Iako je već podosta pisano o najavljenim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje bi se trebale usvojiti do 30.lipnja 2025.godine, odlučili smo i mi nešto napisati i prokomentirati o najavljenim i predloženim izmjenama, s naglaskom što će od izmjena biti u primjeni od 1.srpnja 2025.godine, a što od 1. siječnja 2026.godine.
IZMJENE OD 1.srpnja 2025.godine
1. Nova formula usklađivanja mirovina na način da bi se primjenjivala nova formula u omjeru 85:15 prema rastu plaća i cijena, ovisno o tome što je za rast mirovina povoljnije. Iznenađuje površnost novinara na državnom radiju koji su nekoliko dana u emisijama govorili da se 85% odnosi na plaće, a 15% na rast cijena.
2. Umirovljenice (uvjetno i umirovljenici) koji će mirovinu ostvariti od 1.srpnja 2025.godine ostvarit će 12 mjeseci dodanog staža za svako dijete. Svi oni koji su mirovinu ostvarili do 31.12.2018.godine i nisu ostvarili pravo na dodani staž za djecu neće nikada ostvariti to pravo, a isto tako oni koji su ostvarili pravo na 6 mjeseci dodanog staža po djetetu neće ostvariti povoljnije pravo, tj. jednu godinu dodanog staža. Opet naglašavamo da se pravo na dodani staž ostvaruje nakon ispunjenja osnovnih uvjeta količine staža za mirovinu.
3. Trajni dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovina, realizirat će se vjerojatno u prosincu 2025.godine. Odluka o visini vrijednosti jedne godine staža, jer će visina dodatka ovisiti o količini staža, bit će donesena vjerojatno u listopadu 2025.godine.Već sada se postavljaju mnoga pitanja o kojoj vrsti staža će ovisiti iznos dodatka na mirovinu, jer mirovine se ostvaruju na temelju staža osiguranja, staža s povećanim trajanjem (beneficirani staž), posebnog staža iz Domovinskog rata, pridodanog staža, dodanog staža. A posebne nedoumice se pojavljuju kod korisnika obiteljskih mirovina, a naročito onih koji su korisnici kombiniranih mirovina – osobna mirovina +27% obiteljske mirovine. Javljaju se ideje da korisnici obiteljskih mirovina ostvaruju dodatak za staž iz obiteljske mirovine i za svoj osobni staž svoje mirovine. Vjerujem da će kod ovih nedoumica biti najviše rasprava.
4. Povećanje najnižih mirovina za još 3%. To u praksi izgleda ovako: iznos aktualne vrijednosti mirovine sada je 13,57 E, a iznos za najnižu mirovinu je za 3% viši tj. 13,99 E, a od 1.srpnja 2025.g. bit će uvećan za 3% od novog iznosa aktualne vrijednosti mirovine nakon usklađivanja mirovina od 1.srpnja 2025.g., po novoj formuli.
IZMJENE OD 1.siječnja 2026.godine
1. Predlaže se ukidanje penalizacije prijevremenih starosnih mirovina za korisnike kad navrše 70 godina života. U raznim razdobljima penalizacija je bila različita, a sada iznosi 0,20% po mjesecu. Predlaže se obuhvatiti i korisnike mirovina koji su starosnu dob navršili prije stupanja na snagu Zakona.
2. Predlaže se izmjena u bonifikaciji tj. povećanju polaznog faktora, na način da se ukine uvjet od 35 godina mirovinskog staža i ograničenje od 5 godina za ostvarivanje prava na bonifikaciju, a iznos bonusa ostao bi 0,45% po mjesecu. Po sadašnjim odredbama bonus polaznog faktora od 0,45% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu nakon propisane starosne dobi ostvaruju samo oni koji imaju minimalno 35 godina staža i takav bonus se ostvaruje samo za 5 godina, odnosno 60 mjeseci, bez ograničenja od 5 godina, tj. 60 mjeseci.
3. Predlaže se mogućnost korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad uz mirovinu u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine.
Već sada svi zainteresirani prosvjeduju zbog činjenice da bi se uz rad s punim radnim vremenom isplaćivalo samo pola mirovine i postavljaju logično pitanje: zbog čega se diskriminira isplata ostvarene mirovine? Takav umirovljenik iz svoje plaće uplaćuje doprinose, a uskraćuje mu se 50% zaslužene mirovine.
4. Obrtnici i samostalne profesionalne djelatnosti moći će nastaviti rad u obrtu s navršenih 65 godina života, bez prekida obavljanja obrta ili djelatnosti uz mirovinu, također uz primanje 50% mirovine uz rad.
5. Korisnici invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti za rad i korisnici prevedene starosne mirovine (invalidska mirovina prevedena u starosnu navršetkom 65 godina života) moći će raditi do 3,5 sata dnevno, uz isplatu mirovine, i na taj način bi se izjednačili s hrvatskim braniteljima. Opet idu komentari :kako je moguće da netko tko je ostvario pravo na invalidsku mirovinu zbog potpune-opće nesposobnosti za rad, odjednom, može biti sposoban za rad?
6. Korisnici invalidske mirovine zbog smanjene (prije profesionalne) sposobnosti za rad moći će tražiti novi izračun mirovine kad navrše jednu godinu staža po osnovi drugog dohotka.
Sada je moguće ponovno određivanje novog iznosa mirovine nakon navršene jedne godine staža osiguranja nakon umirovljenja za korisnike svih vrsta starosne mirovine.
7. Predlaže se povećanje invalidskih mirovina za 10% (od 100%), pa bi tako korisnici invalidske mirovine zbog smanjene-(profesionalne) sposobnosti za rad i to na takav način da se mirovinski faktor povećava s 0,8 na 0,9, a mirovinski faktor za invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti za rad na taj način da se mirovinski faktor povećava s 1,0 na 1,10.
Novi izračun mirovine izvršit će HZMO po službenoj dužnosti.
8. Kontrolni pregled, zbog kojeg su poneki korisnici invalidskih mirovina izgubili pravo na mirovinu ukida se. Poneki korisnici invalidskih mirovina , nakon ostvarivanja prava su se „opustili” i nisu kontinuirano obilazili liječnike za dijagnoze po kojima su ostvarili pravo na invalidsku mirovinu i kad su dobili poziv za kontrolni pregled nisu imali nijedan nalaz od umirovljenja i …..dalje je sve poznato.
No, bitno je da korisnici invalidske mirovine zbog smanjene sposobnosti za rad (prije: profesionalne) za vrijeme korištenja takve mirovine, uz rad, ili izvan rada mogu uz, eventualnu, novu obradu koja će dokazati pogoršanje zdravstvenog stanja ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad. Bitno je naglasiti da se invalidska mirovina može ostvariti samo prije 65 godina života.
9. Za eventualne korisnike obiteljske mirovine na temelju postojanja izvanbračne zajednice predlaže se brisanje uvjeta postojanja izvanbračne zajednice na dan 28.ožujka 2008.godine.
Piše Momir Jakšić Momo