Svatko od vas je barem jednom u životu odgađao važnu obavezu, zadatak, ignorirao prioritete ili ste mijenjali dogovorene planove tj. prokrastinirali ste.
Što je prokrastinacija?
Najjednostavnije rečeno, prokrastinacija je namjerno i nepotrebno odgađanje izvršavanja/obavljanja planiranih zadataka ili aktivnosti, unatoč tome što je osoba svjesna mogućih negativnih posljedica takvog ponašanja.
Prokrastiniranje možemo najlakše prepoznati kada npr. trebamo obaviti neki zadatak, a u glavi nam se pojave misli kao: “Imam vremena za obaviti to i sutra”, “Sada mi se trenutno ne da no biti ću motiviraniji malo kasnije”, “Nisam raspoložen sada za baviti se time” ili “Nije to toliko hitno da moram odmah”, itd.
O prokrastinaciji se sve češće govori i više nije samo nešto s čime su se prije najčešće susretali samo student (prema provedenim istraživanjima otprilike 90% studenata odgađa obaveze i prokrastinira u nekoj fazi studija) već se sve više i više ljudi bori s prokrastinacijom.
Oko 20 posto ljudi u općoj populaciji se prema vlastitoj procjeni smatra kroničnim prokrastinatorima. Posljedice prokrastiniranja mogu biti unutarnje i vanjske. Kad govorimo o unutarnjim ili internim posljedicima mislimo na osjećaje koji se javljaju kod osoba koji prokrastiniraju. Neki od najčešćih osjećaja koji se javljaju su osjećaji krivnje, stresa, žaljenja, ljutnje, itd. Uz interne prokrastiniranjem se javljaju i vanjske posljedice npr, slabiji poslovni ili akademski uspjeh. Osim na naše osjećaje i poslovni ili akademski uspjeh prokrastinacija može utjecati u negativnom smislu i na naše svakodnevne aspekte života npr. međuljudske odnose.
Zašto ljudi uopće prokrastiniraju?
Prokrastiniranje je potaknuto raznim mislima i navikama, ali u osnovi izbjegavamo zadatke, ili ih odgađamo jer ne vjerujemo da ćemo uživati radeći ih i želimo ih izbjeći da sebe ne učinimo nesretnima, ili se bojimo da ih nećemo obaviti dovoljno dobro.
Kada govorimo o najčešćim uzrocima prokrastiniranja oni se najčešće dijele u dvije kategorije, a to su predviđanje negativnog ishoda tj. strah od neuspjeha (najčešći razlog prokrastiniranja kod osoba s nedostatkom samopouzdanja ili potrebnih znanja i vještina) i neorganiziranost (stihijsko riješavanje zadataka, nepostojanje prioriteta, nepostojanje plana ili strukture).
Da li Vi prokrastinirate?
Neka od najčešćih ponašanju su: tijekom dana obavljate zadatke koji nisu prioriteti, kada započnete raditi neki zadatak jako brzo idete ili npr. kuhati kavu ili “provjeriti” što ima novoga na društvenim mrežama itd., prvo obavljate nebitne zadatke koje su vas drugi zamolili da obavite umjesto da se bavite bitnim zadacima koji vas čekaju, odgađate obavljanje zadataka do “5 do 12”, čekate “trenutak inspiracije” da se počnete baviti s zadacima. Važno je za istaknuti da se prokrastinacija često poistovjećuje s lijenosti, ali to nije tako već se radi o dva različita pojma. Osoba koja prokrastinira razmišlja o svojim obvezama i za vrijeme prokrastinacije, želi ih izvršiti i na kraju to najčešće i učini (kada se približi krajnji rok za obavljanjem zadatka), dok lijenost karakterizira manjak želje i nebriga.
U sljedećem članku detaljnije ćemo se pozabaviti s načinima kako se što uspješnije boriti s prokrastiniranjem.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto:pixabay)
