Aktualno Hrvatska i svijet Svijet

U Europi izbio totalni rat oko cjepiva: ‘Ovo će zatrovati naše odnose za nekoliko generacija!‘

cjepivo korona ist


Bijesni dužnosnici EU rekli su da će istražiti zašto Britanija ne pati od kašnjenja u dostavi cjepiva kakva se događaju u Europi

Bijesni torijevci upozorili su danas da će EU “zatrovati” odnose za “nekoliko generacija” ako ostvari prijetnje da će blokirati pošiljku cjepiva Pfizer za Veliku Britaniju – dok su ministri inzistirali da su “sigurni” da će se opskrba održati, piše Daily Mail.

Bruxelles je zatražio od farmaceutskih kompanija da ih upozore kad izvoze cjepiva izvan 27 država članica EU, uključujući desetke milijuna doza namijenjenih Britaniji. Njemački ministar zdravstva zatražio je da EU dobije “pošten udio” i podržao kontrolu izvoza.

Ministar zadužen za cjepiva Nadhim Zahawi inzistirao je jutros da veliki napor Ujedinjenog Kraljevstva da četiri najosjetljivije skupine budu cijepljene do sredine veljače, neće biti ometen.
No, to je razljutilo starije zastupnike, a ministar zdravstva Jeremy Hunt obrušio se na “nacionalizam cjepiva” i rekao da EU ne smije blokirati zalihe kupljene “legalno i pošteno”.

U međuvremenu, bjesni još jedan spor nakon što su dvije njemačke novine objavile da bi regulator EU mogao odbiti dati punu suglasnost Oxfordu / AstraZeneci, nakon što je procurilo da je učinkovitost tog cjepiva za stariju populaciju navodno samo osam posto.

Međutim, farmaceutska je tvrtka tu tvrdnju označila kao “apsolutno netočnu” i “neutemeljenu”, a jedan izvor iz Whitehalla rekao je za Playbook da je to vrsta taktike “koju očekujete od Rusa”.

Njemačko ministarstvo zdravstva danas je očajnički pokušalo suzbiti negodovanje, negirajući da postoje bilo kakvi podaci koji ukazuju na učinkovitost samo 8 posto među starijim ljudima. Inzistiralo se na tome da odluka o odobrenju cjepiva još uvijek treba biti donesena u petak.

Pokušava li EU blokirati isporuku cjepiva?
Zastupnik torijevaca Damian Collins sugerirao je da je taj sastanak povezan s prepirkama između EU-a i AstraZenece – koja ima sjedište u Velikoj Britaniji, dok Pfizer ima proizvodno središte u Belgiji – zbog pristupa zalihama. “U svakom slučaju je opasno i neodgovorno i samo pomaže pokretu protiv cijepljenja”, rekao je.

Zahawi je za Sky News rekao: “Uvjeren sam da će Pfizer isporučiti količine koje su nam potrebne kako bismo ispoštovali krajnji rok koji je sredinom veljače. Pfizer će nam dostaviti cjeiva. Siguran sam da će isporučiti u Ujedinjeno Kraljevstvo, EU i ostatak svijeta. Uvjeren sam da ću do jeseni moći cijepiti cijelu odraslu populaciju.’

Izbjegao je pitanje o tome pokušava li EU blokirati opskrbu cjepivom, čiji program cijepljenja zaostaje za britanskim. Zastupnici su taj potez označili ‘podlim i sebičnim’.

Hunt je rekao za Telegraph: “Ako bi EU jednostrano poduzela mjere koje ograničavaju zalihe cjepiva koje je Velika Britanija kupila legalno i pošteno, to bi otrovalo ekonomske odnose za čitavu generaciju. U takvom kritičnom trenutku svijet treba nacionalizam cjepiva poput rupe u glavi’, rekao je.

Sinoć su dvije njemačke novine objavile da su im stručnjaci EU na neslužbenom brifingu rekli kako su utvrdili da je cjepivo Oxford / AstraZeneca, proizvedeno u Velikoj Britaniji, samo osam posto učinkovito za starije osobe.

Izvrsna učinkovitost
Tvrtka za lijekove bijesno je negirala na te izvještaje koji su stigli dva tjedna nakon što je Klaus Cichutek, šef njemačkog regulatora cjepiva, pohvalio uspješnost cjepiva COVID-19 AstraZenece rekavši: “Učinkovitost ostaje izvanredna i izvrsna”.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je: ‘Izvještaji da je djelotvornost cjepiva AstraZeneca / Oxford tek osam posto kod odraslih starijih od 65 godina apsolutno su netočni.’

‘U Velikoj Britaniji Zajednički odbor za cijepljenje i imunizaciju (JVCI) podržao je uporabu u populaciji, a Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) uključila je ovu skupinu bez prilagodbe doze u program cijepljenja. U studenom su objavili detalje u časopisu The Lancet koji pokazuju kako su stariji pokazivali imunološki odgovor na cjepivo, a 100 posto starijih odraslih stvara antitijela specifična za tu dob nakon druge doze.’
AstraZeneca je ranije jučer razljutila Bruxelles upozorivši da će smanjiti broj cjepiva koja će isporučiti u Europu do kraja ožujka s 80 na 31 milijun. Ali šefove zdravstvenih službi EU više zabrinjava tvrdnja, čija je točna priroda i danas ostala nejasna, da AstraZeneca ne uspijeva na odgovarajući način zaštititi umirovljenike.

To bi ostavilo veliku rupu u zalihama cjepiva u EU, ali i dovelo u pitanje učinkovitost strategija imunizacije u drugim zemljama, uključujući Veliku Britaniju, gdje je dostava cjepiva AstraZenece što većem broju umirovljenika ključna za okončanje blokade.

Njemački financijski list Handelsblatt i tabloid Bild citirali su izvore u saveznoj vladi rekavši da je AstraZenecino cjepivo bilo manje od 10 posto učinkovito kod starijih od 65 godina.

U novinama se navodi kako se njemački dužnosnici sada boje da Europska agencija za lijekove (EMA), regulatorni organ EU za lijekove, možda neće odobriti davanje Oxfordovog cjepiva starijim ljudima.

Savezna i državna vlada u Njemačkoj planirale su koristiti cjepivo AstraZeneca za starije ljude koji žive kod kuće i ne mogu ići u centar za cijepljenje zbog starosti ili bolesti.

Međutim, AstraZeneca je sinoć njemačke izvještaje označila kao “apsolutno netočne”.
Prema izvještajima, odobrenje cjepiva od strane EMA-e očekuje se u petak.

Kao i u Velikoj Britaniji, europski centri za cijepljenje oslanjaju se na cjepiva više dobavljača kako bi postigli svoje ciljeve.

Britanija je do sada naručila 40 milijuna doza cjepiva AstraZenece – koje je prve odobrene u Velikoj Britaniji i predvodnik je uvođenja cjepiva u Velikoj Britaniji. Velika Britanija očekuje primanje gotovo 3,5 milijuna doza Pfizera u sljedeća tri tjedna.

No, u strogom upozorenju, povjerenica EU za zdravstvo Stella Kyriakides sinoć je izjavila da će Europa poduzeti “sve mjere potrebne za zaštitu svojih građana”.

Do ovog je spora došlo nakon što je britansko-švedska farmaceutska tvrtka AstraZeneca jučer objavila da ne može zadovoljiti potražnju za cjepivom od 300 milijuna doza koje je sklopila s EU u kolovozu – za što je unaprijed plaćeno 298 milijuna funti.

Potez, koji je gospođa Kyriakides opisala kao ‘iznenađujuć’, izazvao je strah od nestašice cjepiva na kontinentu. Šefovi EU naknadno su uzvratili, zahtijevajući ‘potpunu transparentnost’ u pogledu izvoza cjepiva iz Europe.
‘EU mora dobiti pošten udio’
Njemački ministar zdravstva Jens Spahn rekao je jutros za televiziju ZDF da EU mora dobiti svoj ‘pošten udio’, sugerirajući da bi trebalo ograničiti izvoz.

‘Mogu razumjeti da postoje proizvodni problemi, ali to onda mora utjecati na sve na isti način’, rekao je.

‘Ovdje se ne radi o tome da Europa mora biti prva, već o poštenom udjelu za Europu.’

U sinoćnjoj izjavi, gospođa Kyriakides je rekla: ‘Prošlog petka tvrtka AstraZeneca iznenađujuće je obavijestila Komisiju i države članice Europske unije da namjerava u narednim tjednima isporučiti znatno manje doza nego što je dogovoreno i najavljeno. Ovaj novi raspored nije prihvatljiv za Europsku uniju. Europska unija unaprijed je financirala razvoj cjepiva i proizvodnju te želi vidjeti povrat investicije. Europska unija želi znati koliko je točno doza proizvela AstraZeneca te jesu li i kome isporučene.’

Gospođa Kyriakides rekla je da je EU pitao AstraZenecu o promjeni, ali rekla je da odgovori tvrtke ‘zasad nisu bili zadovoljavajući’.

Rekla je: ‘Želimo da se naš ugovor u potpunosti ispuni. Uz to, Komisija je danas predložila 27 država članica u Upravnom odboru da se mehanizam transparentnosti izvoza uspostavi što je prije moguće. Želimo jasnoću transakcija i potpunu transparentnost u vezi s izvozom cjepiva iz EU-a. U budućnosti će sve tvrtke koje proizvode cjepiva protiv COVID-19 u EU morati pružiti ranu obavijest kad god žele izvesti cjepiva u treće zemlje. Europska unija poduzet će sve radnje potrebne za zaštitu svojih građana i prava’, kazala je.

Izjava je uslijedila nakon prosvjeda tijekom vikenda zbog pooštravanja mjera zatvaranja u zemljama poput Danske i Nizozemske.

Cjepivo je već odobreno u Velikoj Britaniji, kao i u Argentini, Dominikanskoj Republici, El Salvadoru, Meksiku i Maroku, dok su kanadski dužnosnici zatražili dodatne podatke prije odobravanja cjepiva.

Cjepivo iz Oxforda jeftinije je i lakše za čuvanje od konkurentskog cjepiva Pfizer / BioNtech – koje se također koristi u Njemačkoj.

Oxfordsko cjepivo može se čuvati, transportirati i s njime se može rukovati u normalnim uvjetima, za razliku od cjepiva Pfizer, koje treba držati na minus 70C.

No, cjepivo Oxford / AstraZeneca našlo se na udaru prošle godine kada su početni testovi pokazali da je cjepivo bilo učinkovito tek 62 posto kada su dvije pune doze dane u razmaku od najmanje mjesec dana.

To je bilo manje od cjepiva Pfizer i Moderna, za koja se pokazalo da su učinkovita 95 posto.

Međutim, djelotvornost oxfordskog cjepiva porasla je na 90 posto kad su ljudi dobili pola doze, nakon čega je slijedila cijela doza, barem mjesec dana kasnije.

Pascal Soriot, izvršni direktor AstraZenece, pohvalio je rezultate u prosincu, rekavši: ‘Mislimo da smo shvatili dobitnu formulu i kako postići učinkovitost koja je nakon dvije doze ista kao i kod ostalih.’

O rezultatima je rekao: ‘Bilo bi nam draže da imamo jednostavniji niz rezultata, ali u cjelini mislimo da su oni pozitivni.’

Francuska europarlamentarka Veronique Trillet-Lenoir rekla je da će Europska komisija razmotriti ‘kontrolu’ proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji kao dio svog spora s AstraZenecom oko uvođenja cjepiva u Europu, istovremeno regulirajući pravne mjere.

Ugovor je obveza
Europska komisija optužila je farmaceutsku tvrtku, koja je sa Sveučilištem Oxford surađivala na razvoju cjepiva za Covid-19, da nije dala valjano objašnjenje za nedostavljanje dogovorenih doza cjepiva Europi.

Gospođa Trillet-Lenoir rekla je za emisiju Today BBC Radio 4: ‘Ugovor je obveza, zasnovan je na javnom novcu, dugim pregovorima i međusobnim dogovorima o cijenama i sposobnosti isporuke. Komisija s pravom kaže da bismo, kad se iznevjeri povjerenje, trebali donijeti snažne odluke. Prije svega, razmišlja se o kontroli izvoza proizvoda proizvedenih u EU-u. Ali Parlament će podržati Komisiju ako se odluči pokrenuti pravnu akciju.’

EU još nije službeno odobrila cjepivo Oxford / AstraZenecca, ali očekuje se da će dati svoj pristanak u petak te započeti masovno cijepljenje.

U međuvremenu, u zaključanoj Britaniji, jučer je objavljeno da je Velika Britanija zabilježila najmanje slučajeva koronavirusa u jednom danu od 15. prosinca, a pozitivno je bilo još 22.195 ljudi što je pad od 41 posto u odnosu na prošli ponedjeljak – a broj novih smrtnih slučajeva ostao je na 592, što je pad od jedan posto u tjedan dana.

U daljnjim dobrim vijestima, ministar zdravstva Matt Hancock najavio je jučer da je 78,7 posto Britanaca starijih od 80 godina primilo Covid cjepivo jer je potvrdio da je 6,6 milijuna ljudi primilo prvu dozu.

To znači da je gotovo svaki deseti čovjek u cijeloj zemlji primio barem jednu dozu koja bi ih mogla zaštititi od smrtonosnog Covid-19, a vlada je na gotovo pola puta da dosegne 15 milijuna do sredine veljače.
Britanija je ispred svih ostalih europskih zemalja kad je cijepljenje u pitanju, ispred Španjolske, Francuske, Njemačke i Italije.

Ali bijesni dužnosnici EU rekli su da će istražiti zašto Britanija ne pati od sličnih kašnjenja u cijepljenju kao što se događa na kontinentu.

Peter Liese, zastupnik u EU-u iz iste stranke kao i Angela Merkel, rekao je: ‘Neuvjerljivo opravdanje da postoje poteškoće u lancu opskrbe za EU-a, ali ne i drugdje, ne drži vodu, jer naravno nije problem dobiti cjepivo iz Velike Britanije na kontinent.

‘AstraZeneca se ugovorom obvezala proizvoditi cjepivo već u listopadu i očito bez odlaganja isporučuje u druge dijelove svijeta, uključujući Veliku Britaniju.’

Englesko-švedski proizvođač lijekova primio je unaprijed 336 milijuna eura (298 milijuna funti) od EU kad su postigli dogovor u kolovozu, rekao je jedan dužnosnik EU-a za Reuters.

Sporazum o najmanje 300 milijuna injekcija prva je potpisala EU kako bi osigurala Covid cjepiva.

Prema ugovorima o unaprijed zaključenim tijekom pandemije, EU plaća predujmove tvrtkama kako bi osigurale doze, a novac će se uglavnom koristiti za proširenje proizvodnih kapaciteta.

No, AstraZeneca je u petak rekla: ‘Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjenih kapaciteta na proizvodnom mjestu u našem europskom lancu opskrbe.’

Riječ je o tvornici cjepiva u Belgiji koju vodi partner proizvođača lijekova Novasep.

Visoki dužnosnik EU rekao je da je Europa imala ugovorno pravo provjeravati knjige tvrtke radi procjene proizvodnje i isporuka.

Glasnogovornik Komisije rekao je: ‘Očekujemo da će tvrtka pronaći rješenja i iskoristiti sve mogućnosti za brzu isporuku.’

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen razgovarala je u ponedjeljak s šefom AstraZenece Pascalom Soriotom kako bi ga podsjetila na obveze tvrtke, a drugi sastanak zakazan je za isti dan.

AstraZeneca sinoć nije bila dostupna za komentar.

Najavljena kašnjenja
Prvi dužnosnik EU-a, koji je izravno uključen u razgovore s AstraZenecom, rekao je da nisu postojala velika očekivanja o sastanku na kojem će se od tvrtke tražiti da bolje objasni kašnjenja, iako njegov ishod još uvijek nije jasan.

Ranije u siječnju, Pfizer, koji je trenutno najveći dobavljač cjepiva protiv Covida-19 u EU, najavio je kašnjenja u isporukama od gotovo mjesec dana, ali par sati kasnije to je revidirao rekavši da će kašnjenja trajati samo tjedan dana.

Ugovori EU-a s proizvođačima cjepiva povjerljivi su, ali dužnosnik EU-a nije isključio moguće kazne za AstraZenecu, s obzirom na veliku reviziju njezinih ranijih obveza. Međutim, izvor nije precizirao što bi moglo pokrenuti kazne. ‘Još nismo došli do toga’, dodao je dužnosnik.

Očekuje se da će cjepivo AstraZeneca biti odobreno za uporabu u EU 29. siječnja, a prve isporuke očekuju se od 15. veljače.

U ponedjeljak je šef farmaceutske tvrtke osudio pristup nekih zemalja po principu ‘ja prvi’ za dobivanje doza cjepiva.

Izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot, govoreći na virtualnom događaju za Svjetski ekonomski forum u Davosu, također je napao nedostatak globalne pripreme za smrtonosnu pandemiju koronavirusa.

Dolazak revolucionarnih cjepiva za Covid-19 mogao je biti razlog za slavlje, ‘ali toga nažalost nije bilo jer je bilo malo ponašanja tipa ‘ja sam prvi’, rekao je Soriot.

‘Globalno, pošteno je reći da smo se mogli i trebali bolje pripremiti za ovu pandemiju’, dodao je.

Soriot je međutim primijetio da se ‘stvari mijenjaju i pojavljuje se međunarodna suradnja’ oko koronavirusa koji je odnio živote više od dva milijuna ljudi.

‘Mnogo je dobrih primjera ogromne javno-privatne suradnje u mnogim zemljama’, rekao je.

Ubuduće, ‘prvo što treba učiniti jest uložiti u prevenciju i rano otkrivanje i rano liječenje’, dodao je Soriot.

Primijetio je da se među najindustrijaliziranim zemljama svijeta samo tri posto zdravstvenih izdataka troši na prevenciju.

‘Dvadeset posto od ovih 3,0 posto troši se na imunizaciju i rano otkrivanje bolesti. Dakle, u osnovi, mi nekako čekamo da se ljudi razbole i onda pokušavamo to riješiti, za razliku od ranog otkrivanja bolesti i njezinog sprječavanja.’ (jutarnji.hr)

Facebook Comments

Posljednje objavljeno

Četiri nova slučaja u Karlovačkoj županiji

OgPortal

NOVA POTRESNA VIJEST: UMRO JE ZLATKO KRANJČAR, LEGENDA DINAMA I BIVŠI IZBORNIK HRVATSKE!

OgPortal

U posljednja 24 sata zabilježen je 91 novi slučaj zaraze, preminulo je 11 osoba

OgPortal

Tijekom vikenda utvrđena su 364 prekršaja

OgPortal

Čuveni njemački imunolog preklinje Merkel: ‘Kancelarko, cijepite se AstraZenecom, i to javno!‘

OgPortal

Izgorjela kuća – očevid će biti proveden danas

OgPortal