Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Kako se raspadao Vladin Znanstveni savjet za covid: Sedam članova pobunilo se još u listopadu

znanstvenici 24h ist7


Tražili su da se još na jesen donesu stroge mjere te da se izbace članovi u mogućem sukobu interesa

Znanstveni savjet za suzbijanje epidemije covida-19 ostaje u sastavu u kakvom je radio do sada ako su svi znanstvenici voljni u njemu ostati. Zasad se u Vladi ne razmišlja ni o kakvim promjenama sastava, pa ni u smislu njegova proširivanja. Rekao nam je to predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić nakon konferencije za novinare na kojoj je objasnio zašto je nazvao pet članova Savjeta koji su potpisali javni apel 26 znanstvenika i liječnika te što im je zapravo poručio. – Svakome od njih rekao sam da sam čovjek dijaloga i da se naša komunikacija nastavlja. Nisam nastupio tako da bih zatvorio vrata – rekao je, ističući da će se ponovno čuti sa svakim članom Savjeta čim riješi dnevne obaveze u Vladi.

Podsjetio je da je na početku epidemije formiran Znanstveni savjet sa 12 članova i da su odmah postavljena pravila. Vlada očekuje savjete, ali je oni ne obvezuju. Zatim da svih 12 članova Savjeta ne moraju nužno imati isto mišljenje o svemu. Bilo je istaknuto da će savjete razmatrati Nacionalni stožer i Vlada koji će donositi odluke, a članovi Savjeta za njih ne snose nikakvu odgovornost.

Medijski angažman

  • Zamolili smo članove Savjeta da se medijski angažiraju kako bi građane informirali o virusu i njegovoj opasnosti. No, u protekla dva mjeseca došlo je do žustrijih rasprava unutar Savjeta i oprečnih interpretacija. Neslaganja su nekada prerasla u otvoreno prozivanje, bez dijaloga među članovima, što onemogućava rad Savjeta – rekao je.
    Očekivao sam da znanstvenici pobijaju hipoteze s kojima se ne slažu, ali je došlo do zahtjeva da se neki članovi Savjeta izbace, što smatramo nekorektnim i s čime se ne slažemo. Svatko mora imati slobodu iznošenja svojih stavova. Posebno kad su danas mišljenja nekih članova oprečna u odnosu na ono što su prije govorili i zastupali – dodao je.

U subotu je, istaknuo je, održao videokonferenciju s članovima Savjeta koja je trajala tri sata te je bila otvorena i konstruktivna. Nitko nije, tvrdi, spomenuo apel, nego je Frka Petešić ostao u šoku u nedjelju ujutro kad ga je vidio u medijima.

  • Osjećao sam se izigrano. I premijeru sam to rekao, da daljnja suradnja nema smisla ako nema međusobnog povjerenja. Nazvao sam ih jučer predvečer, s troje se nisam čuo jer se nisu povratno javili, i iznio im razočaranje. No, premijer ih nije razriješio – rekao je Frka Petešić.

Dugo bez jedinstva
A Vladin savjet već dulje vrijeme ne diše jedinstveno, što je postalo sasvim jasno još početkom ljeta, prije svega po njihovim dijametralno suprotnim prognozama vezanima za jesen: dok su neki od njih u medijima upozoravali na opasnost od jesenskog pandemijskog vala, Gordan Lauc u svojim je istupima govorio o ljetnom i zimskom covidu te tvrdio da je bolje da se što više ljudi zarazi tijekom ljeta.

Kad je u listopadu broj zaraženih počeo snažno rasti, sedam članova Znanstvenog savjeta – Nenad Ban, Josip Car, Petra Klepac, Branko Kolarić, Andreja Ambriović Ristov, Ozren Polašek i Igor Rudan – na sjednici Savjeta tražili su od premijera i Stožera uvođenje strožih mjera. Nitko od njih nije bio za tvrdi lockdown, ali su smatrali da je uvođenje strogih mjera kod manjeg broja zaraženih puno učinkovitije jer sprečava nekontrolirano širenje bolesti i visoku smrtnost.

Ipak, Vlada se nije priklonila njihovu stajalištu nego razmišljanjima znanstvenika Gordana Lauca i Miroslava Radmana, koji su u svojim medijskim istupima relativizirali ozbiljnost epidemije, te onome Dragana Primorca. Tijekom rasprava na Savjetu, Lauc i Primorac su u studenome priznali da su u potencijalnom sukobu interesa.

Kobni Dan sjećanja
Čini se da je ključan bio Dan sjećanja na Vukovar 18. studenoga, kad je unatoč iznimno lošoj epidemiološkoj situaciji u Vukovaru bilo oko 10.000 ljudi, a unatoč preporuci da se zatvore, radili su kafići i restorani. Nekoliko dana kasnije Stožer je uveo strože epidemiološke mjere koje su dodatno postrožene 30. studenoga. Iako su pozdravili donesene mjere, sedam članova Znanstvenog savjeta upozorilo je Frku Petešića da Lauc svojim izjavama u medijima i dalje relativizira situaciju te time loše djeluje na ponašanje građana koji ne znaju kome vjerovati. Stoga je šestero njih na video sastanku s Frka Petešićem u subotu zatražilo da se Lauc makne iz Savjeta. Nakon što je to odbijeno, odlučili su potpisati Apel. Premijerovu reakciju nisu dugo trebali čekati.

  • U ponedjeljak me nazvao gospodin Frka Petešić i rekao da se premijer zahvaljuje na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji sam potpisala. Vidjela sam demanti nakon toga, ali nisam ih razumjela što su time htjeli reći – rekla nam je dr. Andreja Ambriović Ristov. Njezine riječi potvrđuje i Nenad Ban. – Frka Petešić mi je rekao da mi se zahvaljuju na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji sam potpisao. Kasnije sam vidio da Vlada to demantira pa sad ne znam što bih mislio. Po meni je jako važno da ne izgubimo pregled nad velikim problemom s kojim smo suočeni, a to je da suzbijemo i kontroliramo epidemiju. Zbog toga je ključno da Znanstveni savjet uključuje i veći broj epidemiologa koji će nastaviti pažljivo procjenjivati situaciju i davati preporuke. S moje strane, spreman sam surađivati ili formalno ili neformalno – rekao nam je Ban.

Slično misli i epidemiolog Branko Kolarić. – Posao liječnika epidemiologa obavljam već više od 15 godina te ću, naravno, nastaviti i dalje zbog ljudi koji slušaju preporuke, i meni je to dovoljno. Sve drugo manje je važno: trenutačno mi je u fokusu suzbijanje pandemije i njezinih posljedica, u što ulažem sve znanje i iskustvo – rekao je.

Ozren Polašek rekao nam je da od početka epidemije zagovara i na Savjetu i u medijima strože mjere, pažljivu interpretaciju rezultata i odlučivanje korištenjem metoda medicine utemeljene na dokazima. – Stoga nisam vidio dodatnu svrhu u potpisivanju izjave. Konačno, želio sam izbjeći podjele i gubitak energije kad nam je prijeko potrebno zajedništvo da se riješimo situacije u kojoj smo se našli – rekao je Polašek.

  • O događajima o kojima danas čitamo u medijima ne znam ništa osim onoga što čitam, a i to nije baš jasno. S nekim kolegama se nisam slagao u određenim interpretacijama i procjenama, no to nikad ne bih definirao sukobom nego nepoklapanjem stajališta – rekao nam je Gordan Lauc. Priznao je da je u potencijalnom sukobu interesa, o čemu je upozorio Znanstveni savjet.
    Počeli se dijeliti još ljetos, eskaliralo prošli vikend
    ožujak 2020.
    Po uzoru na neke druge države, poput Velike Britanije, Vlada je osnovala Znanstveni savjet kao savjetodavno tijelo čiji ju savjeti ne obvezuju. Čini ga 12 članova, mahom znanstvenikarazličitih struka i poimanja epidemije

ljeto 2020.
Postaje jasno da članovi Savjeta ne dišu jedinstveno: dio njih upozoravao je na opasnost od pogubnog drugog vala na jesen, dok su drugi javno zagovarali da se što više ljudi zarazi tijekom ljeta

listopad 2020.
Podaci o broju zaraženih, umrlih i hospitaliziranih počinju opasno rasti, a predikcije pokazuju da će u bolnicama do kraja mjeseca biti više od 1000 ljudi. Sedam članova Savjeta zahtijeva hitno strože mjere, dok je zaraza još većim dijelom pod kontrolom. Odbijeni su. Dio njih sve glasnije i javno upozorava na katastrofu

  1. prosinca 2020.
    Dio Savjeta traži od Vlade da razriješi članove Gordana Lauca i Dragana Primorca zbog mogućeg sukoba interesa i dovođenja javnosti u zabludu. Vlada to odobija
  2. prosinca 2020.
    Pet članova Savjeta, zajedno s još 21 stručnjakom, upućuje javnosti apel u kojem od Vlade zahtijeva konkretnije mjere

Vlada demantira da je smijenila petero članova, no oni za to ne znaju…


Nenad Ban, profesor na ETH-u u Zürichu
Jako je važno da ne izgubimo pregled nad velikim problemom s kojim smo suočeni, a to je da suzbijemo i kontroliramo epidemiju. Zbog toga je ključno da Znanstveni savjet uključuje i veći broj epidemiologa koji će nastaviti pažljivo procjenjivati situaciju i davati preporuke

Branko Kolarić, NZJZ “Andrija Štampar”
Posao liječnika epidemiologa obavljam već više od 15 godina te ću, naravno, nastaviti i dalje zbog ljudi koji slušaju preporuke, i meni je to dovoljno. Sve drugo manje je važno: trenutačno mi je u fokusu suzbijanje pandemije

Andreja Ambriović Ristov, Institut “Ruđer Bošković”
U ponedjeljak me nazvao gospodin Zvonimir Frka Petešić i rekao da se premijer Andrej Plenković zahvaljuje na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji sam potpisala s kolegama. Vidjela sam demanti nakon toga, ali nisam ih razumjela što su time htjeli reći

Igor Rudan, profesor na Sveučilištu u Edinburghu
Poznati hrvatsko-britanski znanstvenik i minuciozni analitičar epidemije koronavirusa nije komentirao sve što je slijedilo nakon što je, zajedno s još 25 kolega i liječnika, potpisao javni apel. Jedan je od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu

Petra Klepac, docentica na LSHTM-u u Londonu
Diplomirala biologiju i ekologiju na PMF-u, a doktorirala na MIT-u. Često je citiraju kao vrhunsku stručnjakinju u britanskim medijima. Upozorava od početka da je covid-19 ozbiljna bolest, s visokom smrtnošću i s mogućim dugotrajnim posljedicama i kad je riječ o mladim ljudima. (jutarnji.hr)

Facebook Comments

Posljednje objavljeno

Od početka pandemije oboljelo 7% Ogulinaca

OgPortal

Ove godine ćemo, po prvi put, uživati u Ogulinskom festivalu bajke u dva navrata

OG Portal

Sloveniju brine slučaj reinfekcije unatoč cijepljenju

OgPortal

Glavna splitska epidemiologinja: ‘Situacija nije dobra. Ako se ovako nastavi, odgodit ćemo otvaranje kafića‘

OgPortal

Danas je dan ružičastih majica

OgPortal

Među najboljima su na svijetu u cijepljenju, a korona opet bukti. Što se događa?

OgPortal