Aktualno Hrvatska i svijet Svijet

Kurz zvao Ruse i Kineze da proizvode cjepivo u Austriji: ‘Ni baka (92) mi se još nije cijepila’

Unatoč skandaloznim primjerima cijepljenja preko reda koja se dešavaju u Hrvatskoj, Austrija nema tih problema. Kurz je naglasio kako cjepivo još uvijek nije primila ni njegova 92-godišnja baka
Sebastian Kurz je u ime Austrije pozvao Kineze i Ruse da dođu proizvoditi cjepiva protiv korona virus a na njihovom tlu.

  • Cjepiva se tiču učinkovitosti, sigurnosti i dostupnosti, a ne geopolitičkih borbi – zaključio je Kurz kojemu je u cilju domoći se što većeg broja doza bez obzira na njihovo podrijetlo.

Poznat po propagandi, austrijski kancelar je nastavio u tom tonu s odgovorom na pitanje bi li se on cijepio sa Sputnikom V ili CoronaVacom? Kaže kako bi to učinio kada bi ta cjepiva bila dostupna u Europi. Kurzova samostalna i nestručna inicijativa managementa pandemijom često je na meti Kritika. Mnogi su poruku adresiranu na Ruse i Kineze protumačili kao pritisak na Europsku agenciju za lijekove (EMA): Ili ćete nam osigurati potrebne količine cjepiva u kratkom vremenskom razdoblju ili ćemo dopustiti Kinezima i Rusima da ih proizvode kod nas.

S Kurzom mišljenje dijeli i poznati austrijski ambasador, direktor Diplomatske akademije u Beču, Emil Brix. Na naše pitanje o nacionalnoj i javnoj sigurnosti ovog poteza, kako za Austriju tako i za Europu odgovorio je kako se slaže s kancelarom.

  • U svrhe nacionalnog interesa svakako je uvijek dobro biti prilagodljiv. Međutim, u takvoj kriznoj situaciji najbolja strategija za Europu je suradnja s onim tko nam može pomoći u spašavanju života – kaže Brix za 24 sata.
    Prema Brixu bi trebali pokušati dobiti cjepiva gdje god je to moguće. Jedini kriterij je da ih je odobrila Europska agencija za lijekove, kaže Brix.

Mađarska igra prema svojim pravilima
No, to ovdje još uvijek nije slučaj. Europska agencija za lijekove nije dozvolila korištenje kineskog i ruskog cjepiva na svom tlu. Opravdana je zabrinutost zbog sigurnosti i učinkovitosti kineskih i ruskih cjepiva, jer nisu slijedila sva potrebna ispitivanja prije nego što su dobila odobrenje u svojim zemljama.
Prva zemlja koja se razišla sa EU pristupom cijepljenju bila je Mađarska. Njihov regulator za lijekove i hranu već je odobrio cjepivo protiv koronavirusa koje je izradio kineski Sinopharm, a ranije u siječnju izdali su dozvolu i za rusko cjepivo Sputnik V. EU je rekla kako je mađarsko postizanje sporazuma izvan zajedničkog okvira Unije bilo nepravilno, ali ne i ilegalno.

Prekasno da se u Austriji proizvodi rusko i kinesko cjepivo
Sveučilišni profesor i doktor Herwig Kollaritsch, stručnjak za tropsku, putničku medicinu i cijepljenje smatra da je kancelarova izjava o proizvodnji ruskih i kineskih cjepiva politička izjava te da je za takav potez prekasno. Cjepiva će se ipak morati uvoziti. Dodao je kako su ljudi skeptični prema cjepivu zbog nedostatka pritiska patnje.

Prema Kollaritschu, korist cijepljenja cijepljenjem koronom impresivna je s čisto statističkog gledišta: Iako morate cijepiti 2000 ljudi protiv gripe kako biste spriječili hospitalizaciju jedne osobe, cjepivom protiv Covida-19, na primjer, možete spriječiti hospitalizaciju jedne osobe s pet cijepljenja i na 450 cijepljenih osoba izbjeći jednu smrt.

Za Kollaritscha je stvarna korist od cijepljenja nesrazmjerna u usporedbi sa fiktivnim ili statistički mogućim komplikacijama. Obzirom da je AstraZeneca cjepivo pokazalo slabu učinkovitost na mutacije on kao rješenje vidi naknadno cijepljenje kojim će se osvježiti zaštita od mutacija. Cilj je imunizirati što veći broj ljudi.

  • Alternativa bi bila ne cijepiti, a to nije nikakvo rješenje. Cjepiva ipak štite i daju imunitet bez obzira na varijante – objašnjava nam Kollaritsch.

Pobune zdravstvenih radnika zbog AstraZeneca
Svi stručnjaci tvrde da je svako cijepljenje protiv Covida-19 u Austriji sigurno i učinkovito. No, neki su se zdravstveni radnici odbili cijepiti AstraZenecom. U najvećoj austrijskoj bolnici AKH nastala je pobuna djelatnika koji se ne nisu željeli cijepiti AstraZenecom već su inzistirali na BioNTech/Pfizerovom cjepivu. U peticiji su naveli da, britansko-švedsko cjepivo ” ima učinak od 58 do 82 posto” i da je stoga znatno manje učinkovito od onih iz BioNTecha / Pfizera ili Moderne. Zamjeraju mu i da je “potrebno puno vremena da postane učinkovito”.

Vlada je hitno organizirala javno izlaganje stručnjaka kako bi uvjerila skeptike iz struke da je cijepljenje za njihovo i opće dobro te da su privilegirani što ga mogu dobiti među prvima. Pobuna u bečkoj AKH brzo se ugasila, a na cijepljenje AstraZenecom se prijavilo 10 tisuća djelatnika.
Unatoč skandaloznim primjerima cijepljenja preko reda koja se dešavaju u Hrvatskoj, Austrija je ostala uzorna u tom pogledu. Kancelar Kurz je naglasio kako cjepivo još uvijek nije primila ni njegova 92-godišnja baka. (24sata.hr)