Liječnica iz Zarazne: ‘Za 48 sati smo puni!‘; Liječnica iz Stožera: ‘Da, zvuči alarmantno, ali…‘


‘Što je to 70 godina, ti su ljudi tek otišli u mirovinu! Zašto ne bi imali mirne mirovine? Jesu li to neke teške, opterećujuće bolesti?‘

Nakon nedavnog pisma liječničkih udruga koje su tražile uvođenje oštrijih mjera kako bi se medicinski sustav sačuvao pred galopirajućim rastom brojki zaraženih, u Replici su o mjerama razgovarale dvije liječnice. Dr. Marija Santini, infektologinja iz bolnice Fran Mihaljević, subspecijalizirala je intenzivnu medicinu, predsjednica je Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora, a s Covid pacijentima radi od početka pandemije.

Ona smatra da bi mjere trebale biti još strožije jer vrlo skoro, možda za 48 sati, sustav neće moći prihvatiti nove pacijente.

Tome nasuprot, dr. Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja HZJZ, članica Stožera civilne zaštite smatra da se zdravstveni sustav pripremio i za gore scenarije, ali da je problem u tome što građani ne žele promijeniti svoje navike i ponašanje. Zbog mjera sigurnosti, cijeli je razgovor vođen pod maskama.
Postotak pacijenata koji su kod nas bili na pravoj, invanzivnoj mehaničkoj ventilaciji bio je 50 posto. U ovom trenutku – kazala je dr. Santini – će broj kreveta koje imamo biti popunjen u roku od 48 sati. Pacijenti su teški, vrlo kompleksni. Može li se nešto epidemiološki napraviti da se stvar zaustavi, da se uspori, da ovakav udar na zdravstveni sustav ne bude ovakav? Unutar 48 sati – kazala je liječnica iz Zarazne.

  • Činjenica je da danas imamo imamo 1307 hospitaliziranih osoba od kojih je 135 na respiratoru. Istina je da je prosjek umrlih oko 50 posto, ovih koji su na raspiratoru, ali na respirator se ne stavlja svakoga, nego one kojima je to uistinu potrebno. Isto tako se ne hospitalizira baš svaka osoba – kazala je dr. Bubaš objašnjavajući kako je ovaj visoki broj aktivnih slučajeva rezultat porasta broja zaraženih koji bilježimo posljednjih dana.

Istakla je da posljednjih dana porast novih slučajeva iznosi tri posto, što uspoređuje sa situacijom kada je porast na dnevnoj razini iznosio i do sto posto.
Ukazala je kako su današnje brojke rezultat porasta zaraženih od prije dva do tri tjedna.

  • Pridržavajmo se onoga što sada imamo na snazi, pogledajmo za četiri tjedna, kako nam se ne bi dogodilo ovo što kolegica govori, da dođemo do toga da biramo koje odluke ćemo donositi i da nam ne padne kvaliteta usluge – rekla je dr. Bubaš dodajući da iako brojke djeluju alarmantno, kao što je 34 umrle osobe u danu, to treba promatrati kroz broj hospitaliziranih osoba i onih na respiratoru.
  • Bitno je reći da su brojke narasle, ali ne i postoci. Dodatno, prosječna dob oboljelih malo varira, sada je negdje 42 godine. Prosječna dob umrlih je ista za sve ove periode i kreće se od 76 do 78 godina – rekla je dr. Bubaš.
  • Ne možemo uspoređivati osobu od, recimo, 70 godina s raznim komorbiditetima s osobom istih godina i istih komorbiditeta u nekoj drugoj zapadnoj zemlji. Naši ljudi nemaju ni te navike da bi održavali navike, uzimanja terapija ni odlazaka na kontrolu – dodala je dr. Bubaš, ističući kako je riječ o njenom mišljenju.
  • Ne slažem se s ovime. Naime, nama dođu pacijenti od 70 godina. Što je to 70 godina, ti su ljudi tek otišli u mirovinu! Zašto ne bi imali mirne mirovine? Jesu li to neke teške, opterećujuće bolesti? Što je to hipertenzija, dijabetes? Hoćemo li te bolesti tretirati kao teške? – pitala je dr. Santini.
  • Ne, naravno. To su bolesti koje je svjetska zdravstvena organizacija označila kao podlogu za razvoj teže kliničke slike. Slažem se da te bolesti ne bi trebale biti predmet razgovora, ne danas, a ni u sedmdesetoj godini života, ni u četrdesetoj. Svjetska zdravstvena organizacija je označila 65. godinu života kao godinu kod koje se počinje povećavati rizik za razvoj teške kliničke slike – rekla je dr. Bubaš.

Liječnica iz Zarazne je rekla da su pacijenti jednako vrijedni kao i pacijenti u Zapadnoj Europi i da se oni brinu o sebi onoliko koliko im to kažu njihovi liječnici. Dr. Bubaš je rekla da je Svjetska zdravstvena organizacija itakla taj trio, godine, hipertenziju, dijabetesa pa čak i gojaznost kao povećani rizik za razvoje teže kliničke slike. (jutarnji.hr)

Facebook Comments