Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Stožer odlučno protiv ideje iz Istre, a sada se s velikim zanimanjem iščekuje vikend odluke

koronavirus u hrvatskoj ist


Veliku ulogu u odluci o popuštanju imat će i odluke drugih europskih zemalja koje se mahom sve više zatvaraju

U iščekivanju nedjeljnog sastanka kad bi premijer Andrej Plenković u suradnji s resornim ministrima, epidemiolozima i članovima nacionalnog Stožera civilne zaštite trebao donijeti odluku o daljnjim mjerama, počeli su prvi pritisci. Istarska županija od Vlade i stožera traži otvaranje fitness centara i teretana te otvaranje sporta za najmlađe, zahtijevaju i da samostalno donose odluke o popuštanju i pooštravanju mjera.

“Stožer civilne zaštite Istarske županije zahtijeva od Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluke koja će omogućiti rad teretana, fitness centara, sportskih i rekreacijskih centara te treniranje sportaša pojedinaca u individualnim sportovima (pojedinačnim), na otvorenom prostoru, na području Istarske županije.

Stožer civilne zaštite Istarske županije zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske da nakon 1. veljače 2021. godine dopusti županijskom stožeru CZ-a donošenje odluka o mogućim opuštanjima i mogućim strožim mjerama sukladno epidemiološkim procjenama na području Istarske županije”, stoji u priopćenju koje je poslao istarski stožer.
Bez velikih pomaka
No, kako doznajemo, nacionalni stožer ne planira dopustiti samostalne odluke. Naime, iako se istarski stožer tijekom cijele epidemije pokazao odgovoran i donosio pravovremene mjere, u nekim situacijama čak i prije nacionalnog, dopustiti im samostalne odluke značilo bi da se to mora odnositi na sve županijske stožere, što se neće dogoditi.

S velikim zanimanjem tako se iščekuje nedjelja i konačna odluka. Prema našim informacijama, zdravstveni dio Vlade i stožer nikako nisu za veća popuštanja, odnosno nisu uopće za popuštanja, a ekonomski dio Vlade cijelu priču gleda sa svog stajališta.

Veliku ulogu u odluci imat će i iskustva iz drugih europskih zemalja koje se mahom sve više zatvaraju pa je sigurno da neće biti velikih pomaka. Premijer Andrej Plenković je rekao da će sve staviti na stol i vidjeti s obzirom na nove brojeve što se može pustiti 1. veljače, a što će čekati jasniju situaciju.

Dodao je i da stvari moramo gledati realno, da popuštanje ovisi o “semaforu”, odnosno je li puno zaraženih, hospitaliziranih, pacijenata na respiratoru i preminulih.

  • Mi smo sada objektivno u boljoj situaciji nego što smo bili, i to je dobro, ali nismo u fazi da je opasnost nestala. Gledam sve mjere koje kolege poduzimaju u Europi, u Francuskoj je policijski sat na snazi od 18 do 6 sati, slična je situacija u brojnim zemaljama. Nastojali smo sve balansirati, što je manje kontakata, manje je zaraze, a ideja je da se tijekom veljače, ožujka, travnja većina najugroženijih i najizloženijih skupina procijepi, a onda i 70 posto populacije općenito – rekao je premijer i dodao da smo dobro “odvozili slalom” kroz blagdane zahvaljujući mjerama i odgovornosti građana.

Iako je dosad više puta govorio da bi bilo najbolje pričekati toplije vrijeme i veću procijepljenost prije popuštanja, potpredsjednik Vlade i šef Stožera civilne zaštite Davor Božinović nije dao više informacija na tu temu.

  • Ne mogu ništa reći jer će se tek na sastanku razgovarati o svemu – rekao je Božinović.

Covid-putovnice
I tijekom petka govorilo se o sastanku Vijeća Europe koje je imalo samo jednu temu, koronavirus iz kuta cjepiva, mjera i daljnjih koraka. Europa se mahom sve više zatvara. Primjerice, Nizozemska prvi put od Drugog svjetskog rata ima policijski sat. I druge zemlje su krenule tim putem, a Njemačka se također sve više zatvara unatoč poboljšanju brojki. Naravno, veliki je strah od novih, mutiranih, brzoširećih sojeva koje prijete Europi. Stoga ne iznenađuje da će i naši čelnici uzeti u obzir ove aspekte.

Osim toga, čeka se kategorizacija tamnocrvenih regija, raspravlja se o covid-putovnicama i brzim antigenskim testovima koji bi trebali postati standard. Naime, kako doznajemo, u skoroj budućnosti brzi antigenski testovi trebali bi postati epidemiološki standard, a ne dijagnostički. Jer uz prevelike brojeve gubi se mogućnost hvatanja kontakata tako da bi veće korištenje brzih antigenskih testova moglo zamijeniti taj dio.

Hrvatska bi u tom slučaju trebala voditi evidenciju o tim testovima i objavljivati je, jer se sada evidentiraju i objavljuju samo oni oboljeli koji su dijagnosticirani PCR testovima. HZJZ, unatoč inzistiranjima novinara, nikad nije odgovorio koliko je brzih testova dosad napravljeno te koliko je u Hrvatskoj još potvrđeno bolesnih koji se nigdje ne evidentiraju.

To čudi jer je osjetljivost brzog testa veća od 97 posto. (jutarnji.hr)

Facebook Comments

Posljednje objavljeno

Rusi tvrde da do lipnja mogu osigurati pedeset milijuna doza cjepiva za Europu

OgPortal

Osniva se 21 obiteljski sud: O razvodima, djeci i skrbništvima odlučivat će specijalizirani suci

OgPortal

Povijesni susret u Najafu: Papa se sastao s poglavarom iračkih šijita, čovjekom koji ne prima gotovo nikoga

OgPortal

Posječena šuma, ukradeni janjci

OgPortal

Hrvatska bi po prvi put trebala dobiti registar stanovništva

OgPortal

U veljači privedeno gotovo 100.000 migranata

OgPortal