Povodom sajma knjiga Interliber koji se održava svake godine u 11. mjesecu koji radi pandemije COVIDA-19 nije održan zadnje dvije godine, ove godine svi ljubitelji knjiga napokon su došli na svoje. Iz tog razloga u ovom članku dotaknuti ću se teme utjecaja čitanja na mentalno zdravlje. Da čitanjem možemo unaprijediti naše psihičko zdravlje pokazala su brojna istraživanja. Samo neki od rezultata istraživanja pokazala su da čitanje smanjuje stres, pospješuje razvoj mozga, pojačava osjećaj smirenosti i kontrole. Čitanje poboljšava pamćenje i djeluje kao prevencija pojave Alzheimerove bolesti i demencije. Također, razvija kreativnost i maštu, analitičko i kritičko mišljenje, proširuje naš vokabular i unapređuje vještine pisanja. Zbog svega navedenog ne iznenađuju činjenice koje ukazuju na jasnu povezanost redovnog čitanja, uspjeha u karijeri i zadovoljstva životom. Poznata je izreka da je čitanje za mozak ono što je teretana za tijelo. Čitanje je najjednostavnija stvar kojom svaki dan možemo pomalo unaprijediti svoje psihičko zdravlje. Unatoč činjenici da su nam danas tehnologija i internet oduzeli sve vrijeme, čitanje knjiga nam pomaže zaroniti u nepoznate i nedostupne svjetove koje zamišljamo prilikom čitanja te možemo vidjeti ono što u stvarnom životu ne, a također možemo i naučiti nešto novo. Čitanje utječe na mozak, čuva ga od stresa i pomlađuje ga. Ima ogroman utjecaj na razvoj dječjeg mozga tj. doprinosi u stvaranju novih neuroloških puteva. Kada roditelji čitaju priče svojoj djeci, ona u svojim mozgovima stvaraju slike krajolika, zamišljaju okuse, boje, zvuke čime se aktiviraju različiti centri u mozgu. Zamišljanje i stvaranje slika u mozgu ima identičan učinak kao i samo iskustvo jer mozak ne razlikuje maštu od stvarnosti što u dječjem mozgu stimulira stvarna iskustva baš kao da su ih doživjeli. Istraživanja su pokazala da ako roditelji čitaju samo 15 min dnevno maloj djeci da će dijete razmišljati i razvijati „kritički um”, razvijati će komunikacijske vještine, logičke sposobnosti, maštu, empatiju, itd. Kao što smo već ranije naveli čitanje ima ogromne pozitivne učinke ne samo na djecu već i na odrasle. Čitanje na mozak ostavlja drugačiji „otisak” za razliku od interneta, TV-a ili slušanja radija. Nedavna istraživanja pokazuju da čitanje uključuje područja mozga koja ne funkcioniraju dok gledate televiziju ili igrate kompjuterske igrice. Kad osoba čita, dolazi do svojevrsnog uranjanja u radnju knjige, tada se uključuje mašta i sve što je navedeno na stranicama knjige oživljava kroz vizualne slike. Ovaj jedinstveni učinak moguć je postići samo tijekom čitanja, zbog čega ono što pročitate nikada neće izgubiti svoju korisnost i važnost. Prilikom redovnog čitanja mozak se pomlađuje. Nedavna istraživanja su pokazala da osobe koje čitaju u slobodno vrijeme u kasnijoj dobi imaju za 32% smanjen pad kognitivnih sposobnosti tj. znatno se sprječava mogućnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti. Za pomlađivanje mozga korisne su i zahtjevne igre slagalice, križaljke, učenje stranog jezika, bridž ili šah što omogućuje mozgu stvaranja novih neuronskih puteva. Čitanje nam povećava vokabular riječi te nam pomaže da bolje razumijemo druge ljude. Također čitanjem knjiga dobivamo dublji uvid kako nešto funkcionira i pomaže nam da bolje možemo razumjeti nečije postupke. Naravno da ne smijemo zaboraviti spomenuti da nam se prilikom čitanja podiže raspoloženje te razvijamo maštu i kreativno razmišljanje. Na temelju svega navedenog u članku ne preostaje nam ništa drugo nego da uzmemo knjigu u ruke i odmah se bacimo na čitanje.
Psiholog Ivan Sušanj – utjecaj čitanja na zdravlje
