Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Gdje je 6,3 mlrd kn od trošarina na alkohol, kavu i sokove? Ni kuna nije otišla za zdravstvo…

Vili Beroš ist

Na početku ožujka cigarete su ponovno poskupjele, lani je uveden i dodatni porez na zašećerena pića. Tu su i posebni porezi (trošarine) na alkohol, kavu i pivo. Mislite da to ide zdravstvu? Gadno biste se prevarili
Ministar Vili Beroš na sastanku s veledrogerijama ponudio je 900 milijuna kuna. A oni su kratko i jasno odgovorili da ne može. Zato Medika nastavlja s prekidom isporuke lijekova bolnicama.
Kako je već poznato, samo Medika je hitno tražila isplatu milijardu kuna, što je polovina od ukupnog duga bolnica prema toj tvrtki. Kako će se nakon sastanka postaviti ostale veledrogerije, i hoće li se još neka odlučiti na prekid opskrbe bolnica, tek ostaje za vidjeti. Jer svaka veledrogerija, naime, ima neka svoja interna pravila, pa bez obzira što su njih četiri okupljene u Koordinaciju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ovakve odluke, poput prekida isporuke, donose se na internoj razini svake tvrtke pojedinačno.

  • Ovih 900 milijuna nije ni blizu dovoljno. Možemo očekivati samo daljnje restrikcije u isporuci lijekova. Ovo neće doprinijeti normalizaciji opskrbe. Samo mi dugujemo dobavljačima milijardu kuna, rekao je jučer predstavnik Phoenix Farmacije, no dodao je da neće ugrožavati živote pacijenata u slučaju da jedini imaju neki vitalni lijek.

Istodobno, dok je trajao sastanak ministra Beroša s predstavnicima veledrogerija, premijer Plenković je u Karlovcu izjavio da veledrogerije “nisu kruha gladne i da lijepo zarađuju”. Rekao je i da je reforma zdravstva u tijeku te da je na tom tragu donesen niz zakona.

Sustavnog rješenja nema

  • Niti jedan pacijent u Hrvatskoj neće ostati bez lijekova, ali 3,5 milijardi kuna za veledrogerije nisu uopće opcija – ustvrdio je premijer dodavši da mu nije jasno zašto se radi drama od toga te da je ista situacija posljednjih deset godina.

I sada, kome i kako vjerovati? S jedne strane vidimo da su veledrogerije prilično odlučne u svojim naumima i traže više novca. S druge, premijer jamči da niti jedan pacijent neće ostati bez svoga lijeka. Kako će, uostalom, to uopće biti moguće ako lijekovi ne stižu u bolnice?

I tako smo polako došli do onoga što se davnih dana predviđalo – da je način kako funkcionira sustav zdravstva dugoročno neodrživ te da će se u jednom trenutku doći do samoga dna. Istina, dugovi prema velerdrogerijama vuku se godinama. Vatra se nakratko ugasi, pa onda opet ispočetka, jer sustavnog rješenja nema. No ovoga puta dugovi bolnica premašili su sve do sada viđene granice, a dodatno, situacija je znatno teža zbog još dvije aktualnosti. Jedno je svakako korona kriza, koja je potpuno restrukturirala način funkcioniranja sustava te donijela sa sobom brojne nove troškove koji su golemi.
Pritom su limiti bolnica ostali isti. Uz to, zbog pravomoćne presude u zajedničkoj tužbi liječnicima se moraju isplaćivati zaostaci nepravilno obračunatih prekovremenih sati. Procjene kažu da ukupan dug, sa kamatama i sudskim troškovima, iznosi čak milijardu i pol kuna. Bolnice, stoga, svaki mjesec u svojim limitima moraju naći milijunske iznose kako bi ispoštovale presudu. A s obzirom da ionako muku muče s malim limitima, jasno je da nema te formule koja bi spriječila generiranje novih dugova.

A dok se ovaj kaos događa, liste čekanja u bolnicama sve su duže, do pretraga se jako teško dolazi, odgađaju se operativni zahvati koji nisu nužni. Posljednji primjer je KBC Split koji odgodu nehitnih operacija opravdava lošom epidemiološkom slikom, no posve je legitimno zapitati se ima li ta situacija možda i nekakve veze s aktualnom pričom s veledrogerijama.
Nema novca za zdravstvo, dugovi za lijekove se gomilaju? Uobičajeni odgovor politike je povisiti doprinose koje dajemo iz plaće za zdravstvo, što je najavio i ministar zdravstva Vili Beroš. Druga opcija je uvijek: oporezujmo više ono nezdravo, pa neka oni koji puše, piju i nezdravo žive plate više.

Ali koliko bez reformi sustava oba koncepta djeluju promašeno, najbolje svjedoče sljedeći podaci: od doprinosa se slijevaju milijarde kuna više, a dugovi opet rastu. A da ne govorimo o tome da kad je potreban hitni pregled, građani su opet upućeni na privatnike, iako svaki mjesec izdvajaju iz plaće čak 16,5 posto novca, što je jedna od najviših stopa u EU. Zaposlenom s plaćom od 6500 kuna neto svaki mjesec već sad za zdravstveni sustav odlazi 1500 kuna! S druge strane, država milijarde koje prikupi od nezdravih navika uopće ne ulaže uz zdravstvo, nego u svoju potrošnju, pa bile to plaće službenika, nabava automobila ili neki drugi trošak potpuno nepovezan sa zdravstvom.

‘Porez na loše navike’ ne ide u zdravstvo
Kad je početkom 2019. godine povećan zdravstveni doprinos s 15 na 16,5 posto, ideja je bila ista: ulagati u zdravstvo i smanjiti dugove. Tad se najavljivalo da će poslodavci i radnici izdvojiti oko 1,5 milijardi kuna više godišnje. Ali podaci HZZO-a pokazuju da smo te 2019. godine uplatili čak dvije milijarde i 200 milijuna kuna doprinosa više! Lani su zbog pandemije uplate doprinosa smanjene za 1,1 milijardu kuna, ali zdravstvenom osiguranju je dakle i te krizne, neponovljive godine ostalo čak 1,1 milijarda kuna više od doprinosa nego 2018. godine. HZZO je uz sve to, uz rekordni prihod od 28 milijardi kuna, lani završio u plusu od 1,26 milijardi.
Na početku ožujka cigarete su ponovno poskupjele, lani je uveden i dodatni porez na zašećerena pića. Tu su i posebni porezi (trošarine) na alkohol, kavu i pivo. Mislite da to ide zdravstvu? Gadno biste se prevarili. Prema podacima za 2019. godinu, koji su posljednji objavljeni, od trošarina na cigarete, pivo, alkohol i bezalkoholna pića država je uprihodovala rekordnih 6,3 milijarde kuna. A od toga skoro ništa ne završava u HZZO-u, nego u potrošnji države. Netko će reći da iz toga ide i dio plaća za zdravstvene djelatnike, ali to nije specificirano i nemoguće je pratiti jer se sve slijeva u proračun.
Država zadržava trošarine i poreze prikupljene od alkohola, piva, kave i bezalkoholnih pića. Ni kuna ne ide Zavodu za zdravstveno osiguranje koji plaća bolnice i lijekove.

Od trošarina na cigarete bi u proračunu zdravstva trebalo završiti tek manje od trećine prikupljenog. Zakon propisuje da 32 posto trošarina mora otići za zdravstvo. Ali, vjerovali ili ne, država se toga ne pridržava. Godinama se upozorava da ne uplaćuje pune iznose koje bi trebala, a to je jasno vidljivo i iz proračunskih podataka. Država je te 2019. godine od trošarina na duhan prikupila 5,1 milijardu kuna. Što znači da bi po zakonu trebala dati 1,63 milijarde kuna za HZZO.

Međutim, HZZO u svom izvješću za istu godinu navodi da su od države uprihodovali 2,6 milijardi kuna, oko 500 milijuna kuna manje nego 2018. godine. HZZO, nažalost, ne specificira iz kojeg je izvora koji dio prihoda, ali navodi da su u tome dodatni doprinosi za umirovljenike s malim primanjima, branitelje, svi oni kojima država plaća dopunsko osiguranje, te novac od onih ugroženih skupina kojima država plaća zdravstveno osiguranje. Teško zato da je država i te godine ispunila svoju zakonsku obvezu i platila 1,63 milijarde kuna od duhana jer bi inače iznos bio znatno veći.
Na kraju, da država iznos koji prikupi od nezdravih navika u cijelosti prepusti zdravstvu, to bi bilo dovoljno da se pokriju svi dugovi za lijekove. Podsjetimo, radi se o točno 6,3 milijarde kuna od trošarina i poreza na cigarete, alkohol, pivo, bezalkoholna pića i kavu. I svake godine bi taj novac bio dovoljan za bolji zdravstveni sustav.

Ali država to ne želi. Jer bi onda morala štedjeti na svojoj potrošnji, dakle opet mrske reforme. Pa je zato lakše mazati oči kad se uvode novi porezi na nezdrave navike da je to zbog zdravlja građana i boljeg zdravstvenog sustava. Iako od tih milijardi za zdravstvo daju mrvice.

A novo povećanje doprinosa pravdati time da građani ne izdvajaju dovoljno. I upravo tim putem mazanja očiju danas je ponovno krenuo ministar Beroš, koji je na neki način demantirao svoje tvrdnje od dan ranije, o mogućem povećanju izdvajanja doprinosa za zdravstvo, ali je rekao da će se novac pronaći u nekim drugim proračunskim izdavanjima koja se odnose na konzumaciju štetnih tvari, poput duhana, alkohola i šećera. (24sata.hr)

Posljednje objavljeno

Rođendan Hrvatskog planinarskog društva Klek Ogulin

OgPortal

U Karlovačku županiju ovaj tjedan stiže 2.610 doza cjepiva – većina za ordinacije obiteljske medicine, još se cijepe starije osobe i kronični bolesnici

OgPortal

Komentar Šprajca o remek nedjelu u Ministarstvu zdravstva: Đavo kad jednom uđe ne izlazi tako lako

OgPortal

Računalna prijevara

OgPortal

Milanović i Plenković neće skupa u Jasenovac? Pantovčak: ‘Uputili smo poziv, odgovora nema‘

OgPortal

Markotić očekuje manje zaraženih, otkrila i hoće li ovog ljeta biti ukinuta obveza nošenja maski

OgPortal