Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Odvjetnica: “Ograničavanje pristupa N1 televiziji bi bio nenadoknadivi gubitak”

Vanja Jurić

Odvjetnica Vanja Jurić gostovala je u Točki na tjedan te je govorila o SLAP tužbama, ali i Zakonu o elektroničkim medijima.

Na početku je objasnila što su uopće SLAP tužbe:

“SLAP tužbe su tzv. strateške tužbe usmjerene protiv javne participacije, odnosno, protiv javnog djelovanja koje su specifične po tome što se ne radi o tome da neka osoba želi zaštititi svoje pravo i interes nego je to tužba koja je sama sebi svrha.

Govorimo o situaciji u kojoj se takve tužbe podnose od strane političara, nekih korporacija, uglavnom moćnika, koji podnošenjem tužbe, iako nemaju neku validnu pravnu osnovu vođenjem postupka pokušavaju izazvati efekte poput zastrašivanja, ušutkavanja, financijsko i svako drugo iscrpljivanje osobe koja je s druge strane kako bi uzrokovala efekte autocenzure”, objašnjava.Dodaje i kako je takvih tužbi u Hrvatskoj jako puno te navela nekoliko primjera.

“Ja sam u zadnjih par mjeseci pisala nekoliko izvještaja međunarodnim organizacijama iz čega proizlazi da su i međunarodne organizacije prepoznale da je to problem kod nas. Mogu spomenuti, na primjer, gospodina Tolušića, koji je pokrenuo čitav niz postupaka protiv raznih medija, mislim da Telegram tu prednjači po broju predmeta, ali i protiv drugih.

Mogu spomenuti i primjer HRT-a, te tužbe su u međuvremenu povučene. HRT je tužio između 20 i 30 medija radi izvještavanja uglavnom o programu javnog servisa. Takvih primjera ima niz, imamo i sudaca koji pokreću jako puno postupaka za jako velik novac protiv medija i novinara osobno zbog pisanja o sudskim odlukama. Tako da mogla bih dugo nabrajati jer broj predmeta je velik i čini se da raste”, govori Jurić

Pokrenuta je radna skupina
Odvjetnica dodaje kako problem SLAP tužbi postoji već dugo, ali da ga je Europska unije tek sada prepoznala i dala mu ime.

“Odlučili su osvještavati taj problem u svim zemljama članicama i sad je formirana radna skupina koja će sluziti i kao točka sastajanja stručnjaka iz raznih zemalja. S obzirom na to da je skupina tek imenovana mi još ne znamo kako ćemo raditi i sigurna sam da će se pojedinci preko predstavnika moći obratiti radnoj skupini.

EK je predložila i neka novčana sredstva. Plan je na razini EU stvoriti sustav koji bi ugroženima omogućavao da se s time lakše nose. Veliki nakladnici se s time još nose, ali užasan je problem kada su tuženi novinari, aktivisti i neovisni mediji koji su stvarno egzistencijalno ugroženi”, priča Jurić.

“Cilj svakako nije samo upozoravanje, razmatra se i mislim da je krajnji cilj donošenje regulative u EU koju će članice morati inkorporirati u svoj zakonodavni okvir. Cilj je osvijestiti da te tužbe nemaju pravnu i osnovu i suci bi prije nego što tužbe uđu u meritum trebali ocijeniti ima li pravne osnove”, objašnjava Jurić.

Osvrnula se i na zviždače u Hrvatskoj te je rekla kako ih svakodnevno susreće, ali su u strahu:

“Mi imamo kolokvijalno Zakon o zviždačima, a zove se Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. To je relativno nov zakon, izglasan tek 2019. godine i mi kroz godinu i pol još ne možemo vidjeti prave efekte zakona u praksi.

Uređen je način kako zviždač mora pristupiti kako treba postupiti ako želi prijaviti nepravilnosti i ostati zaštićen. To je unutar poslodavca, a tek nakon toga nadležni tijelima i javnosti ako bude trebalo, ali sve odredbe, sve politike, cijelo zakonodavstvo koje će se odnositi na SLAP tužbe sigurno će se odnositi i na zviždače”.

“Važno je da N1 nastavi raditi svoj posao”
Govorila i o ukidanju prikazivanja N1 na A1:

“Ono što mogu reći sa stajališta građanina i odvjetnice, ograničavanje pristupa N1 televiziji bi bilo nenadoknadivi gubitak u ovom trenu za cijeli medijski prostor i cjelokupnu javnost. Stvarno ste televizija koja suštinski u najboljem mogućem smislu ispunjava sve uloge medija koji bi neka televizija trebala imati. U tom smislu mislim da je užasno važno da N1 nastavi raditi svoj posao i da se N1 tv omogući da nastavi raditi svoj posao kao dosad.

Mislim da je ovo situacija kada možemo s riječi prijeći na djela. Mislim da bi svi uključeni akteri, koji se vole hvaliti društveno odgovornim poslovanjem trebali uzeti u obzir izuzetan javni interes koji postoji za pristup N1 televiziji i pokazati im da u praksi primjenjuju sve ono a što se pozivaju”,kaže.

Naposljetku je i komentirala sam Zakon o elektroničkim medijima:

“Važno je reći da u Zakonu o elektroničkim medijima imamo tu odredbu koja brani tzv. vertikalnu reintegraciju. Ona je tada kada je uvedena imala smisao zašto je tu gdje je, ali sada možemo pričati o liberalizaciji i to je smjer u kojem je krenula i EU. S jedne strane imamo tu odredbu koja pokušava zaštiti medijski prostor, javnost i društvo od stvaranja dominantne pozicije nekog medija što bi štetilo tržišnoj utakmici i pluralizmu.

Međutim ono što imamo u praksi je da s druge strane istovremeno imamo nešto što stvarno možemo nazvati duopolom i gdje su dva operatera faktički u poziciji da jedan cijeli medij, koji je izuzetno važan za društvo, mogu isključiti ili drastično ograničiti građane u pristupu. Očito nismo uspjeli postići ono što regulativa želi postići. Mislim da je vrijeme da detaljno razmislimo što ćemo i kako dalje, da prepoznamo nesrazmjer s jedne i s druge strane i da pristupimo rješenju koje bi bilo opravdano za sve koji su sudionici u tome”, zaključila je.(N1)

Posljednje objavljeno

U Karlovačku županiju ovaj tjedan stiže 2.610 doza cjepiva – većina za ordinacije obiteljske medicine, još se cijepe starije osobe i kronični bolesnici

OgPortal

Komentar Šprajca o remek nedjelu u Ministarstvu zdravstva: Đavo kad jednom uđe ne izlazi tako lako

OgPortal

Računalna prijevara

OgPortal

Milanović i Plenković neće skupa u Jasenovac? Pantovčak: ‘Uputili smo poziv, odgovora nema‘

OgPortal

Markotić očekuje manje zaraženih, otkrila i hoće li ovog ljeta biti ukinuta obveza nošenja maski

OgPortal

Potres magnitude 6 pogodio zapadnu Indoneziju

OgPortal