Kao što smo u prijašnjem članku pisali, ruminiranje možemo definirati kao opsesivno, negativno razmišljanje o ideji, teškim događajima, određenoj situaciji ili izboru/odluci koji smo donijeli.
Ruminiranje nije psihički poremećaj, no može biti simptom određenog psihičkog poremećaja (npr. depresije). Svatko od nas ponekad razmišlja ili brine o nekom određenom događaju koji smo doživjeli, ili odluku koju smo donijeli, što je apsolutno normalni dio života te je ponekad korisno razmisliti o nečemu što nas muči, jer nam takav način razmišljanja može pomoći da što uspješnije riješimo problem ili dilemu koji/a nas opterećuje.
Problem se javlja kada često razmišljamo i brinemo, te imamo osjećaj da ne možemo prestati i da nemamo nikakvu kontrolu nad našim mislim tada govorimo o ruminaciji. Možemo se zapitati zašto ljudi uopće ruminiraju?
Provedena istraživanja iz područja ruminiranja navode da ljudi ruminiraju iz više razloga: uvjerenja da će ruminiranjem steći bolji uvid u svoj život ili problem s kojim su suočeni, osobe s povijesti emocionalnih ili fizičkih trauma, te osobe suočene sa stresorima koji su u tijeku i koji se ne mogu kontrolirati. Ruminiranje također može utjecati na ljude s određenim karakteristikama ličnosti, kao što su perfekcionizam, tjeskoba i pretjerana zabrinutost za svoje odnose s drugima.
Začarani krug negativnih misli tj. ruminaciju može se teško prekinuti, ali postoje načini za zaustavljanjem nametljivih misli. Kada takve misli počnu, njihovo brzo zaustavljanje može spriječiti da postanu još intenzivnije. Da bi prekinuli negativni krug razmišljanja, možemo učiniti više stvari. Jedna od najučinkovitijih stvari koje možete učiniti kada vam misli izmaknu kontroli jest da si odvratite pažnju.
U trenutku kada shvatite da počinjete ruminirati, da bi prekinuli negativni ciklus misli pokušajte svoju pažnju skrenuti na druge stvari ili osobe npr. možete nazvati svog prijatelja, otići na piće, prošetati, pogledati seriju/film, vježbati ili se pozabaviti svojim hobijem ili nekim drugim aktivnostima koje vas vesele. Druga stvar koju možete napraviti jest da, umjesto da uvijek iznova ponavljate istu negativnu misao, rastavite svoje misli na manje dijelove i napravite plan za poduzimanje koraka za rješavanje svakog od njih. Zapišite to na komad papira. Budite što je moguće precizniji i realističniji sa svojim očekivanjima. Nakon što ste napravili plan, poduzmite prvi mali korak za rješavanje problema.
Zatim, kada budete spremni, poduzmite sljedeći korak. Cilj ove aktivnosti je prekinuti vaše negativno opsesivno razmišljanje što vam može pomoći da napredujete u rješavanju brige/problema, a također vam može pomoći da se osjećate bolje tj. da imate osjećaj da držite situaciju pod kontrolom. Također još jedna od korisnih metoda je odgoda razmišljanja tj. briganja. Pokušajte privremeno odgoditi brigu i razmišljanje za neki drugi dan ili određeno razdoblje u danu. Ova metoda pomaže vam da ne brinete i razmišljate cijeli dan već da razmišljanje ostaviti za određeni dio dana.
Važno je za istaknuti da, kada odlučujete u koje vrijeme planirate razmišljati, to ne bude prije spavanja. Još jedna od važnih tehnika je da preispitate svoje misli koje vas uznemiruju. Pokušajte razmisliti o tome kako vaša misao koja vas brine možda nije točna i da nema smisla. Uviđanjem da misli koje vas brinu nisu istinite/točne uvelike će vam pomoći da zaustavite ruminiranje.
Navedene tehnike su samo neke od alata nošenja s ruminacijom i njezinim zaustavljanjem, ako ustanovite da vam one ipak ne pomažu te da i dalje veliku većinu vremena provodite ruminirajući savjetujemo vam da potražite pomoć psihologa koji će vas savjetovati kako se što efikasnije nositi s ruminacijom, te kako ju zaustaviti.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto.pixabay)
