Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Procijenjena je šteta nastala u potresu na Baniji, upola je manja od one u Zagrebu Iz Fonda solidarnosti za banijske potrese mogli bi dobiti 300 milijuna eura, oko 2,3 mlrd. kuna

Izravna šteta od razornih potresa na Baniji od 28. i 29. prosinca prošle godine, kako neslužbeno doznajemo, procijenjena je na nešto više od 5 milijardi eura, odnosno oko 37,5 milijardi kuna, što je otprilike oko 10 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.

Ako toj brojci pripojimo izravnu štetu koja je nastala nakon zagrebačkog potresa u ožujku prošle godine, dolazimo do iznosa od oko 16,6 milijardi eura, ili čak 124,5 milijardi kuna, što je samo za nekoliko milijardi kuna manje od jednog godišnjeg državnog proračuna Hrvatske ili čak 32 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.

Procjenu štete, kao i kod zagrebačkog potresa, napravili su konzultanti Svjetske banke u suradnji s Ministarstvom graditeljstva te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, a moguće je da će u konačnici narasti i na 5,5 milijardi eura. Šteta se odnosi na sve tri županije koje su bile pogođene potresom; na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju, ali jasno je da su većinu štete pretrpjeli gradovi i mjesta na Baniji.
Podsjetimo, nakon zagrebačkog potresa u ožujku procijenjena je bila šteta od 11,6 milijardi eura, odnosno 86,4 milijarde kuna, što je dvostruko veća šteta od one koja je procijenjena nakon banijskih potresa. To je logično jer je riječ većinom o ruralnom kraju na Baniji, gdje stanovnici žive u kućama, a Zagreb je urbani centar u kojem su stradale i višestambene zgrade, gdje živi više ljudi. Dakle, šteta se izračunala i s obzirom na gustoću naselja i tip građevina, ali i s obzirom na cijenu nekretnina koje su znatno skuplje u centru metropole, nego u Glini, Petrinji ili Sisku.

Odobrena sredstva
Prema zadnjim informacijama, na Baniji je prijavljeno 37.512 objekata s oštećenjima, a pregledano je 31.550. Od toga ih je 4009 dobilo crvenu naljepnicu, odnosno neuporabljivi su zbog oštećenja ili vanjskih utjecaja, a 6918 žutu, što znači da su privremeno neuporabljivi. U Zagrebu je pak pregledano 38.600 zgrada, a od toga ih je 4436 dobilo crvenu naljepnicu, a čak 8318 žutu.

Kao što smo aplicirali za sredstva iz Fonda solidarnosti nakon zagrebačkog potresa, već se neko vrijeme priprema i nova aplikacija za banijske potrese. Rok za apliciranje je do 23. ožujka, ali će Vlada, doznajemo, i prije tog roka poslati aplikaciju i to do kraja sljedećeg tjedna.

Naši sugovornici ne mogu još procijeniti koliko bi sredstava mogli dobiti iz tog Fonda, ali prema nekim izračunima i u usporedbi sa sredstvima koje smo dobili nakon zagrebačkog potresa, taj bi se iznos mogao popeti na oko 300 milijuna eura, odnosno oko 2,3 milijarde kuna.

Naime, nakon zagrebačkog potresa Hrvatska je iz Fonda solidarnosti dobila 683 milijuna eura, odnosno više od 5,1 milijardu kuna, a budući da je tada šteta bila dvostruko veća nego nakon banijskih potresa, može se zaključiti da ćemo moći dobiti upola manje novca pomoći.

Hrvatska je 10. lipnja prošle godine podnijela zahtjev nakon zagrebačkog potresa. Prema pravilima Fonda, rok za prijavu štete je 12 tjedana od elementarne nepogode.

Državni proračun
Od ukupne izravne štete od 11,6 milijardi eura, Hrvatska je ukupan trošak prihvatljivih hitnih operacija od ključne važnosti i operacija oporavka procijenila na 2,27 milijardi eura, pri čemu se najveći dio odnosi na troškove obnove infrastrukture, posebno zgrada u obrazovanju i zdravstvu, te na troškove privremenog smještaja.

Sredstva se mogu koristiti za obnovu zgrada, ali za poboljšanje trebaju ići iz drugih izvora, odnosno proračuna. Hrvatskoj je odobrena isplata iz Fonda od ukupno 683,7 milijuna eura, odnosno tri posto od procijenjene štete za obnovu infrastrukture i troškove privremenog smještaja.

Predujam od 88,9 milijuna eura isplaćen nam je 30. kolovoza, Europski parlament 23. studenoga usvojio je odluku o isplati pomoći, a preostali iznos novca uplaćen je u hrvatski državni proračun 17. prosinca. Hrvatska ima rok da utroši ta sredstva najkasnije do 17. lipnja 2022., a ako to ne napravi, mora vratiti dio sredstava koji ne iskoristi.

Hrvatska je definirala vrste hitnih operacija. Tako najveći dio novca ide za obrazovne objekte za koje je namijenjeno 285 milijuna eura, za zdravstvene 141 milijun eura, za ceste 109,6 milijuna eura, za energetiku 2,5 milijuna eura, a za vodoopskrbu i odvodnju 1,2 milijuna eura.

Za troškove privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja predviđen je 21 milijun eura. Za osiguravanje preventivne infrastrukture i mjere zaštite kulturne baštine predviđeno je 122 milijuna eura, a za čišćenje područja 975.000 eura.

Inače, u ponedjeljak se u Zagrebu u Ulici kneza Mislava 2 otvara info centar “Obnova” u kojem će građani moći dobiti sve potrebne informacije i podnijeti zahtjev za obnovu svaki radni dan od 9 do 17 sati, a subotom od 8 do 13 sati. (jutarnji.hr)