Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Pomoćnica Damira Borasa podnijela ostavku zbog njegovog plana: ‘Ugrožavaju se interesi FPZG-a‘


Rektor planira osnivanje novog sveučilišnog odjela naziva ‘diplomatski, europski i međunarodni studiji‘

Redovita profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) Lidija Kos-Stanišić podnijela je ostavku na poziciju pomoćnice rektora Damira Borasa. Razlog ostavci jest neslaganje s rektorovim planom osnivanja novog sveučilišnog odjela naziva „diplomatski, europski i međunarodni studiji“. Kako nam je potvrdila Kos-Stanišić, pokretanjem novog sveučilišnog odjela iz područja društvenih znanosti, odnosno polja politologije koje pokriva FPZG-u, direktno se ugrožavaju interesi Fakulteta političkih znanosti. Usto, riječ je o dupliciranju studija na istome Sveučilištu.

Uprava Sveučilišta u Zagrebu na čelu s rektorom Damirom Borasom pripremila je elaborat i odluku o osnivanju nove sastavnice Sveučilišta, svojevrsnog mini-fakulteta sa statusom odjela, u kakvome je, primjerice, prije bio i Fakultet hrvatskih studija. U takvoj ideji na FPZG-u vide ozbiljan problem, zbog čega je danas sazvana izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća.

– Kada sam saznala da postoje materijali kojima se predlaže osnivanje sveučilišnog odjela u polju politologije, a koje pokriva naš fakultet na svim razinama, odlučila sam dati ostavku na mjesto pomoćnice rektora. Smatram da bih ostankom na toj poziciji bila u sukobu interesa. Odlukom o osnivanju novog sveučilišnog odjela diplomatski, europski i međunarodni studiji direktno je ugrožen interes moje matične institucije, kojoj dugujem lojalnost. Uz to, definitivno se ne slažem da se dupliciraju sadržaji unutar istoga Sveučilišta, kaže Lidija Kos-Stanišić, koja je na mjestu pomoćnice rektora za interno komuniciranje i sveučilišne medije bila od studenoga 2018.
Ideja Rektorata o osnivanju dupliciranih studija poprilično je problematična i za upravu FPZG-a.

Dekan Andrija Henjak potvrdio nam je da uprava Sveučilišta prilikom pripreme novoga sveučilišnog odjela nije kontaktirala njihov fakultet.

– Fakultet političkih znanosti ima studije koji izvode sadržaje koji su u planu na novom sveučilišnom odjelu, a niti jedna analiza ili sveučilišni dokument nisu problematizirali nedostatke naših studija niti su spominjali potrebu za novim studijskim programima. Zato mi uistinu nije jasno zašto se donosi odluka o njihovu osnivanju, i to bez ikakve prethodne rasprave o svrsishodnosti takvog poteza za budući razvoj sveučilišta, kaže Henjak.

Kako dodaje, u dokumentima koji su bili na Odboru za statut Sveučilišta se navodi da ne postoje studijski programi koji bi obrazovali stručnjake iz europskih studija, međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja.

– No, doista mi nije jasno na čemu se temelji takav navod, za koji mislim i da je netočan, kojim se zapravo bez ikakve analize dovodi u pitanje kvaliteta naših studija i njihova svrsishodnost. Za nas su ovakvi potezi uprave Sveučilišta jako problematični, budući da je odluka o osnivanju nove sastavnice s glasom u Senatu i proračunskim financiranjem poslana u proceduru bez ikakve prethodne rasprave na sveučilišnim tijelima; da naš i drugi fakulteti iz područja društvenih znanosti nisu upoznati s namjerom osnivanja nove sastavnice i da nije poznato na kojim nastavnim i znanstvenim resursima bi se ova sastavnica mogla temeljiti, upozorava dekan FPZG-a, kojemu je nekoliko zaposlenika fakulteta potvrdilo da su dobili poziv da rade na novim studijima.

  • Sam elaborat navodi da će se nastavnici preuzeti s drugih sastavnica sveučilišta, što nameće pitanje svrhe osnivanja nove sastavnice, budući da u ovakvom obliku predstavlja samo dupliciranje postojećih sadržaja na istom sveučilištu. To mi se čini jako neracionalno, poručuje dekan FPZG-a.

Osim kadrovskih rješenja za nove studije, u dokumentaciji koju je pripremila uprava Sveučilišta navodi se kako je potrebno osigurati i odgovarajući prostor, pribaviti uredsku opremu i materijal, definirati i izraditi vizualni identitet, dizajnirati mrežne stranice, zatim pribaviti potrebnu literaturu, osigurati svakodnevno uredsko poslovanje. Prostor, navode dalje, planiraju osigurati „u prostoru kapaciteta kojim raspolaže Sveučilište“. U dokumentu između ostaloga stoji kako u početnoj fazi, s manjim brojem zaposlenika, potrebna bi se sredstva osiguravala iz državnog proračuna i Sveučilišta. Tako procjenjuju da bi ukupni rashodi poslovanja nove sastavnice u ovoj godini iznosili 342.600 kuna, u idućoj 377.000, da bi u 2023. došli do 590.800 kuna.

U dokumentu navode i procjenu prihoda za isto razdoblje koji se u većoj mjeri podudaraju s rashodima. Od školarina bi u ovoj godini uprihodili 300 tisuća kuna, a od ekspertiza 15.000, dok bi od programa cjeloživotnog učenja i edukacije zaradili 25 tisuća kuna. Planirani prihod od školarina u 2023. iznosi 360 tisuća kuna.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja pitali smo je li njih uprava Sveučilišta upoznala s planom osnivanja nove sastavnice i jesu li spremni uskočiti u pomoć novcem državnog proračuna. Sudeći po odgovoru, niti Ministarstvo nije službenim kanalima upoznato da je u fazi osnivanja novi sveučilišni odjel.

  • U skladu sa zakonom, sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa. Ako Sveučilište odluči pokrenuti nove studijske programe u čijem bi izvođenju sudjelovao sveučilišni odjel, te odluči da bi se takav studij financirao na trošak državnog proračuna, tada će Sveučilište dostaviti Ministarstvu zahtjev za upis studijskog programa u Upisnik, pri čemu će se provesti postupak provjere opravdanosti javnog financiranja i usklađenost sa strateškim dokumentom Mreža visokih učilišta i studijskih programa RH, objašnjavaju u Ministarstvu.

Uz to podsjećaju na propisano ograničenje korištenja sredstava državnog proračuna.

Rektora Borasa pitali smo iz kojih razloga vidi potrebu osnivanja nove sastavnice te kako komentira upozorenja o ugrožavanju interesa FPZG-a, no do roka objave teksta odgovor nije stigao.
Nakon današnje izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća, s Fakulteta političkih znanosti poslali su o ovoj problematici priopćenje. Dokument možete pročitati u nastavku.

Osnivanje novog sveučilišnog odjela iz područja društvenih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, bilo u polju politologije ili interdisciplinarnom polju, predstavlja uvođenje u organizacijsku strukturu Sveučilišta u Zagrebu nove sastavnice bez utvrđene stvarne društvene potrebe, jasno definiranog strateškog cilja koji time Sveučilište želi postići i bez da postoje kadrovski i drugi resursi potrebni da se ova namjera ostvari. Na Sveučilištu u Zagrebu već postoje sastavnice koje izvode sadržaje koje bi trebao izvoditi novi sveučilišni odjel, a koje imaju za to već osigurane znanstvene i nastavne resurse koji bi se u novom odjelu tek trebali uspostaviti, odnosno osigurati, kako se navodi u elaboratu, preuzimanjem zaposlenika s drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i korištenjem postojećih prostornih i administrativnih resursa.

Odluka o osnivanju nove sastavnice, a posebno sastavnice koja bi djelovala u znanstvenom području u kojem već djeluju postojeće sastavnice, bi trebala biti predmet šire rasprave na Sveučilišnim tijelima, tijelima društveno-humanističkog područja te sastavnicama sveučilišta koje izvode studijske programe iz područja društvenih znanosti znatno prije pokretanja procesa donošenja odluke o osnivanju. Izostanak rasprave o ovako važnom pitanju ozbiljno ugrožava kvalitetu donošenja odluka na Sveučilištu u Zagrebu, pokazauje nedostatak strategije upravljanja te isključuje relevantne dionike, u ovom slučaju sastavnice sveučilišta iz područja društvenih znanosti, a posebno Fakultet političkih znanosti, iz procesa donošenja odluka koje ih se neposredno tiču i koje zadiru u područje u kojem djeluju.

Fakultet političkih znanosti nije niti formalno niti neformalno bio upoznat s namjerom osnivanja Sveučilišnog odjela „Diplomatski, europski i međunarodni studiji“ što nas začuđuje, budući da ovaj odjel pokriva sadržaje koji su već uključeni u studijske programe koje izvodi Fakultet političkih znanosti na preddiplomskoj, diplomskoj, specijalističkoj i doktorskoj razini. Koliko nam je poznato, dosad niti jedno sveučilišno tijelo niti dokument Sveučilišta u Zagrebu nije dovodio u pitanje kvalitetu ili svrsishodnost programa koje izvodi Fakultet političkih znanosti ili druge sastavnice iz područja društvenih znanosti niti je ukazivao na manjkavosti u ovim programima. Stoga nam nije jasna stvarna svrha osnivanja novog sveučilišnog odjela „Diplomatski, europski i međunarodni studiji“.

Elaborat o osnivanju sveučilišnog odjela navodi „postojanje neodgodive potrebe za dodatnim znanstveno-istraživačkim radom u području djelovanja odjela te postojanje potrebe za znanstveno-istraživačkim i obrazovnim radom u ovom značajnom području, koje do sada nije u potpunosti zadovoljeno u javno-institucijskom visokoškolskom okviru Republike Hrvatske“. Na drugom mjestu se navodi da „ne postoje studijski programi koji bi obrazovali stručnjake iz europskih studija, međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja“. Nije nam jasno na temelju čega je formiran ovaj zaključak, koji implicitno dovodi u pitanje kvalitetu i svrsishodnost našeg dosadašnjeg djelovanja, i na temelju kojih pokazatelja je formiran, budući da se elaborat ne poziva na nikakve dokumente, analize ili izvore koji sadrže takav zaključak.

Štoviše, u elaboratu se uopće ne spominju sastavnice Sveučilišta u Zagrebu iz područja društvenih znanosti, čak niti kao potencijalni partneri sveučilišnog odjela.

Ispravan postupak adresiranja ovako važnog pitanja bi podrazumjevao navođenje pokazatelja i izvora na kojima se temelje tvrdnje navedene u elaboratu, a Sveučilišna tijela bi trebala provesti raspravu i o problemu i o mogućim načinima njegova rješavanja. U elaboratu se iznose ove tvrdnje bez ikakvih pokazatelja koji bi potvrdili njihovu utemeljenost i zabrinjavajuće je da se takvi dokumenti uopće mogu naći na dnevnom redu sveučilišnih tijela.

Nadalje, osim što spominje nedostatke za koje ne navodi nikakve pokazatelje, elaborat ne nudi nikakva stvarna rješenja. U elaboratu se ne spominju konkretni studijski programi, projekti, istraživačke aktivnosti, a ne navode se ni znanstveni i nastavni potencijali s kojima bi sveučilišni odjel raspolagao. U elaboratu se međutim spominje preuzimanje zaposlenika s drugih sastavnica sveučilišta i korištenje postojećih prostornih i ljudskih resursa sveučilišta. Sve navedeno implicitno ukazuje da sveučilišni odjel zapravo ne bi mogao ponuditi nove sadržaje koje ne bi mogle osigurati već postojeće sastavnice ili studijski programi, uključivo i interdisciplinarni programi koje bi provodilo više sastavnica, te da osnivanje nove sastavnice sveučilišta u području društvenih znanosti nije potrebno, a samo otpočinjanje postupka osnivanja sveučilišnog odjela ukazuje na ozbiljne probleme u definiranju strateške vizije i procesu upravljanja na Sveučilištu u Zagrebu. (jutarnji.hr)(foto:screenshootHRT)