Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Rusija ‘kuha‘ uoči 2. veljače, konačno se oglasio i Putin: ‘Tako to rade teroristi!‘

putin-23443 ist


Podižu se i kaznene prijave, a jedan policajac iz Kurska je promptno izbačen s posla jer je snimio videoporuku podrške Navaljnom

Nakon masovnih antirežimskih prosvjeda diljem Rusiji, od Kamčatke do Baltika, ovog vikenda, obje strane zbrajaju “koristi i štetu”.

Kako javljaju ruski mediji, prosvjed je održan u čak 125 gradova, uhićeno je oko 3700 ljudi, među kojima i 49 novinara, a kako javljaju nevladine udruge, privođenja još traju. Podižu se i kaznene prijave, a jedan policajac iz Kurska je promptno izbačen s posla jer je snimio videoporuku podrške Navaljnom.

No, vlasti i organizatori uvelike se razilaze u broju sudionika – od 200 i više tisuća kako kažu u stožeru Navaljnog do manje od 40 tisuća kako tvrdi vlast. Za Moskvu jedni kažu 50 tisuća, a policija 4000, dok je uhićeno 1430 sudionika.
No, kako bilo, subotnji prosvjed mogao bi biti tek početak jednog duljeg procesa bunta protiv režima Vladimira Putina s neizvjesnim krajem. Andrej Morev iz oporbene demokratske izvanparlamentarne stranke Jabloko smatra da trenutačno vlada pat-pozicija: vlast razmišlja kako zaustaviti prosvjede i umanjiti štetu, a “građansko društvo vida rane i razmišlja o sljedećem potezu”.

Naime, suradnici Alekseja Navaljnog, Leonid Volkov i Ivan Ždanov, putem društvenih mreža i YouTubea (državi mediji za njih su još nedostupni) za sljedeći vikend najavljuju nove prosvjede: “Nećemo sjediti prekriženih ruku jer Navalni je još u zatvoru”.

Iako režimski mediji nastoje umanjiti značaj prosvjeda, iz Kremlja su ipak komentirali subotnji bunt.

  • Na nezakonite i neodobrene prosvjede izašao je mali broj ljudi, ali zato puno ljudi glasa za Putina – izjavio je kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov, naglasivši da “kada se usporedi broj buntovnika s brojem onih koji su glasovali za ustavne promjene na referendumu, onda se vidi koliko je malo ljudi izašlo na ulice”.

Podsjetimo, ustavnim promjenama je Vladimiru Putinu omogućeno da se, nakon četiri mandata, još najmanje dva puta kandidira na predsjedničkim izborima, što bi, ako iskoristi tu mogućnost, značilo da na vlasti može biti sve do 2036. godine.

Peskov je optužio SAD da se “indirektno miješa u unutarnje poslove Rusije te pruža podršku onima koji krše zakone Rusije i podržava neodobrene prosvjede”. Naime, rekao je kako je ambasada SAD-a u Moskvi prethodni dan objavila “timeline” prosvjeda. Iz ambasade su, pak, odgovorili da je to uobičajena praksa upozorenja svojim građanima da izbjegavaju mjesta prosvjeda te da se paze.

No, tajnik Generalnog vijeća Putinove vladajuće Ujedinjene Rusije, Andrej Turčak, optužio je “mašineriju Zapada za pokušaj destabilizacije i rušenja Rusije“ te pozvao Ruse da se kao nikada dosad okupe oko “našeg predsjednika koji je spasio zemlju i uspješno je vodi u uvjetima mirnog vjetra”. Andrej Klimov iz parlamentarne Komisije za zaštitu suvereniteta tvrdi kako postoje “ozbiljne indicije o umiješanosti zapadnih obavještajnih službi u subotnjim prosvjedima”. Prokremaljski medij uglavnom govore o zapadnom petljanju, o stranim plaćenicima, a Navalnog opisuju kao čovjeka koji je “uhvatio svojih pet minuta slave”.

No, čini se da su prosvjedi ipak uznemirili Kremlj jer, kako kažu mnogi ruski politolozi, teško je predvidjeti kako će se stvari razvijati. Uvjereni su da prosvjedi nisu bili za “jednokratnu uporabu” te da su građani prešli barijeru straha od brutalnosti policije i mogućih uhićenja jer unatoč tome što prokremaljski mediji tvrde da su organizatori prosvjeda zloupotrijebili maloljetnike (govore o stotinjak privedenih srednjoškolaca) pa se govori o “buntu Tik Tok generacije” ali, politolog Ilija Geraščenkov u moskovskom listu Komersant kaže kako je vidljivo da su okosnicu prosvjeda predstavljali ipak zreli ljudi od 35 do 45 godina.

Smatra da Rusiju čeka “dugotrajni i iscrpljujući maraton”. “Svjedočili smo političkoj snazi oko koje se mogu okupiti svi nezadovoljnici režimom i sadašnjim stanjem. To predstavlja opasnost za vlast jer Ujedinjena Rusija na izbore (trebali bi biti u rujnu) ide s najnižim rejtingom u povijesti”.

Geraščenkov kaže da više nije riječ o borbi za Navalnog i oko njega, nego “kako će građani Rusije doživjeti i prihvatiti ove prosvjede”. Politolog Mihail Vinogradov, pak, u Komersantu rasuđuje da bi se mogao ponoviti bjeloruski ili habarovski scenarij, prema kojemu prosvjedi mogu biti dugi i stalni, ali bez pravog učinka. (Podsjetimo da u Bjelorusiji i Habarovsku već više od šest mjeseci traju prosvjedi, ali niti ih vlast može zaustaviti, niti oni, zasad, daju rezultate.) Vinogradov smatra da do velikih promjena u Rusiji može doći samo ako dođe do raskola u političkoj eliti, a to zasad, prema njegovu mišljenju, nije na vidiku.

Svi sada čekaju što će biti 2. veljače kada Simonovski sud u Moskvi odlučuje o tome hoće li uvjetnu kaznu Navalnom od 3,5 godina “pretvoriti” u zatvorsku te hoće li se, kako pišu i neki ruski mediji, protiv njega podići još neke kaznene prijave koje bi ga na dulje mogle smjestiti iza rešetaka i onemogućiti mu bilo kakvo političko djelovanje. Mnogi smatraju da će se Kremlj “izbaviti” od Navalnog najmanje do sljedećih predsjedničkih izbora 2024. godine.

I dok vlast optužuje Zapad da stoji iza prosvjeda, iz Bruxellesa dolaze najave o uvođenju novih ekonomskih sankcija protiv Rusije i nekih njezinih političkih dužnosnika. EU traži puštanje na slobodu Navalnog i osuđuje brutalnost policije, a Manfred Weber, šef Europskih pučana, kaže kako treba s riječi prijeći na djela te “udariti Putinov režim gdje ga naviše boli – po novcu”. Stoga je pozvao na obustavu daljnjeg rada na gradnji plinovoda Sjeverni tok 2, iako ruski mediji javljaju da su obnovljeni radovi u Danskoj na tom važnom geostrateškom projektu.

No, dok SAD i EU najavljuju zaoštravanje odnosa s Rusijom, iz Kine je stigla podrška Putinu, odnosno upozorenje SAD-u da se ne miješa u unutarnje stvari Rusije. Kako navodi ruska agencija TASS, iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova poručili su da Peking “odlučno odbacuje miješanje u unutarnje stvari suverene države”.

Putin: Tako to rade teroristi
O velikim subotnjim prosvjedima, koje režimski mediji nazivaju beskrupuloznom ruljom, oglasio se i ruski predsjednik Vladimir Putin.

On je kazao kako “svi imaju pravo izražavati svoje mišljenje, ali u okvirima zakona”.

  • Izlaziti iz okvira zakona je opasno, to dovodi do potresa u društvu od čega bi nastradali svi. Nitko ne smije kršiti zakon da bi ostvario i zaštitio nekakve svoje ambiciozne političke ciljeve – u politici se to tako ne radi, kazao je ruski predsjednik u videoobraćanju povodom Dana studenata.

Kao primjer je naveo krah carske Rusije i raspad SSSR-a.

Za Putina je “nedopustivo koristi neodobrene akcije da se dođe po političkog cilja”.

Putin se osvrnuo i na sudjelovanje maloljetnika u prosvjedima, na čemu najviše inzistiraju prokremaljski mediji.

  • Tako postupaju teroristi koji ispred sebe guraju žene i djecu, kazao je Putin, koji je prosvjednike tako zapravo nazvao “teroristima”, a ujedno je i pohvalio djelovanje policije koja je, kako kaže, “djelovala u okvirima zakona” (jutarnji.hr)
Facebook Comments

Posljednje objavljeno

Aplikaciju “Kuda s otpadom” naći ćete na mrežnoj stranici SKG-a

OgPortal

Uhićena iskusna inspektorica. Častila se u lokalima koji su kršili epidemiološke mjere

OgPortal

Skidali križ s karlovačke crkve, a ispod njega pronašli tajanstveni svitak iz 1794.: “U njemu možda ima i novca”

OgPortal

Utorkom iz muzejskog arhiva -Najave filmova 1924. godine

OgPortal

Milanović neće sutra doći na Bandićev pogreb: ‘O njemu sam sve rekao prethodnih godina’

OgPortal

Sudar vlaka i automobila -unatoč zabrani i spuštenom braniku vozač automobila nije se zaustavio

OgPortal