Nadam se da su stalni i povremeni zainteresirani čitatelji ove kolumne „zagrizli” u problematiku individualne kapitalizirane štednje, prevedeno, u problematiku 2. stupa mirovinskog osiguranja, i da su se dodatno potrudili proučiti sve što je potrebno da bi se odlučili na najpovoljniju verziju ostvarivanja prava iz 2. stupa.
Mi ćemo, prateći sve informacije u vezi te problematike, u našim mogućnostima nastojati biti od koristi u smislu pravodobnih i ispravnih savjeta.
Danas ćemo se pozabaviti problematikom rada korisnika mirovina, a najprije :
Rad korisnika mirovina ostvarenih prema općim propisima, ZOMO-u
Dakle, mirovine ostvarene prema općem propisu su mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
U svakodnevnoj praksi još uvijek ima nejasnoća oko postupanja kod realizacije rada uz mirovinu, koje ćemo nastojati objasniti i pomoći u postupanju.
Do polovice punog radnog vremena, tj. 4 sata dnevno, ili 20 sati tjedno mogu raditi korisnici prijevremene starosne, starosne mirovine, starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika i korisnici obiteljske mirovine.
Dakle, može se raditi i manje vremena i u više firmi, ali ukupno radno vrijeme ne smije biti više od 4 sata jer se onda ukida isplata mirovine.
Česta nedoumica je kod prijavljivanja za rad sa statusom korisnika mirovine nastavno iz radnog odnosa. Kod takvog slučaja budućeg korisnika mirovine odjavljuje se i sljedeći radni dan prijavljuje ga se nastavno na izabrano radno vrijeme s prijavom M-3P,( prijava o promjeni), i ne treba biti nikakav prekid od jednog ili više dana, a uspostavlja se izmijenjeni ugovor o radu.
Zabunu u postupanju vjerojatno izaziva obveza prekida od jednog dana radnog odnosa za slučajeve kod podnošenja zahtjeva za preračun mirovine nakon navršene minimalno jedne godine staža. Kod takvih slučajeva potrebno je takav radni odnos prekinuti jedan dan i opet ga opet prijaviti, ako namjerava nastaviti raditi.S obzirom da su takvi slučajevi stariji korisnici mirovina očekivali su da će novi iznos mirovine ostvariti primjenom novog, povećanog, polaznog faktora, ali to se neće dogoditi jer se u takvim slučajevima ne primjenjuje bonus polaznog faktora.
Primati mirovinu i raditi mogu i korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne-smanjenje sposobnosti za rad. To su korisnici invalidske mirovine koji dok ne rade primaju tu mirovinu primjenom mirovinskog faktora 0,8000, prevedeno: 80%, a kad se zaposle neovisno da li s punim radnim vremenom ili manje od punog onda uz rad primaju umanjenu invalidsku mirovinu. Tako: oni koji su takvo pravo ostvarili do 1998.godine, prije primjene novog ZOMO-a uz rad primaju invalidsku mirovinu primjenom mirovinskog faktora 0,1667, prevedeno 1/6 invalidske mirovine, a oni koji su takvo pravo pravo ostvarili od 1.1.1999.g.nadalje uz rad dobivaju mirovinu primjenom mirovinskog faktopra 0,5000, prevedeno 50%. I u jednom i u drugom slučaju odgovarajući mirovinski faktor primjenjuje se na 100%-tnu mirovinu..
Kod takvih slučajeva invalidskih mirovina nakon, eventualnog, prestanka radnog odnosa staž osiguranja i plaće ostvareni nakon ostvarenja prava na takvu invalidsku mirovinu ne znače ništa, tj. ne vrši se nikakav novi preračun mirovine, ako se u trenutku prestanka radnog odnosa ne može ostvariti pravo na drugu vrstu mirovinu, kao npr. prijevremenu starosnu, starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika. To takvim korisnicima mirovine nikada nije jasno. No, ima pomoći i za takve slučajeve, ali samo prije navršene dobi od 65 godina. Naime, svi korisnici invalidskih mirovina: zbog profesionalne i smanjenje sposobnosti za rad mogu, eventualnom, novom obradom za ocjenu radne sposobnosti kod tzv invalidske komisije ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog opće-potpune nesposobnosti za rad, i u tom slučaju staž osiguranja i eventualni staž s povećanim trajanjem i sve ostvarene plaće i ostala primanja za koja su plaćeni doprinosi ulaze u obzir za izračun nove mirovine, a invalidska mirovina zbog potpune nesposobnosti ostvaruje primjenom mirovinskog faktora 1,0000, prevedeno:100%, i uz takvu mirovinu ne može se raditi i primati mirovina. Svi oni koji su učinili formalnu grešku zbog neinformiranosti i s takvom ocjenom o radnoj sposobnosti činom zapošljavanja izgubili su pravo na invalidsku mirovinu i opet su je, eventualno, mogli ostvariti uspostavljanjem novog prijedloga nadležnog liječnika za medicinsko vještačenje, a taj prijedlog se u praksi naziva obrada.
Oni korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne-smanjene sposobnosti za rad koji su prekinuli radni odnos ostvaruju pravo na tu mirovinu primjenom mirovinskog faktora 0,8000, a ,eventualnu, novu obradu za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad mogu ostvariti neovisno o tome što nisu u osiguranju, samo, ako što smo naveli, prije dobi od 65 godina.
Ako su takvi korisnici za vrijeme trajanja radnog odnosa u tom statusu ostvarili pravo na prijevremenu starosnu, starosnu ili starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika mogu prestankom radnog odnosa ostvariti pravo na takvu , povoljniju, vrstu mirovine, i u takvom slučaju za izračun mirovine uzima se sav staž osiguranja i plaće nakon ostvarenog prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne-smanjenje sposobnosti za rad. No, treba zapamtiti da se sa statusom korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne-smanjene sposobnosti za rad ispunjenjem uvjeta dobi za ostvarivanje prava sve vrste starosnih mirovina to pravo ne može ostvariti ako se nije u osiguranju.
Povoljna odredba ZOMO-a je činjenica da se korisnicima najniže mirovine takva mirovina isplaćuje i za vrijeme trajanja radnog odnosa, osim korisnicima koji su mirovinu ostvarili po odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a o tome ćemo u sljedećim nastavcima kolumne.
Također, svi oni koji ostvaruju drugi dohodak ugovorom o djelu, naknada za rad u skupštinama i nadzornim odborima, sudskim konzultantima itd., ostvaruju pravo na mirovinu bez problema, a o benefitima za ostvarivanje takvih primanja također ćemo pisati naknadno., jer smo sada limitirani dužinom kolumne.
O radu korisnika mirovina određenih po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i mirovina po posebnim propisima u sljedećim nastavcima. (foto:pixabay.com)
Piše Momir Jakšić Momo
