Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Saborska oporba kritizirala Vladin novi set epidemioloških mjera

u saboru ist

Saborska oporba u četvrtak je kritizirala Vladin novi set epidemioloških mjera za suzbijanje koronakrize, ocijenivši da premijer Andrej Plenković treba preuzeti odgovornost za loše stanje jer je Vlada mjere i odluke donosila vođena partikularnim političkim interesima.
Premijer Andrej Plenković treba preuzeti odgovornost za ovo stanje koje nije dobro. Da mu je stalo do onoga što mi mislimo, već bi davno uključio i druge u Stožer koji određuje mjere, izjavio je novinarima u Saboru Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta.

Što se tiče stanja u realnoj ekonomiji, liječenje ne smije biti gore od same bolesti, istaknuo je. Vidimo opasnost da će se nametnuti jedno rješenje za cijelu Hrvatsku bez obzira na situaciju u pojedinim dijelovima zemlje, a znamo da nisu svi jednako pogođen epidemijom. Imamo razumijevanje za poduzetnike i u kontaktu smo s udrugom Glas poduzetnika koja s pravom upozorava da će šteta biti velika i da se neće oporaviti nakon ovog stanja, poručio je Bartulica.

Načelno pozdravljam sve što Vlada čini da olakša situaciju poduzetnicima, ali mora do kraja preuzeti odgovornost. Sutra ćemo znati koliko je pao BDP u trećem kvartalu i očekujemo veliki pad, dodao je.

Hrvatskoj sada dolazi na naplatu sve što nije učinjeno godinama, pogotovo u zdravstvenom sektoru, nisu provedene ni druge reforme i to će sve hrvatski građani skupo platiti. Nadam se da se sustav neće urušiti, ali zabrinjavajuće je kada je ministar zdravstva Vili Beroš to najavio kao mogućnost, zaključio je Bartulica.

Tomislav Tomašević iz Kluba zeleno-lijevog bloka smatra da Vlada jako loše upravlja ovom zdravstvenom krizom, ide iz ekstrema u ekstrem, od najliberalnijeg modela ide u potpuno zatvaranje.

  • Trebalo se ići na postupne mjere koje bi se jasno vezale uz indikator broja hospitaliziranih građana i broj oboljelih na respiratorima tako da svi znaju koje su to stepenice za svaku mjeru koje trebamo prijeći i koje mjere stupaju na snagu. To bi učinilo i da ljudi puno lakše prihvate mjere i ne bi imali osjećaj da su mjere pitanje političkih partikularnih interesa i politikantstva i znali bi koja se mjera aktivira, ovisno o broju oboljelih, i to bi bilo puno objektivnije, kazao je.

Znanstvenik Ivan Đikić je još krajem prošlog mjeseca najavio da će do kraja ovog mjeseca 1500 ljudi umrijeti od koronavirusa, a mi smo došli do tog broja i prije kraja mjeseca. Tada su mu i premijer Andrej Plenković i Krunoslav Capak rekli da je potpuno u krivu i da to nije realan scenarij, ali, na žalost, taj se scenarij dogodio, napominje Tomašević.

  • Sada imamo brojke koje su stvarno zabrinjavajuće i iz te perspektive restriktivne mjere su itekako nužne, ali to nije trebalo tako biti. Da smo išli postupnim putem, mislim da bismo izbjegli ovako drastične mjere koje sada moramo poduzeti jer svaki dan umre 50 ljudi, a možemo očekivati da će taj broj biti i veći, upozorio je.

Što se tiče kompenzacijskih mjera za poduzetnike i radna mjesta, Tomašević ističe da bi, da smo znali koje epidemiološke mjere i koje ekonomske mjere i pomoć kao balans stupaju na snagu, onda bi to bilo puno objektivnije i Vlada ne bi potpadala pod lobistički utjecaj pojedinih aktera.

Loše je da se na taj način gasi požar, improvizira, danas se kaže jedno, sutra radi drugo, dodao je. Naravno da je potrebno pomoći i gospodarstvu i građanima i iz te perspektive tražili smo moratorij na ovrhe dok se ne donese novi Ovršni zakon koji će spriječiti novu ovršnu oluju koja prijeti. Sada imamo 250 tisuća blokiranih građana, a s ovakvom socijalnom krizom koja je pred nama imat ćemo ih puno više, ali je Vlada to odbila, kazao je Tomašević.

Mostov Nikola Grmoja naglasio je da zahtijevaju od države da, ako nekoga zatvara, onda država treba i dati novce ugostiteljskim objektima, ljudima za plaće.

Vjerujemo i nadamo se, kao što je bilo u prvom lockdownu, da će država namiriti te troškove i da neće biti kukanja da nemaju novca. Izvukli su dosta novca kroz korupcijske afere, a da to nisu radili, novca bi bilo. Hrvatske građane košta puno njihov način vođenja politike i neka sada nađu novce, poručio je.

Uz kompenzaciju plaća, treba smanjiti i PDV-a, ali i uvesti moratorij na kredite i kamate. Neka Andrej Plenković skupi hrabrosti i bahatost koju pokazuje u Saboru pokaže bankama u Hrvatskoj, to je ono što očekujemo od njega, zaključio je Grmoja.

Podrška sudjelovanju u devet mirovnih misija

Saborski klubovi i zastupnici podržali su u četvrtak šest predloženih odluka o sudjelovanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u devet međunarodnih mirovnih misija i operacija NATO-a, EU-a i UN-a u idućoj i 2022. godini.

Predložene odluke u skladu su sa Zakonom o obrani, donosi ih Sabor na Vladin prijedlog, uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike, odluke su prošle te dvije faze, rekao je državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakup. Iznio je podatak da je od 1999. godine u mirovnim misijama, operacijama i aktivnostima sudjelovalo 9265 pripadnika, a trenutno u devet operacija, misija i aktivnosti sudjelujemo s ukupno 161 pripadnikom.

Hrvatsko sudjelovanje u mirovnim misijama ocijenjeno je ili vrlo dobrom ili odličnom ocjenom, što pokazuje da imamo što prenijeti drugima, rekao je državni tajnik, napominjući da je sudjelovanje bitno i zbog obuke, usvajanja standarda, interoperabilnosti, ali i za prijenos iskustava.

Saboru je predloženo da donese šest odluka o sudjelovanju OSRH u operacijama potpore miru KFOR na Kosovu, SEA GUARDIAN u Sredozemlju, u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj, u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji potpore miru EU NAVFOR Somalija ATALANTA te u operacijama potpore miru UN-a.

Jednom godišnje izvješće Saboru

Podržavajući sudjelovanje u mirovnim i humanitarnim misijama, Matko Kuzmanić (SDP) izražava zadovoljstvo što je Hrvatska od države koja je ne tako davno trebala takav vid pomoći došla do toga da pomaže drugima. Fale podaci o koristi, financijskim aspektima misijama, dodaje Franko Vidović (SDP), pa predlaže obvezati Vladu da jednom godišnje podnese Saboru posebno izvješće o operacijama u kojima sudjeluju hrvatske Oružane snage.

Rada Borić (ZLB) ističe značajan broj žena u mirovnim operacijama, činjenicu da pojedine misije pridonose stabilizaciji mira, prijenosu znanja, a naši vojnici odlaze u multikulturalna okruženja. Misije, drži, moraju biti poduprte odgovarajućom razvojnom pomoći, smatra da nije odvojeno dovoljno sredstava za razvojnu pomoć. Za Kosovo i Libiju izdvojili smo simbolične iznose, za druge zemlje nula kuna, rekla je Borić.

Klub DP ističe kako se operaciju SEA GUARDIAN u javnosti predstavlja kao borbu protiv krijumčarenja izbjeglica, a zapravo se najviše bavi njihovim spašavanjem i zbrinjavanjem na Mediteranu. Hrvatska treba sudjelovati u akcijama spašavanja izbjeglica, no osobno bih bio sretniji da se bavimo njihovim odvraćanjem od nezakonitog prelaska granica, kaže Stipo Mlinarić (DP), dok Hrvoje Zekanović (HS) dodaje da problem nelegalnih migracija neće stati.

Kad će vojska zaštititi sigurnost građana od ulaska migranata i Jadran da nam strane flote ne rade ekocid? upitao je Miro Bulj (Most).

Mlinarić predlaže i da se u Saboru otvori žurna rasprava koja bi artikulirala jasnu strategiju radi konkretnih mjera UN-a NATO i EU u svrhu sveopće stabilizacije na prostoru BiH.

Zastupnici su suglasni da HV razmjenom iskustava i znanja treba pridonijeti svom jačanju, ali i jačanju gospodarstva kroz vojnu industriju. Treba kapitalizirati iskustva, što bi te operacije mogle značiti za naše gospodarstvo, kazao je Miroslav Tuđman (HDZ).

Izvješće o operaciji u Afganistanu

Klubovi SDP-a i ZLB istaknuli su kako Sabor zaslužuje izvješće o mirovnoj operaciji u Afganistanu. Tamo je bilo angažirano preko 550 ljudi, ne znamo kako je misija završila, koji su joj efekti, kaže Franko Vidović (SDP), s kojim se suglasila Rada Borić (ZLB).

Dat ćemo izvješće, u skladu s propisima, odgovorio je Jakup.

Oporba nezadovoljna zbog dnevnog reda
Izjašnjavanje o amandmanima na Vladin prijedlog izmjena ovršnoga zakona, koji bi već idući mjesec trebao stupiti na snagu, prošlo je uz nezadovoljstvo oporbe, zbog većine odbijenih amandmana. Saborska oporba negodovala je jer je tek sinoć doznala da će se danas izjašnjavati o amandmanima, zbog čega su razmijenili oštre riječi s potpredsjednikom Sabora Željkom Reinerom.

  • Dnevni red je promijenjen 12 sati prije rasprave, ovo nije bilo na dnevnom redu, materijale smo dobili tek prije pola sata, negodovala je Sandra Benčić (Možemo).

Kritikama na promijenjen dnevni red pridružili su se i zastupnici Mosta. Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je kako to pokazuje odnos prema oporbi te samovolju i bahatost vladajućih, a njegov stranački kolega Ante Kujundžić nazvao sve lakrdijom i oblikom diktature.

Pretvarate Hrvatski sabor u robota, najbolje da naručite robote da ovdje dižu ruke, nadovezao se Mostov Miro Bulj.

Tulio Demetlika (IDS) kazao je da se ne može pripremiti za raspravu ako materijale dobije u pola noći na e-mail ocijenivši ponašanje vladajućih nepristojnim i neprimjerenim.

Hrvoje Zekanović (HRAST) tvrdi da promjena nije napravljena na stranicama Sabora i da je napravljena proceduralna pogreška.

Predsjedavajući Željko Reiner pojasnio je da je izjašnjavanje o amandmanima najavljeno u srijedu navečer i da je objavljeno na stranicama Sabora, da je to uobičajena praksa i da je sve jasno rečeno.

  • Pogledajte e-mail, u utorak ste dobili sve amandmane, a na završetku sjednice jučer najavio sam da ćemo o tome raspravljati, nikakva pogreška nije napravljena, kazao je Reiner.

Ante Bačić (HDZ) rekao je da su amandmanu ubačeni na dnevni red kao bi se o izmjenama Ovršnog zakona moglo glasati u petak. Dogovorena je hitna procedura i sad je problem što je to na dnevnom redu, dodao je.

Vesna Vučemilović (DP) pozvala je da se odredi stanka kako bi se smirile strasti, nakon čega je i određena.

Nakon stanke vladin predstavnik odbio je sve oporbene amandmane na izmjene Ovršnog zakona osim jednog SDP-ovog kojeg je prihvatio djelomično , a prihvatio je sve HDZ-ove i Odbora za zakonodavstvo.

SDP je predložio da u okolnostima epidemije uzrokovane Covidom-19 Vlada može donijeti odluku o zaustavljanju ovršnih postupaka najdulje na 6 mjeseci, a Vlada predlaže da od zastoja ne budu obuhvaćene ovrhe nad novčanim sredstvima na računima koje provodi Fina i provedba ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.

Od HDZ-ovih prihvaćen je amandman da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem prijedloga nadležnom sudu putem informacijskog sustava, kao i amandman kojim se proširuje popis primanja koja će biti izuzeta od ovrha (sindikalne pozajmice, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za pričuvnike, nagrade učenika te sportske stipendije sportaša s invaliditetom).

Amandmani Odbora za zakonodavstvo uglavnom su tehničke prirode. (hrt.hr)

Facebook Comments

Posljednje objavljeno

Osnovno obrazovanje odraslih

OgPortal

U Slunju obustavljen projekt na Rastokama, gradonačelnik Katić o izvođaču radova: Njihov posao je blamaža, i ono što je odrađeno loše je napravljeno

OgPortal

Ostavke zbog cijepljenja preko reda padaju i u mafijaškom gnijezdu Corleoneu

OgPortal

Opet problemi s Đakićevim sinom. Potukao se s djevojkama na benzinskoj, prijava na kraju odbačena

OgPortal

“Stradalima od potresa ni kune od državnih milijuna. Političari čekaju izbore”

OgPortal

Pristigla i druga pošiljka spremnika za otpad

OgPortal