ovrha na nekretnini.

Također ističemo da ovršni postupak koji Porezna uprava provodi radi naplate poreznog duga vodi se protiv svih poreznih dužnika, za dug koji nije plaćen u roku, neovisno o njegovoj visini ili veličini subjekta koji je dužan. Zbog naprijed navedenog, prosječna naplata svih dospjelih i utvrđenih obveza iznosi cca 96% iz čega je razvidno kako su sve utvrđene obveze u najvećoj mjeri i podmirene.

Bitno je napomenuti kako pokretanje postupka ovrhe ne znači i prestanak poslovanja poduzetnika, već poduzetnici nastavljaju poslovati pri čemu mogu nastati i daljnji dugovi. Iako Porezna uprava evidentira porezna dugovanja, sve mjere ovršnog postupka Porezna uprava ne može samostalno započeti i dovršiti pri čemu je bitna suradnja s drugim institucijama posebice kada se radi o naplati duga ovrhom na nekretnini ili prilikom pokretanja stečajnog postupka, a što je u nadležnosti sudova.

S obzirom da posebni propisi o poslovanju trgovačkih društava dopuštaju da određena fizička osoba osniva i posluje kroz više trgovačkih društava, Porezna uprava prati nastavlja li se poslovanje kroz povezane osobe te postoje li porezni jamci odgovorni za nastali dug. Svojim postupcima Porezna uprava ne može izravno zabraniti rad poduzetnika pa ni u slučaju nastanka duga već kroz mjere ovrhe i utvrđivanjem odgovornosti poreznih jamaca nastoji onemogućiti rad onih poreznih obveznika koji ne izvršavaju svoje porezne obveze. Napominjemo da i u slučaju otpisa duga radi pravomoćnog rješenja o brisanju iz sudskog registra, Porezna uprava može ponovno evidentirati dospjele obveze ako je podnesen zahtjev za plaćanje s osnova poreznog jamstva.

U određenom broju poreznih postupaka radi sumnje u porezne prijevare te s time povezano radi utvrđivanja odgovornosti za dugove Porezna uprava utvrđuje porezne obveze iako na takvim društvima neće biti mogućnosti ovrhe zbog nepostojanja imovine, ali se stvara osnova za pokretanje odgovornosti poreznog jamca odnosno podnošenje kaznenih prijava za poreznu utaju, zaključuje se u odgovoru Porezne uprave. (24sata.hr)

Facebook Comments