Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Bogdanović: Obitelji često znaju da su smjestili korisnika u ilegalni dom

otvoreno domovi ist

Manji dio korisnika iz otkrivenih 16 ilegalnih domova za starije i nemoćne još se uvijek ondje nalazi jer obitelji za njih traže alternativni smještaj, kazala je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. HTV je u utorak objavio da je Ministarstvo otkrilo kako je 16 domova, unatoč zabrani, i dalje pružalo usluge.
Bogdanović napominje da nijedan korisnik u ilegalnom domu nije s rješenjem centra za socijalnu skrb. Dodaje da su ugovori potpisivani s osobama koje su glumile da imaju licencu, a obitelji nisu provjeravale je li ti domovi legalno posluju. Napominje da je lokalna zajednica ta koja mora, zajedno sa svojim građanima, osvijestiti da je poslovanje nelegalnih domova protupravno te bi trebala imati obavezu i prijavljivati.

Govoreći o novčanim kaznama za domove kazala je da su od 10.000 do 50.000 kuna. Smatra da kazna jeste premala i ističe da se još nikada nije niti naplatila ova najviša, nego je najčešća od 5.000 do 10.000 kuna.

Naglasila je da u domovima postoji sustav nadzora, da je tu riječ o redovnom nadzoru pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi, izvanrednom nadzoru koji ide preko prijava te kontrolnom nadzoru.

  • U protekla dva mjeseca provedena su 132 nadzora, a od toga je više od 50% bilo na pružateljima usluga osobama starije životne dobi, kazala je i dodala da je povećan broj inspektora s 10 na 30. Čak i da imamo 1000 inspektora, ako se kao građani dovoljno ne osvijestimo i ne prijavljujemo svaku nepravilnost, nećemo moći stati na kraj nekim situacijama, istaknula je.

eljko Kolar, krapinsko-zagorski župan, kaže kako mu je “nevjerovatno da se netko ima hrabrosti upustiti u takvu avanturu nakon tragedije koja se dogodila u Andraševcu”. Opisao je proceduru kako županija nekome daje rješenje za otvaranje doma za starije i nemoćne osobe, a istaknuo je i da je ove godine bilo 14 prijava u vezi s domovima te ih je županija sve proslijedila Ministarstvu.

  • Neki domovi prijavljivani su i po nekoliko puta – jedan je prijavljivan tri puta, a drugi četiri. Potom je na lice mjesta izašla inspekcija, napravila zapisnik i pokrenula određene postupke, kaže Kolar i dodaje da je problem u tome što mora proći određeno vrijeme da bi se ljudi zbrinuli, a i da postupci jako dugo traju. Za jedan dom je pokrenut sudski postupak, u veljači je inspekcija izdala rješenje o zabrani rada, a dom danas još uvijek radi, istaknuo je. Smatra i da kazne trebaju biti rigoroznije.

Ćorluka: Korisnici trebaju znati u kakav dom ulaze

Pavo Ćorluka, predsjednik HUP-a – Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi i vlasnik doma za starije, napominje da pozornost treba biti usmjerena prema korisnicima.

  • Nemamo kriterije, kategorizirane domove i akreditirane domove. To su tri krucijalne stvari koje trebamo napraviti. Mi smo zadnja država u EU koja to još nije napravila. Moramo korisnicima omogućiti da znaju u kakav dom ulaze. Ako nekoga trebate smjestiti u dom nemate informaciju je li on legalan, ilegalan, obiteljski dom i slično. Mi u HUP-u zagovaramo da se ilegalni domovi detektiraju, kazao je i dodao da je potrebna metodologija izračuna cijena. Spomenuo je i da su stvorene dvije kategorije ljudi – oni povlašteni koje se financira i oni koji se sami financiraju.

Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Zagreba kaže da je u Zagrebu 11 domova, od toga je 10 onih kojima su prenesena osnivačka prava, a jedan je potpuno u vlasništvu grada Zagreba. Ukupni kapacitet im je 4.000 korisnika. Osim toga, tu je i 27 privatnih domova, 34 obiteljska, a šest su pružatelji usluga bez osnivanja ustanove. Njihov ukupni kapacitet je za 6.458 osoba, kazala je i dodala da s obzirom na trenutačnu situaciju u vezi s epidemijom koronavirusa kapaciteti u gradskim i privatnim domovima nisu popunjeni.

  • Ne treba generalizirati. I privatni domovi koji su pružatelji usluga također su partner svima nama jer znamo koliki je pritisak na županijske domove. Zbog toga moramo raditi na kvaliteti usluga i na tome da oni budu jednaki partneri da bi kvaliteta usluge za korisnike bila odgovarajuća. Imali smo u proteklih 19 godina na deseteke prijava i na svaku smo reagirali prema nadležnom ministarstvu, istaknula je Galić.

Karolina Martinus, ravnateljica zagrebačkog Doma za starije osobe Sveta Ana, kaže da taj dom ima 305 korisnika i 120 radnika koji o njima skrbe. U vezi s inspekcijama potvrdila je da su one redovne. Na pitanje o mišljenju u vezi s nesretnim slučajevima u privatnim ilegalnim domovima Martinus je naglasila kako je potrebno “pomno dugoročno planiranje zbrinjavanja stanovništva”.

  • Evidentno je da je u Hrvatskoj sve više starije populacije i problem će biti sve veći što vrijeme više prolazi. Potrebna je dugoročna politika koja ima zadatak vidjeti na koji način će se zbrinuti starija populacija, dodaje.

Ćorluka naglašava da su prema nekim istraživanjima u Hrvatskoj upravo obiteljski domovi najpopularniji smještaj za starije. Prema njegovom mišljenju “nemoguće je da se za obiteljski dom unajmi objekt, već bi ondje trebala biti ustanova”. Smatra da su malim mjestima potrebni obiteljski domovi i da se ne smije stvoriti loša slika o privatnim obiteljskim domovima. Probleme, kaže, treba rješavati, a ne domove gasiti. Moramo im pomoći da se dignu na razinu kao što je to u Austriji, Slovačkoj, Češkoj i slično, napomenuo je.

“Osnivač obiteljskog doma treba živjeti u objektu u kojem je osnovao dom”

Bogdanović je objasnila da su obiteljski domovi zamišljeni kao nešto što bi trebalo biti nastavak svakoj starijoj osobi koja više ne može ostati u vlastitoj biološkoj obitelji, da nastavi živjeti obiteljskim životom.

  • Nedopustivo je da osnivač obiteljskog doma ne živi u objektu u kojem je osnovao taj dom. To je prvi preduvjet. Drugi je preduvjet da članovi obitelji rade u tom domu i da zaposle onoliko ljudi koliko je potrebno sukladno pravilniku o minimalnim uvjetima da se može postići visoka kvaliteta te usluge. Nedostaci koji se događaju su upravo kršenje onoga što je navedeno. Nikome nije u interesu ugasiti obiteljske domove, dodala je.

Smatra da kategorije domova moraju postojati, da cijene usluge moraju s tim biti usklađene, a uvjeti zadovoljeni. Istaknula je da se obiteljskim domovima treba dozvoliti da postoje i dalje, ali će se, kako kaže, smanjiti njihov broj.

  • Nitko me ne može uvjeriti da s 20 ljudi u jednom prostoru možemo živjeti obiteljskim životom. Koja je to obitelj u Hrvatskoj koja ima 20 članova plus još obitelj koja o njima brine i radi ondje, upitala je Bogdanović.

Ćorluka se s tim ne slaže i tvrdi da je ekonomski neisplativo imati domove s manje od 20 korisnika. Stvorit će se, kaže, samo još jedna veća dubioza, veći val nelegalnih domova.
Na pitanje kakva je situacija s ilegalnim domovima u EU, Bogdanović je kazala da u EU ne postoje obiteljski domovi.

  • Nemaju čak niti udomiteljstvo za starije. To je tradicija u Hrvatskoj. Ondje imate “group-home” s oko 10 korisnika i dom, koji je npr. osnovala jedinica lokalne, regionalne, područne samouprave, kanton ili netko drugi. No obiteljski domovi ne postoje. Mi smo to uveli jer smo imali situaciju da su udomiteljske obitelji koje su mogle imati do šest članova “lagano” to pretvarale u 10 ili 12. Ljudi su tamo doista bili zadovoljni. Nije domova tada niti bilo toliko niti je bilo ovakvih situacija tamo. Naprosto ih je doista trebalo sačuvati. Nismo imali niti dovoljno alternative. Nije bio dovoljan broj privatnih domova ni decentraliziranih domova, istaknula je.

“Često se dogodi da obitelji nemaju izbora pa zažmire nad onim što vide u domu”

Korisnici će moći odabrati što žele, dodaje Bogdanović, onda kada u svakom gradu budemo imali umjesto jednoga barem tri doma. Tada će imati izbor.

  • Često se dogodi da obitelj nema izbor i onda zbog toga zažmiri nad onim što vidi. Pokušavamo i što više sredstava europskih fondova usmjeriti upravo u jedinice lokalne, područne, regionalne samouprave i privatnike da osnivaju nove domove, dodala je.

Govoreći o izmjeni zakona Bogdanović je najavila da će se predložiti stroži nadzor i veće kazne. Obvezat ćemo jedinice lokalne područne i regionalne samouprave, kao oni koji izdaju rješenja, da i prate, izvještavaju o domovima. Predlaže i relicenciranje.

  • Ako si jednom stekao licencu ne znači da ćeš i za pet godina poslovati jednako kvalitetno i da ćeš poslovati pod istim uvjetima. Dobiju rješenja za otprilike 10-15 ljudi i onda se dogodi ono kao u Andraševcu. Nije to bilo prekobrojno, već je bilo tri puta više ljudi u odnosu na ono za što su registrirani. Ne može me nitko uvjeriti da to nitko nije znao, dodala je.

Galić: Obiteljski domovi su vaninstitucionalni oblik zbrinjavanja ljudi

U obiteljskim domovima nema strukture vlasti, napomenula je Galić i naziva to izvaninstitucionalnim oblikom zbrinjavanja starijih osoba.

  • Nije važno samo osnivati ustanove, graditi domove. Moramo postati država koja će imati dovoljno usluga van institucije pa će starijim ljudima, u njihovom vlastitom domu, što je puno humanije pružiti sve one usluge koje naši stari sugrađani imaju u domu, dokle god je to moguće. Zbog toga su nam važni obiteljski domovi. Oni nisu ustanove. To je vaninstitucionalni oblik zbrinjavanja ljudi, istaknula je Galić.

Kolar je napomenuo kako je bitno da je inspekcija u domovima na regionalnoj razini, kako bi “mogli cirkulirati praktički svakodnevno i kontrolirati što se događa”. Potvrdio je da bi domovi trebali imati licencu na određeno vrijeme.

  • Najčešće nam se događa da su u ilegalnim domovima korisnici čije obitelji znaju da je riječ o takvom domu. Vrlo svjesno to ljudi rade. Među njima su i ljudi koji su vrlo ugledni u društvu. Znamo za takve primjere, kazala je Bogdanović.

Galić je naglasila potrebu da zaposleni u domovima moraju biti educirani te ako se traži da budu njegovatelji, moraju imati i dokaz za to.

Martinus: Dom ‘Sveta Ana’ sačuvao korisnike od zaraze koronavirusom

Martinus je naglasila da u domu “Sveta Ana” nijedan korisnik dosad nije zaražen koronavirusom. Kaže da je to rezultat dobrog timskog rada u ustanovi te silne potpore koju dobivaju iz raznih izvora. Potvrdila je da su dosad imali nekoliko inspekcijskih epidemioloških nadzora koji su provjeravali rade li u skladu s epidemiološkim uputama. Govoreći o korisnicima kazala je da su to “lucidni ljudi koji su u životu imali turbulentna razdoblja i koji su podnijeli mnoge terete i nedaće kroz život. Vrlo su i informatički pismeni i oni su nam saveznici u ovom dobrom rezultatu”, dodala je.

Bogdanović je izjavila da država trenutačno ima samo tri doma za starije i nemoćne, a da je još 2000. godine 45 domova decentralizirano i predano županijama na upravljanje. Iz nacionalnog programa oporavka planira se milijardu kuna za izgradnju domova za starije, a planiraju se i sredstva u novom operativnom programu 2021.-2027., istaknula je savjetnica ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. (hrt.hr)

Facebook Comments

Posljednje objavljeno

Od početka pandemije oboljelo 7% Ogulinaca

OgPortal

Ove godine ćemo, po prvi put, uživati u Ogulinskom festivalu bajke u dva navrata

OG Portal

Sloveniju brine slučaj reinfekcije unatoč cijepljenju

OgPortal

Glavna splitska epidemiologinja: ‘Situacija nije dobra. Ako se ovako nastavi, odgodit ćemo otvaranje kafića‘

OgPortal

Danas je dan ružičastih majica

OgPortal

Među najboljima su na svijetu u cijepljenju, a korona opet bukti. Što se događa?

OgPortal